{"id":11831,"date":"2016-02-22T08:00:21","date_gmt":"2016-02-22T07:00:21","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=11831"},"modified":"2016-02-22T10:16:03","modified_gmt":"2016-02-22T09:16:03","slug":"romska-posla-160-godina-od-ukidanja-romskog-ropstva-u-rumunjskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=11831","title":{"rendered":"Romski biznis: 160 godina od ukidanja ropstva u Rumunjskoj"},"content":{"rendered":"

Rumunjska nacija svoje konstituiranje polovicom devetnaestog stolje\u0107a prili\u010dno duguje\u00a0predrasudi o Romima kao civilizacijski inferiornom narodu. Njihov status i integracija u dru\u0161tvo ni danas nisu puno napredovali, a najnoviji trend u poku\u0161ajima pobolj\u0161anja njihovog polo\u017eaja – projekti nevladinih organizacija omogu\u0107eni europskim fondovima – svojim u\u010dincima prvenstveno doprinosi reprodukciji marginalizacije.<\/strong><\/p>\n

Rumunjska je 20. februara proslavila 160. godi\u0161njicu slu\u017ebenog ukidanja ropstva nad romskim narodom. Sasvim o\u010dekivano, doga\u0111aj je bio popra\u0107en skandalima i kontroverzama koji predstavljaju simptom na\u010dina funkcioniranja rumunjskog dru\u0161tva indikativan za status romske populacije.<\/p>\n

Prije nekoliko tjedana Nicolae P\u0103un i M\u0103d\u0103lin Voicu \u2013 dva parlamentarna zastupnika socijaldemokratske stranke, romskog podrijetla \u2013 optu\u017eena su za pranje novca i pronevjeru. Ukratko, dvojac je navodno otu\u0111io velike koli\u010dine novaca iz EU fondova namijenjenih projektima integracije Roma u dru\u0161tvo. Sredstva su bila namijenjena najsiroma\u0161nijim dijelovima romske populacije, njihovoj projektnoj “ciljanoj skupini”. No, umjesto kod ciljane skupine, sredstva su putem fiktivnih ugovora i la\u017ene papirologije zavr\u0161ila u d\u017eepovima dvojice zastupnika.<\/p>\n

Ovo je prvi visokoprofilni slu\u010daj korupcije povezan s pronevjerom sredstava za integraciju Roma. Radi se tako\u0111er o prvom slu\u010daju korupcije u \u010dijem su fokusu protagonisti romskog podrijetla. Iznena\u0111uju\u0107e je pritom koliko je dugo trebalo da detalji ovog slu\u010daja izi\u0111u u javnost jer su ve\u0107 neko vrijeme kolali kao javna tajna: svi su znali \u2013 ili u najmanju ruku sumnjali \u2013 da sredstva koja EU namijenjuje integraciji Roma propadaju u zemlju. \u0160to se vi\u0161e novaca slijevalo u “romsko pitanje”, to je ova populacija vi\u0161e tonula u bijedu. \u0160to je vi\u0161e rastao broj politi\u010dara i nevladinih organizacija zadu\u017eenih za projekte integracije romskih zajednica te sprje\u010davanje siroma\u0161tva i socijalne nesigurnosti, to su vi\u0161e ove zajednice postajale siroma\u0161nije, marginaliziranije i diskriminiranije.<\/p>\n

Dobro poduzetni\u0161tvo<\/strong><\/p>\n

\u010cak i prije pristupanja Rumunjske Europskoj uniji, postojao je zna\u010dajan politi\u010dki pritisak, a izdvajala su se i znatna sredstva za rje\u0161avanje problema koji poga\u0111aju romske zajednice. Ta se potreba samo poja\u010dala od dvijetisu\u0107itih godina kad su \u010dlanice EU, posebno Velika Britanija, Francuska i Italija po\u010dele, obi\u010dno nasilno, izbacivati Rome iz svojih zemalja, \u010desto pod optu\u017ebama za ilegalne migracije, sitne kra\u0111e i prosja\u010denje. Migracija Roma smatrala se politi\u010dkim pitanjem koje dr\u017eava nije adekvatno adresirala i radi \u010dega su ovom problemu namijenjeni posebni EU fondovi \u010dija su sredstva i\u0161la nevladinim organizacijama i lokalnoj zajednici.<\/p>\n

