{"id":1174,"date":"2014-06-05T07:00:42","date_gmt":"2014-06-05T06:00:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=1174"},"modified":"2021-02-25T11:06:41","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:41","slug":"nafta-iz-jadranskog-podmorja-dobar-posao-samo-za-koga","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=1174","title":{"rendered":"Nafta iz jadranskog podmorja: dobar posao, samo za koga?"},"content":{"rendered":"

Nedavne najave potencijalno velikih nalazi\u0161ta nafte i plina u jadranskom podmorju poslu\u017eile su kao osnova za obe\u0107anje \u010dudesnog razrje\u0161enja hrvatskih ekonomskih problema. No do sada odra\u0111eno istra\u017eivanje i objavljeni natje\u010daj za koncesiju ne opravdavaju velika o\u010dekivanja.<\/strong><\/p>\n

Nakon bombasti\u010dne najave ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka po\u010detkom godine prema kojoj bi \u201cHrvatska uskoro mogla postati mala Norve\u0161ka\u201d, hrvatska je vlada u\u010dinila i drugi korak prema ostvarivanju svoje skandinavske utopije iz podzemne nafte. Naime, po\u010detkom travnja Ministarstvo gospodarstva je otvorilo prvo javno nadmetanje za istra\u017eivanje i eksploataciju nafte na Jadranu. Natje\u010daj je otvoren do 3. studenog ove godine, a potpisivanje prvih ugovora s kompanijama o\u010dekuje se po\u010detkom 2015. godine. Na otvaranju se pojavilo oko 40 naftnih kompanija \u201ciz cijelog svijeta\u201d, izme\u0111u ostalih i ameri\u010dki Exxon i Hunt Oil, ruski Gazprom i Lukoil, talijanski Edison i Enel, francuski Total, njema\u010dki RWE, Turkish Petroleum, Hellenic Petroleum, irski Petroceltic, japanski Nippon, i dr.<\/p>\n

Iako ministrova izjava spada u red propagandnih kratica<\/a> kojima se u nedostatku konkretne razvojne strategije obe\u0107avaju \u010duda (ovoga puta iz podmorja), nadle\u017eni optimisti i ovog su puta \u201cprevidjeli\u201d \u010dinjenicu da Hrvatska zapravo vi\u0161e nema nacionalnu naftnu kompaniju (dok je norve\u0161ki Statoil koji je u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu ujedno i jedanaesta najve\u0107a naftna kompanija na svijetu), ve\u0107 svoj strelovit razvoj planira isklju\u010divo davanjem koncesije nekoj od stranih multinacionalki, notornih po poticanju korupcije u zemljama u kojima rade, sudjelovanju u kr\u0161enju ljudskih prava i zanemarivanju standarda za\u0161tite okoli\u0161a. Dakle, dok je jasno da obe\u0107anja skandinavskog standarda u budu\u0107nosti trebaju prikriti neprestano sustavno ru\u0161enje stvarnog standarda u sada\u0161njosti, ostaje manje jasno kako \u0107e ovakva koncesija doprinijeti uspostavi \u201cnorve\u0161kih\u201d razina radnih prava ili primanja.<\/p>\n

