{"id":11795,"date":"2016-02-19T08:15:54","date_gmt":"2016-02-19T07:15:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=11795"},"modified":"2016-02-19T13:35:12","modified_gmt":"2016-02-19T12:35:12","slug":"fiskalna-konsolidacija-u-uvjetima-velike-koalicije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=11795","title":{"rendered":"Fiskalna konsolidacija u uvjetima nezgrapne koalicije"},"content":{"rendered":"

Prema najavama iz hrvatske Vlade, prora\u010dun za 2016. godinu bit \u0107e objavljen 10. o\u017eujka. Tako\u0111er, najavljeno je da \u0107e to biti prvi pravi “reformski” i uravnote\u017eeni prora\u010dun. Iako javnim prostorom dominira samorazumljivost navedenih prora\u010dunskih odrednica, daleko od toga da jam\u010de recept za ekonomsko blagostanje, naprotiv, puno su izglednije nove epizode redistribucije bogatstva prema vi\u0161im klasama. S obzirom na sastav nove vlade, \u010dini se da \u0107e i problemati\u010dnost politi\u010dke izvedbe mjera \u0161tednje poslu\u017eiti kao poluga za ideolo\u0161ke obra\u010dune.<\/strong><\/p>\n

U Hrvatskoj je trenutno na vlasti broj\u010dano najve\u0107a koalicija u novijoj politi\u010dkoj povijesti koja se sastoji od osam politi\u010dkih stranaka, platforme nezavisnih lista i jednog kluba zastupnika koji ne sudjeluje u izvr\u0161noj vlasti, ali podr\u017eava Vladu iz parlamenta. Namjerno smo ovdje izostavili imena kako bi broj aktera do\u0161ao do izra\u017eaja. To je va\u017eno budu\u0107i da se ova skupina slabo povezanih “donositelja politi\u010dkih odluka” predizborno obvezala da \u0107e provoditi reformsku politiku slo\u017eenu oko programa reforme i \u0161tednje. Drugim rije\u010dima, ova heterogena politi\u010dka grupacija ima zada\u0107u provesti kratkoro\u010dno, a veoma vjerojatno i dugoro\u010dno \u0161tetnu ekonomsku strategiju, u \u010detiri godine mandata. Iako se na prvi pogled mo\u017ee re\u0107i kako je dobro \u0161to heterogenost vladaju\u0107e garniture prije\u010di provo\u0111enje mjera \u0161tednje, ne\u0161to detaljnija analiza pokazuje dodatne aspekte koji nemaju pozitivan predznak.<\/p>\n

Dosada\u0161nji poku\u0161aji fiskalne konsolidacije na podru\u010dju Europske Unije pokazali su se \u0161tetnima, bilo da se radi o balti\u010dkim dr\u017eavama ili periferiji eurozone<\/a>. O tome ovdje ne\u0107emo duljiti budu\u0107i da su analize za razli\u010dite dr\u017eave ve\u0107 provedene; spomenut \u0107emo samo kratko slu\u010daj Irske koja se redovito u raspravama navodi za primjer uspje\u0161nog ishoda mjera \u0161tednje. Me\u0111utim, taj primjer zavarava promatra\u010da na isti na\u010din na koji je to \u010dinio irski razvojni model<\/a> u razdoblju prije 2008. godine. Uobi\u010dajeno obja\u0161njenje irskog izlaska iz krize sastoji se u povezivanju interne devalvacije i smanjenju javnog sektora s uzlaznom putanjom irske privrede temeljene na izvozu. U toj pripovijesti, negativni u\u010dinak smanjenja pla\u0107a i potro\u0161nje neutraliziran je rastom izvoza na temelju pobolj\u0161anja konkurentnosti. No, u pozadini irskog rasta temeljenog na izvozu stoje sektori farmacije, biotehnologije i ICT-a, \u010diji su tro\u0161kovi rada tokom fiskalne prilagodbe rasli. Rije\u010d je o posebnom obilje\u017eju irske privrede koja je ve\u0107 nekoliko desetlje\u0107a glavno odredi\u0161te multinacionalnih kompanija. Niske porezne stope, kvalificirana radna snaga i strategija privla\u010denja stranih investicija putem posebne agencije pretvorile su Irsku, u razdoblju od 1987. do 2007. godine, u va\u017enu kariku u lancu multinacionalnih kompanija koje ostvarene profite tamo knji\u017ee izbjegavaju\u0107i regulaciju mati\u010dnih zemalja. Kako bilje\u017ei Aidan Regan<\/a>, klju\u010dna politika koja stoji u sredi\u0161tu irskog oporavka je rezultat posebnog odnosa dr\u017eave i globalnih tehnolo\u0161kih kompanija; to, a ne, \u0161tednja, smanjivanje tro\u0161kova rada ili makroekonomska stabilizacija, stoji u pozadini oporavka temeljenog na izvozu.<\/p>\n