S obzirom na to, “romski biznis” postao je dobro poduzetni\u0161tvo, zdravi izvor prihoda u ina\u010de izrazito kompetitivnom, projektnom, i op\u0107enito prekarnom NVO sektoru. Rezultat toga bilo je da su mnogi NVO-ovi proveli problem integracije Roma kroz svoje aktivnosti kako bi bili u mogu\u0107nosti barem jedan dio svojih financijskih potreba (dakako, za pla\u0107e radnika i sli\u010dno) osigurati iz ovih tokova. Akademska zajednica pratila je trendove te integrirala probleme Roma \u2013 i ina\u010de plodonosne i globalno afirmirane akademske teme u posljednja dva desetlje\u0107a \u2013na sveu\u010dili\u0161te, pa tako danas u Bukure\u0161tu postoji velika ponuda magisterija i doktorata na temu Romskih studija. Me\u0111utim, takve projektno zasnovane akcije, predate inicijativama nevladinih organizacija i prepu\u0161tene akademskim raspravama, nisu ostvarile nikakve uspjehe, nisu postigle niti jedan od “op\u0107ih” samozadanih ciljeva. Romska populacija \u010dini najsiroma\u0161nije dijelove dru\u0161tva: marginalizirana je, getoizirana, zlostavljana i prezirana od preostale dru\u0161tvene ve\u0107ine. Iznimke i napreci pojedinaca, ne zna\u010de i ne smiju se tuma\u010diti kao strukturno pobolj\u0161anje polo\u017eaja romske zajednice koja je i dalje strukturno isklju\u010dena, dru\u0161tveno izrazito ranjiva i s gotovo nikakvim \u0161ansama vertikalne socijalne mobilnosti.<\/p>\n

Ne radi se ovdje o kakvom ljevi\u010darskom zaklju\u010dku, ve\u0107 govorimo o rezultatima istra\u017eivanja Svjetske banke iz 2014. godine.<\/p>\n

Prema njima, stopa rizika od siroma\u0161tva pove\u0107ala se za romsku populaciju (koja broji otprilike 2 i pol milijuna ljudi) i iznosi 84 posto, \u0161to je tri puta ve\u0107e od rizika siroma\u0161tva za ostatak rumunjske populacije. Pritom \u010dak 90 posto romskih ku\u0107anstava \u017eivi ispod granice siroma\u0161tva. Tek 0,4 posto Roma dospije do sveu\u010dili\u0161ta, a svega 10 posto njih zavr\u0161i srednju \u0161kolu. Otprilike ih 60 posto stanuje u prenapu\u010denim \u017eivotnim prostorima u marginaliziranima zajednicama. Statistike postaju sve poraznije u poglavljima o zdravlju, o\u010dekivanom trajanju \u017eivota, itd… Nadalje, institucionalni rasizam i popularne predrasude portretiraju Rome kao inferiorne i divlje, \u0161to kao posljedicu ima nacionalisti\u010dke i kvazi-fa\u0161isti\u010dke odgovore. Romska populacija funkcionira kao savr\u0161eno \u017ertveno janje za poni\u017eenje i diskriminaciju koju Rumunji do\u017eivljavaju van mati\u010dne zemlje, stoga ideologem glasi: Romi su odgovorni za negativan rumunjski imid\u017e u inozemstvu.<\/p>\n

(Ne)adekvatni odgovori na zahtjevne situacije<\/strong><\/p>\n

Pojedini projekti i intervencije uspjeli su se izdi\u0107i izvan zadanih okvira i pru\u017eiti adekvatne odgovore na specifi\u010dne situacije. Tako su se na primjer aktivisti i akademici mobilizirali protiv evikcija i posljedi\u010dne getoizacije koju su lokalne vlasti Cluja planirale za dio grada Pata Rat u kojem se nalaze otpad i romsko naselje. Bukure\u0161tanski Common Front for Housing Rights<\/a> poku\u0161avao je sprije\u010diti evikciju 50 obitelji od kojih su neke bile i romske. Brutalna getoizacija Roma u gradu Baia Mare pokrenula je aktivisti\u010dku lavinu koja je uspjela postaviti ovo pitanje u fokus rumunjske javnosti. Mno\u0161tvo aktivista, nevladinih organizacija i sveu\u010dili\u0161taraca, uspjeli su rade\u0107i zajedno ili samostalno na konkretnim i pojedina\u010dnim djelovanjem nadomjestiti nedostatak dr\u017eavne brige osiguravaju\u0107i eviktiranim Romima krov nad glavom, obrazovanje i pru\u017eaju\u0107i im druge oblike nu\u017eno potrebne pomo\u0107i.<\/p>\n