Netransparentni deal<\/em><\/strong><\/p>\n

Transparentnost ni ina\u010de ne krasi naftne poslove hrvatskih vlasti. Pri\u010da o nafti u Jadranu nije novost. Jo\u0161 su krajem 90-ih talijanske firme vr\u0161ile istra\u017eivanja: dok se na dijelu sjevernog Jadrana s hrvatske strane nalazilo tek 12 bu\u0161otina, na talijanskoj strani se nalazilo njih \u010dak 189. Daljnja istra\u017eivanja su provo\u0111ena 2002. i 2004. godine, ali nikada nisu dovela do nekih obe\u0107avaju\u0107ih naznaka isplativosti eksploatacije nafte i plina. No, krajem pro\u0161le godine norve\u0161ka tvrtka Spectrum ponovno je po\u010dela istra\u017eivati sjevernojadransko podmorje. Kako je Spectrum sklopio ovaj posao s Hrvatskom ni danas nije poznato. Javni natje\u010daj nikad nije proveden, a glavno opravdanje ministra Vrdoljaka za takvo poslovanje je da \u0107e Spectrum istra\u017eivanje provesti \u201cbesplatno\u201d, iako ovo istra\u017eivanje ina\u010de ko\u0161ta oko 8 milijuna eura. Kako je te\u0161ko vjerovati da \u0107e skupo istra\u017eivanje za koje je potrebna skupa tehnologija i koje traje pet mjeseci strana privatna firma obavljati iz dobro\u010dinstva, postavlja se pitanje \u0161to je vlada to\u010dno obe\u0107ala zauzvrat Spectrumu? I s pravnog stajali\u0161ta jako je upitno koliko je legalno ponuditi nekome toliko vrijedan posao bez javnog natje\u010daja. Ubrzo nakon objave dogovora sa Spectrumom, ameri\u010dka tvrtka ION Geo Ventures najavila je \u017ealbu Europskoj komisiji zbog diskriminacije i kr\u0161enja zakona neotvaranjem javnog natje\u010daja za ovo istra\u017eivanje. Prema Direktivi 94\/22 obvezno je otvaranje natje\u010daja u slu\u017ebenom EU glasniku u trajanju od 90 dana, a po zakonu se ugovor treba sklopiti s onom tvrtkom koja iznese najbolju ponudu. ION Geo Ventures tvrdi da su kao tvrtka ostali zakinuti, jer smatraju da je njihova ponuda bila bolja i povoljnija za Hrvatsku. Detalji \u017ealbe te njeno rje\u0161enje jo\u0161 uvijek nisu poznati javnosti. Ukoliko se ve\u0107 odlu\u010dilo istra\u017eivanje povjeriti stranoj firmi, ostaje pitanje za\u0161to je odabrana slabija ponuda.<\/p>\n

Nadalje, va\u017eno je napomenuti da se Vlada o dogovoru sa Spectrumom nije konzultirala niti sa Saborom, niti je javnost upoznala s istim. Sve s \u010dim Vlada jest upoznala javnost je \u010dinjenica da \u0107e seizmi\u010dki podaci koje snimi Spectrum za Hrvatsku biti \u201cbesplatni\u201d, \u0161to zapravo samo zna\u010di da \u0107e se spomenuta tvrtka naplatiti prodajom podataka zainteresiranim naftnim kompanijama. Tako\u0111er, spominje se da \u0107e novac od prvih pet prodaja i\u0107i u potpunosti Spectrumu, a da \u0107e se ostale prodaje dijeliti po pola. No konkretni dogovor i interes privatne tvrtke nije poznat, kao ni cijena snimaka, niti je izgledno da \u0107e to postati kada prodaja doista i po\u010dne. Unato\u010d tome, cijeli je deal<\/i>\u00a0me\u0111u politi\u010dkim akterima pro\u0161ao bez problema i ova pitanja o\u010dito mu\u010de malo koga u vladi ili oporbi. Nakon prvotne objave \u201czna\u010dajnih potencijala nafte i plina\u201d, na gotovo istodobnim presicama Mirela Holy je izjavila \u201cTko je donio takvu odluku i za\u0161to Vlada privatnoj tvrtki daje u ruke hrvatske strate\u0161ke interese koje \u0107e ta tvrtka kasnije prodavati? To je \u0161tetno ekonomski, ekolo\u0161ki i politi\u010dki\u201d, a Branko Vuk\u0161i\u0107 iz laburista postavio je pitanje \u201cKako to da je Spectrum uop\u0107e dobio pravo kada mu tijela nadle\u017ena za istra\u017eivanje nafte i plina nisu dala dozvolu? Uprava za rudarstvo dala je negativno mi\u0161ljenje o ugovoru izme\u0111u Vlade i Spectruma\u201d. Nitko nakon tih prvotnih srame\u017eljivih propitivanja procedure nije pokazao interes da se bavi ovim pitanjem.<\/p>\n