Za raspravu o fiskalnoj konsolidaciji to je va\u017ean moment, budu\u0107i da putanju irskog oporavka nije mogu\u0107e prenijeti na druge zemlje periferije, osobito ne putem mjera \u0161tednje koje s njom nemaju veze. Razja\u0161njenje irskog slu\u010daja ostavlja nam niz drugih primjera neuspjeha da se \u0161tednjom postigne fiskalna konsolidacija, pri \u010demu se dakako izdvaja gr\u010dki primjer. Kada bi Hrvatska politi\u010dka elita htjela slijediti gr\u010dki primjer u\u010dinila bi otprilike ono \u0161to su dva ekonomista mla\u0111e generacije savjetovala na nedavnom doga\u0111aju organiziranom od strane udruge poreznih obveznika Lipa<\/a>. Predlo\u017eeno radikalno rezanje rashoda uklju\u010duje njihovo smanjenje za vi\u0161e od 4,5 milijarde kuna u 2016., te zamrzavanje rashoda u naredne tri godine mandata. Rezanje rashoda uklju\u010dilo bi smanjenje mirovina, naknada za nezaposlene, subvencija za poljoprivredu i cijeli niz drugih nespecificiranih u\u0161teda. Na prihodovnoj strani destruktivne u\u010dinke rezanja kompenzirala bi smanjivanja stope poreza na dobit, te ukidanje poreza na kapitalnu dobit, dividendu i \u0161tednju uz neizostavnu prodaju dr\u017eavne imovine. To su, dakle, radikalne mjere \u0161tednje, no te\u0161ko je vjerovati da bi se na taj na\u010din mogla posti\u0107i fiskalna konsolidacija. Na to upozorava Karlo Vujeva<\/a> u nedavnom osvrtu na spomenuti prijedlog pokazuju\u0107i da je recesijska spirala jedan od izglednih ishoda u slu\u010daju slije\u0111enja naputaka udruge Lipa, odnosno da poku\u0161aji istovremenog rezanja i prihoda i rashoda mogu dovesti samo do nove fiskalne neravnote\u017ee uz jo\u0161 manji bruto dru\u0161tveni proizvod.<\/p>\n

Ograni\u010den prostor za politiku rezanja<\/strong><\/p>\n

U ovom kontekstu je va\u017eno da se prijedlozi radikalnog rezanja, \u0161to god o njima mislili, ne mogu provesti u ovoj politi\u010dkoj situaciji. Veliki broj stranaka i politi\u010dkih aktera onemogu\u0107ava provo\u0111enje iole slo\u017eenijeg programa, pa \u010dak i onog lo\u0161eg. Za svaku od potencijalnih stavaka na listi rezanja postoje zna\u010dajni proceduralni i politi\u010dki problemi. Za neke je stavke, poput mirovina, potrebno mijenjati zakon ako ih se \u017eeli smanjivati, druge pak opcije zna\u010de ulazak u sukob s bira\u010dkim tijelom. Dovoljno je pogledati zna\u010dajan postotak rashoda koji ide na ra\u010dun udruga ratnih veterana i srodnih organizacija u okviru socijalne politike.<\/p>\n