Premda ova nastojanja ne treba olako odbaciti \u2013 jer ona \u010dine zna\u010dajnu razliku izme\u0111u postojanja makar malene nade za mogu\u0107nost uspje\u0161ne integracije naspram totalne prepu\u0161tenosti diskriminiranih samima sebi \u2013 ne bismo trebali izgubiti iz vida ograni\u010denja logike i dosega nevladinih organizacija koje nikako ne mogu nadomjestiti strukturne promjene. Zapravo, logika nevladinih organizacija \u010desto je vi\u0161e dijelom problema nego njegovog rje\u0161enja. Povezivanje integracije Roma i uspje\u0161nost suo\u010davanja s dru\u0161tvenim problemima s projektnom logikom ne rje\u0161ava postoje\u0107e probleme, ve\u0107 omogu\u0107ava njihovu daljnju reprodukciju.<\/p>\n

Romska srednja klasa<\/strong><\/p>\n

Jo\u0161 jedan, \u010dak i problemati\u010dniji ishod en\u0111ioizacije romskog pitanja je nastajanje onoga \u0161to antropolog Gergo Pulay ispravno naziva romskom srednjom klasom \u2013 plakatni primjer romske integracije. Romsku srednju klasu tvore ljudi iz diskriminiranih zajednica koji su nau\u010dili govoriti idiomom ve\u0107ine. Oni koriste taj diskurs i odgovaraju\u0107e mu prakse kako bi disciplinirali vlastiti narod, no istovremeno, kako bi u ime cijelog naroda postavljali zahtjeve spram ve\u0107ine. Njihova je funkcija u stvari dvostruka: s jedne strane pokazuju kako integracija Roma funkcionira, da postoje vertikalna mobilnost i prihva\u0107anje, dok s druge strane daju glas i postavljaju zahtjeve u ime zajednice kao etni\u010dki organski intelektualci. To dovodi do dvozna\u010dnih statusa: s jedne strane oni su legitimacija “pravih” Roma s kojima ve\u0107inska zajednica mo\u017ee vr\u0161iti interakciju, no istovremeno njima samima nedostaje poveznica sa romskom zajednicom. Ostvarenje fantazije rumunjske ve\u0107ine o tome kako treba izgledati i kako se treba pona\u0161ati “pravi” Rom izgledalo bi kao romska srednja klasa koja, me\u0111utim u realnim dru\u0161tvenim situacijama ne predstavlja nikoga drugoga osim same sebe, usprkos tome \u0161to su pozvani da, kao primjeri uspjeha, pred ve\u0107inom predstavljaju cijelu romsku zajednicu i ono \u0161to ona mo\u017ee posti\u0107i. Zbog toga je primjerice, sva umjetnost koju je proizvela romska srednja klasa u posljednjih 5 godina strogo autobiografska i autoreferencijalna. Romska srednja klasa ima samo jednu pri\u010du za ispri\u010dati: vlastitu.<\/p>\n

Nicolae P\u0103un i M\u0103d\u0103lin Voicu, zastupnici s kojima smo po\u010deli tekst ovdje predstavljaju gornji sloj romske srednje klase, stariju generaciju koja je nastala u socijalizmu i koja se uspjela zaka\u010diti na valove srednjostruja\u0161ke strana\u010dke politike nakon kraha 1989. Obojica su visoko profilirani \u010dlanovi Romske stranke (Partida Romilor), organizacije \u010diji je cilj biti predstavnikom romskog naroda, no koja u praksi funkcionira kao na\u010din osiguravanja politi\u010dkog predstavni\u0161tva svom vodstvu. Snaga romske srednje klase uvelike je proizvod tranzicijskog perioda, pogotovo onog nakon dvijetisu\u0107itih, a njihova snaga i njihovi interesi pokazuju se kao antagonizmi interesa starijih generacija. To se jasno vidjelo tijekom slu\u017ebenih proslava ukidanja ropstva kada su skupina predstavnika romskih NVO-ova i aktivisti otvoreno protestirali protiv ljudi poput P\u0103una i Voicua i oblika politi\u010dke reprezentacije koju oni nude. Ukratko, proslave su dale priliku romskoj srednjoj klasi da poka\u017eu svoje postojanje i autonomiju tra\u017ee\u0107i novi oblik politi\u010dke i javne reprezentacije.<\/p>\n