Prikrivanje rizika<\/strong><\/p>\n

Sama procedura je svakako bila upitna. Naime, nakon \u0161to spomenuta Uprava za rudarstvo nije dala zeleno svijetlo za sklapanje posla, projekt je progla\u0161en znanstvenim istra\u017eivanjem, nakon \u010dega je Spectrum direktno pregovarao s Ministarstvom znanosti. \u201cSve to izgleda kao \u0161lamperaj ili postupak pogodovanja jednoj privatnoj stranoj tvrtki koja je u vlasni\u0161tvu JP Morgana \u2013 glavnog krivca za ekocid u Meksi\u010dkom zaljevu\u201d \u2013 upozorava Holy. Sumnje oko prikrivenog vlasnika misteriozne \u201cnorve\u0161ke\u201d tvrtke Spectrum sasvim su opravdane. Prilikom sli\u010dnog istra\u017eivanja koje je Spectrum proveo u Libanonu<\/a>, ista je tvrtka predstavljana kao britanska (gdje je i registrirana), a za njezine poslove otvoreno je lobirao britanski ministar vanjskih poslova William Hague. Ekocid u Meksi\u010dkom zaljevu koji spominje Holy dogodio se upravo na morskoj bu\u0161otini Deepwater Horizon British Petroleuma 2010., a to je i najve\u0107a ekolo\u0161ka i humanitarna katastrofa koju je prouzro\u010dila jedna naftna kompanija \u010dije \u0107e se posljedice osje\u0107ati jo\u0161 desetlje\u0107ima.<\/p>\n

No proceduralni problemi o\u010dito nisu samo indikator nedostatka transparentnosti, ve\u0107 se \u010dine kao osmi\u0161ljena strategija prikrivanja karaktera cijelog deala<\/i>. Je li vanproceduralno anga\u017eiranje Spectruma zapravo poku\u0161aj prikrivanja konkretnijeg dogovora s nekom tvrtkom sa zabrinjavaju\u0107im dosjeom po pitanju ekolo\u0161kih standarda? Bez obzira na to tko \u0107e biti eventualni koncesionar, ve\u0107 sada je jasno kako je otvaranje naftnih bu\u0161otina u Jadranu vrlo riskantan posao, prije svega za \u017eivote i zdravlje lokalnog stanovni\u0161tva i okoli\u0161, ali i za turizam, koji \u010dini nezamjenjiv dio prora\u010duna, te ribarstvo, pa se \u010dini da se zbog upitnih potencijalnih profita ve\u0107 ugro\u017eava vrlo va\u017ean dio doma\u0107e ekonomije. Ako i nije sigurno da \u0107e bu\u0161enje nafte u Jadranu dovesti do katastrofe sli\u010dne onoj u Meksi\u010dkom zaljevu, \u010dak bi i znatno manje izlijevanje, kakva su puno \u010de\u0161\u0107a, dovelo Hrvatsku u situaciju kakvu te\u0161ko mo\u017ee kontrolirati. Naposljetku, nesposobnost dr\u017eave<\/a> da se nosi sa katastrofama imali smo i nedavno priliku provjeriti.<\/p>\n

Dapa\u010de, postoje osnovane sumnje da je ve\u0107 i samo istra\u017eivanje napravilo ozbiljnu \u0161tetu okoli\u0161u. Takve informacije Vlada je odlu\u010dno demantirala, ali Ministarstvo za\u0161tite okoli\u0161a i prostornog ure\u0111enja odbilo je provesti procjenu utjecaja na okoli\u0161, uz obrazlo\u017eenje \u201ckako ona nije potrebna\u201d zbog \u010dega je nevladina organizacija Zelena akcija podnijela i tu\u017ebu Upravnom sudu u Zagrebu. Istra\u017eivanje je naime provedeno \u201cseizmi\u010dkim zra\u010dnim pu\u0161kama\u201d koje aktiviraju glasne eksplozije ispod vode, a te eksplozije mogu biti snage i do 240 decibela. Zvu\u010dne detonacije u razmacima od 10 minuta mogu te\u0161ko o\u0161tetiti morske organizme i prouzro\u010diti dugoro\u010dnu \u0161tetu, upozoravaju ekolo\u0161ke udruge<\/a>. Na ovo ukazuju mnoga iskustva iz drugih zemalja, poput Norve\u0161ke, Grenlanda i SAD-a, a mnogim slu\u010dajevima do\u0161lo je do drasti\u010dne migracije i pomora ribe.<\/p>\n