Ovdje dolazimo do zanimljivog obilje\u017eja koje se iskristaliziralo nakon dolaske “reformske vlade”. Naime, radikalno desna opcija u ekonomskoj politici jednako je neprovediva u sada\u0161njim uvjetima kao i radikalno lijeva opcija. Mogu\u0107nost uvo\u0111enja mjera \u0161tednje kojima bi se prora\u010dunski deficit smanjio na ispod 1% do 2019. godine otprilike je jednaka mogu\u0107nosti uvo\u0111enja samoupravljanja i ekolo\u0161ke odr\u017eivosti u istom periodu. Razlika ipak postoji i sastoji se u \u010dinjenici da desna opcija u ekonomskoj politici predstavlja regulatornu ideju za donositelje politi\u010dkih odluka. Druga\u010dije re\u010deno, desna opcija u ekonomskom polju sabire skup ciljeva kojima treba te\u017eiti, usprkos tomu \u0161to ih nije mogu\u0107e dosti\u0107i kratkoro\u010dno, pa ni srednjoro\u010dno.<\/p>\n

Takva vrsta internalizacije vrijednosti i ciljeva ekonomske desnice ima nekoliko iznimno negativnih posljedica u doma\u0107em ekonomsko-politi\u010dkom polju. Prvo, uravnote\u017eeni prora\u010dun unutar konzervativne ideologije slu\u017ei dvostrukoj svrsi. S jedne strane, imperativ rezanja javne potro\u0161nje i pojedinih kategorija poreznih prihoda ima cijenu izra\u017eenu u obliku neravnomjerne podjele tereta konsolidacije. Najve\u0107i dio tereta smanjenja mirovina, naknada za nezaposlene i drugih across the board<\/em> rezova podnijet \u0107e onaj dio stanovni\u0161tva \u010diji je socijalni status ve\u0107 sada slab ili ugro\u017een, dok smanjenje poreza na dobit ili ukidanje poreza na dividendu i kapitalnu dobit podrazumijevaju dodatnu redistribuciju sredstava uglavnom u korist upravlja\u010dke klase. S druge strane, pravi cilj mjera \u0161tednje nije zapravo fiskalna konsolidacija, nego izdvajanje i pretvaranje odre\u0111ene, dosad dr\u017eavne imovine i usluga u outlete za privatne investicije. U prezentaciji udruge Lipa predvi\u0111ena je prodaja mnogobrojnih udjela u najzna\u010dajnijim poduze\u0107ima poput Podravke, Kon\u010dar elektroindustrije, Croatia banke, Croatia Airlinesa, Hrvatske lutrije, Sun\u010danog Hvara itd. Nominalni razlog \u0107e se predstaviti u terminima pobolj\u0161anja omjera javnog duga i BDP-a, no u stvarnosti se otvara prostor za novu redistribuciju imovine i prihoda iz d\u017eepova poreznih obveznika u portfelje posebnih interesnih skupina.<\/p>\n