Ciprian Necula, dr\u017eavni tajnik zadu\u017een za romske poslove u Ministarstvu europskih fondova, i sam utjelovljenje postkomunisti\u010dke romske klase, spremno se distancirao od koruptivnih aktivnosti dvojice zastupnika. Tom je prilikom istaknuo da su, kad se radi o na\u010dinu tro\u0161enja sredstava Europskih fondova namijenjenih Romima, nepravilnosti koje je objavio javni tu\u017eitelj vi\u0161e pitanje iznimke nego pravila. No, nedugo nakon njegove izjave, neki su novinari iskopali brojne druge nepravilnosti tog ministarstva, \u010dak i u slu\u010daju proslave obljetnice ukidanja ropstva. Na neki izopa\u010den na\u010din antikorupcijski diskurs u ovom se slu\u010daju preklapa s rasisti\u010dkim predrasudama koje Rome portretiraju kao nevjerodostojne serijske lopove. Samo \u0161to se sad sumnja u romsku srednju klasu i njene predstavnike.<\/p>\n

Socijalne posljedice nacionalnih fantazija<\/strong><\/p>\n

Sve u svemu, \u010dini se da je romski biznis dobra prilika za mnoge, osim za samu romsku zajednicu. Nastanak romske srednje klase u postsocijalisti\u010dkom periodu rezultat je specifi\u010dne ideologije integracije. Ona dolazi nakon propadanja integracijske filozofije koju je s eksplicitnim ciljevima i neo\u010dekivanim ishodima kao posljedicama promovirala socijalisti\u010dka dr\u017eava. Premda je historiju sukcesivnih poku\u0161aja integracije Roma (i formi njihovog isklju\u010divanja) u periodu nakon ukidanja ropstva tek potrebno u potpunosti ispitati, mora se istaknuti kako su antiromske predrasude bile centralna to\u010dka oko koje se formirala rumunjska dr\u017eava i na kojoj su po\u010divali svi kasniji projekti izgradnje nacije. U razli\u010ditim oblicima, ona je to i dalje. Jedan od najzanimljivijih rumunjskih filmova \u2013 Aferim! \u2013 savr\u0161eno je uhvatio ovaj odnos. Film nam pri\u010da pri\u010du o lokalnom \u0161erifu i njegovom sinu koji poku\u0161avaju uhvatiti odbjeglog roba \u2013 Roma \u2013 i vratiti ga natrag njegovom vlasniku. Radnja je smje\u0161tena u Vla\u0161ku (Wallachia) 1830-ih godina. U filmu je zastra\u0161uju\u0107 prikaz “prirodnosti” romskog ropstva. Dok glavni protagonist ostavlja prostor zaklju\u010dku o eti\u010dkoj neprihvatljivosti ropstva, pou\u010dak na kraju filma ne ostavlja prostor sumnjama: Rome se tretira gore nego \u017eivotinje.<\/p>\n

Antropolog Sam Beck primijetio je kako etni\u010dki karakter romskog ropstva u Rumunjskoj odgovara sli\u010dnim koncepcijama kapitalisti\u010dkog zapada \u2013 o prirodno inferiornijim rasama i narodima. To je omogu\u0107ilo Rumunjima da zamisle sebe same kao superiorne i civilizirane, da se pozicioniraju naspram romskih robova te tako postave kamen temeljac za izgradnju nacionalnog identiteta nove dr\u017eave, nastale tri godine nakon abolicije ropstva. Ovako obja\u0161njena veza ovih dvaju naroda poma\u017ee pobli\u017ee razumjeti strah i fascinaciju rumunjskog naroda Romima. Danas, 160 godina nakon oslobo\u0111enja, Rumunji ostaju robovi vlastite fantazije.<\/p>\n

S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rumunjska je 20. februara proslavila 160. godi\u0161njicu slu\u017ebenog ukidanja ropstva nad romskim narodom. Tipi\u010dno rumunjski, doga\u0111aj je dakako bio popra\u0107en skandalima i kontroverzama…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":11835,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[161,25],"theme":[458,456],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-11831","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-ljudska-prava","tag-nacionalizam","theme-drustvo","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11831","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11831"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11831\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11844,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11831\/revisions\/11844"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11835"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11831"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11831"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11831"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=11831"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=11831"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=11831"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=11831"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}