Varljivo obe\u0107anje budu\u0107ih investicija<\/strong><\/p>\n

Ovdje je va\u017eno spomenuti u pogledu samog pojma uravnote\u017eenog bud\u017eeta ili prora\u010duna da, iako se na prvi pogled \u010dini kako je rije\u010d o neprijepornoj ekonomskoj razboritosti, tek s postupnim rastom utjecaja konzervativnih snaga unutar ekonomske profesije on stje\u010de samorazumljivost koja nas danas zasljepljuje. Nasuprot uravnote\u017eenom prora\u010dunu, odnosno teoriji o uravnote\u017eenim financijama britanski ekonomist Abba Lerner<\/a> objavljuje1943. godine danas \u010desto citirani \u010dlanak pod naslovom “Funkcionalne financije i federalni (javni) dug”. “Sredi\u0161nja je ideja da \u0107e vladina fiskalna politika” pi\u0161e Lerner, “njezina potro\u0161nja i oporezivanje, posu\u0111ivanje i otplata zajmova, emisija i povla\u010denje novca biti poduzimana s obzirom na u\u010dinke tih poteza na privredu, a ne prema bilo kakvoj doktrinarnoj ideji o tome \u0161to je uravnote\u017eeno ili neuravnote\u017eeno. Taj princip prosudbe s obzirom na u\u010dinke primijenjen je ve\u0107 u mnogim podru\u010djima ljudske djelatnosti, gdje je poznat kao metoda znanosti nasuprot skolasticizmu”. Prema tome, potrebno je znati da doktrina o uravnote\u017eenom prora\u010dunu kao cilju, a ne kao sredstvu za postizanje nekog drugog cilja, ima pe\u010dat jedne ideolo\u0161ke pozicije koja je u novije vrijeme ovjerena strogim pravilima fiskalnog nadzora. Dakako, neki \u0107e zastupnici te pozicije re\u0107i kako fiskalna konsolidacija zna\u010di ni\u017ee kamatne stope, pa samim time i zna\u010dajnije investicije nakon prvog vala prilagodbe. Me\u0111utim rije\u010d je o veoma varljivom obe\u0107anju budu\u0107i da povezanost kamatnih stopa i investicija nema mehani\u010dki karakter kako se \u010desto predstavlja u ortodoksnoj ekonomici. Posljednji primjer kojeg treba zapaziti jesu historijski niske kamatne stope nakon \u0161to su vode\u0107e sredi\u0161nje banke provele programe kvantitativnog olak\u0161anja, odnosno sijanja likvidnosti.<\/p>\n

Distribucijski u\u010dinci tih nekonvencionalnih mjera su mije\u0161ani i ovise o tome da li gledamo sektor ne-finacijskih poduze\u0107a, ku\u0107anstava ili banaka<\/a>. Prema analizi<\/a> Michaela Spencea i Kevina Warscha nova likvidnost i niske kamatne stope iskori\u0161tene su od strane vode\u0107ih korporacija za otkup vlastitih dionica i ulaganja u drugu financijsku imovinu, pri \u010demu je o\u010dekivana investicijska aktivnost u takozvanu “realnu ekonomiju” zna\u010dajno izostala. U kona\u010dnici, kad je rije\u010d o post-socijalisti\u010dkim zemljama poput Hrvatske smislenost fiskalne konsolidacije ovisi o spekulativnom lancu koji kre\u0107e od smanjenja javnih rashoda i olak\u0161ica za kapital, preko uravnote\u017eenja prora\u010duna i smanjenja kamatnih stopa do novog investicijskog ciklusa i rasta zaposlenosti. Rije\u010d je o zanimljivoj pri\u010di koja zaobilazi klju\u010dne probleme na tom putu vezane uz regionalnu nejednakost, osobito u pogledu infrastrukture, izgubljene proizvodne kapacitete tokom privatizacijskog eksperimenta, i, dakako, trenutno stanje Europske unije koja se jo\u0161 nije oporavila od globalne krize.<\/p>\n

Ironi\u010dno je \u0161to se u dana\u0161njim raspravama o javnom dugu veoma malo spominje povijest njegove akumulacije koja je opet ponajvi\u0161e vezana uz razdoblje nakon 2000. i nezaustavljivu javnu potro\u0161nju na privilegiranu politi\u010dku klasu, interesne skupine poput ratnih veterana, ali i sanacije bankarskog, zdravstvenog i drugih sustava uslijed neuspje\u0161nih reformi. Iako je razmjerno lako na\u0107i izvore javnog duga u teku\u0107im se raspravama i dalje koriste mitovi o glomaznom, skupom i posebno neu\u010dinkovitom javnom sektoru usprkos tome \u0161to postoje\u0107i podaci daju sasvim drugu sliku.<\/p>\n

\u017divotno partnerstvo nacionalizma i fiskalnog konzervativizma<\/strong><\/p>\n

Nemogu\u0107nost fiskalne konsolidacije u uvjetima ovakve vladaju\u0107e koalicije sadr\u017ei jo\u0161 jedan aspekt kojega na kraju treba spomenuti. Rije\u010d je o uru\u0161avanju demokratskog procesa na dvije razine.<\/p>\n

Prvo, dana\u0161nja doktrina o uravnote\u017eenim financijama podrazumijeva promjene samog institucionalnog aran\u017emana. Poput neovisne sredi\u0161nje banke, \u010dija se neovisnost odnosi prije svega na izvr\u0161nu vlast koja odgovara bira\u010dima na izborima, trebale bi postojati neovisne institucije zadu\u017eene za nadgledanje fiskalne politike. U prijedlogu udruge Lipa se tako spominje formiranje neovisnog ureda za prora\u010dun s petogodi\u0161njim mandatom i ugradnja fiskalnog pravila u Ustav. Fiskalno pravilo kao ustavna kategorija jam\u010di suficit primarnog fiskalnog salda (osim u slu\u010daju rata i sl.) i deficit dr\u017eavnog prora\u010duna do 2% BDP-a. Postavljeni pragovi su, dakako, proizvoljni poput samih odredaba iz Maastrichta, podlo\u017enih sli\u010dnim slabostima i problemima. No, jo\u0161 je va\u017enije uo\u010diti temeljnu misao: uvijek postoji opasnost od demokratskog tijela koje mo\u017ee u svakom trenutku izabrati “pogre\u0161ne” politike, a to su one koje ne odgovaraju doktrini uravnote\u017eenih financija. Stoga je potrebno zakonski onemogu\u0107iti da pitanja fiskalne politike budu predmet rasprava i izbornih politi\u010dkih platformi. Na isti na\u010din na koji je monetarna politika predana u ruke ekspertnih skupina \u2013 neovisnih, ali ne i neutralnih \u2013 sada se poku\u0161ava redefinirati okvir fiskalne politike. Opasnost ovog oblika demokratskog deficita le\u017ei u tome \u0161to se ustanovljenje takvih agencija ili skupa specifi\u010dnih pravila za nadgledanje mo\u017ee dogoditi neovisno o stvarnoj dohvatljivosti fiskalne prilagodbe.<\/p>\n

Druga razina uru\u0161avanja demokratskog procesa odnosi se na kori\u0161tenje mjera \u0161tednje u funkciji uklanjanja politi\u010dkih neistomi\u0161ljenika iz pojedinih dru\u0161tvenih segmenata. Ve\u0107 smo imali prilike vidjeti kako mjere \u0161tednje mogu biti korisno oru\u017eje za preustroj javnog sektora. Nakon formiranja vlade po\u010detkom 2016. mjere \u0161tednje su poslu\u017eile kao izgovor novom ministru kulture da ukine ideolo\u0161ki nepo\u0107udne programe. Racionalizacija i reforma djelovanja pojedinih ministarstava mo\u017ee se na taj na\u010din oslanjati na mjere \u0161tednje iako se nikakva stvarna konsolidacija ne mora odvijati na nacionalnoj razini. Mo\u017ee se, naravno, tvrditi da ekonomska ideja konsolidacije nema nikakve veza s mogu\u0107im ukidanjem financijskih potpora za kriti\u010dne ili oporbene organizacije. No u situaciji u kojoj se radikalno desna politi\u010dka platforma na vlasti obvezala na program reformi koje ne mo\u017ee provesti, ideolo\u0161ko \u010di\u0161\u0107enje pod pla\u0161tem ekonomske racionalnosti dolazi takore\u0107i samo po sebi. Stoga je izgledno da u narednom razdoblju fiskalni konzervativizam i nacionalizam stupe, ako ne ve\u0107 u brak, a onda u \u017eivotno partnerstvo, u svrhu razmjene opravdanja i prikrivanja slabih to\u010daka.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Hrvatskoj je trenutno na vlasti broj\u010dano najve\u0107a koalicija u novijoj politi\u010dkoj povijesti koja se sastoji od osam politi\u010dkih stranaka, platforme nezavisnih lista i jednog kluba zastupnika…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":11804,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[228],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[147],"class_list":["post-11795","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-ekonomija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11795","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11795"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11795\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11824,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11795\/revisions\/11824"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11804"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11795"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11795"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11795"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=11795"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=11795"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=11795"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=11795"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}