Osim nelogi\u010dnog popu\u0161tanja privatnoj tvrtki po pitanju ekolo\u0161kih standarda, u pitanje je do\u0161la i racionalnost naru\u010divanja samog istra\u017eivanja. Naime, podru\u010dja na kojima je istra\u017eivao Spectrum, ve\u0107 je ranije istra\u017eivala i INA 1<\/a><\/sup>. Je li se prepu\u0161tanje vrijednih podataka o naftnim potencijalima stranoj kompaniji moglo izbje\u0107i? Iz Sindikata naftnog gospodarstva upozoravaju kako se Spectrumovim istra\u017eivanjem ne\u0107e se dobiti ni\u0161ta \u0161to ve\u0107 nije poznato \u201cjer je INA obavila puno opse\u017enija 2D seizmi\u010dka snimanja (45.773 km\u00b2 u odnosu na Spectrumovih 12.280 km\u00b2), a uz to i 7.365 km\u00b2 3D seizmi\u010dkih snimanja s kojima se po kvaliteti ne mogu mjeriti 2D snimanja.\u201d Osim toga, INA-ina ranija istra\u017eivanja otvaraju jo\u0161 jedno pitanje: za\u0161to prilikom prodaje INA-e ma\u0111arskom MOL-u dr\u017eava nije ura\u010dunala i podatke o naftnim potencijalima podmorja, ve\u0107 ih je kasnije prepustila drugoj stranoj kompaniji pod nepoznatim uvjetima?<\/p>\n

Skandinavski snovi izme\u0111u geopoliti\u010dkih kalkulacija i mutnih poslova<\/strong><\/p>\n

Dok \u010dekamo kraj natje\u010daja i odabir koncesionara, ono \u0161to je poznato je da \u0107e odabir provoditi \u201cstru\u010dno povjerenstvo\u201d od sedam \u010dlanova na \u010delu kojeg se nalazi ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, a od ponuditelja \u0107e se tra\u017eiti bankarske garancije od 500 tisu\u0107a eura. \u201cKad je rije\u010d o natje\u010daju, dovoljno je re\u0107i da se njime tra\u017ee nova 2D i 3D seizmi\u010dka mjerenja \u0161to je dodatni argument u prilog tvrdnje da Spectrumova mjerenja nisu bila potrebna. Moglo bi se re\u0107i da se u natje\u010daju ciljano ide protiv INA-e koja ima sva ta mjerenja\u201d \u2013 rekao nam je za Bilten predsjednik Sindikata naftnog gospodarstva Bo\u017eo Miku\u0161. I dok posao sa Spectrumom baca ve\u0107 dovoljno sumnje na postupak odabira koncesionara, kao novi faktor pojavljuju se i geopoliti\u010dke kalkulacije. Naime, s obzirom na napetosti oko Ukrajine izme\u0111u Rusije s jedne i EU i SAD-a s druge strane i nastojanja zapadnih zemalja da dugoro\u010dno smanje ovisnost Europe o ruskom plinu njegovom zamjenom plinom iz \u0161kriljca iz ameri\u010dkih i europskih izvora, Hrvatska je ve\u0107 pod vanjskopoliti\u010dkim pritiskom odustala od prodaje terminala za ukapljeni plin u Omi\u0161lju<\/a> ruskoj tvrtki i trenutno o istom poslu pregovara s ameri\u010dkim kompanijama.<\/p>\n

Izme\u0111u sumnjivih poslova s netransparentnim privatnim tvrtkama i nepredvidivih geopoliti\u010dkih kalkulacija, pitanje ostaje koliko \u0107e prilikom dodjele koncesije biti prostora za skandinavske ambicije vlade ili promi\u0161ljanje o razvojnim strategijama. I dok konkretnih podataka o isplativosti iskori\u0161tavanja nafte u Jadranu jo\u0161 uvijek nema, a kao senzacionalna otkri\u0107a navode se podaci koji su jo\u0161 1987. godine objavljeni u Naftaplinovoj monografiji, Hrvatska uvozi vi\u0161e od 50 posto primarne energije, 90 posto nafte i naftnih prera\u0111evina, 40 posto elektri\u010dne energije i plina, i \u010dak 100 posto potreba za ugljenom. Sve ostalo su za sada samo bajke.<\/p>\n

  1. Industrija nafte, u djelimo\u010dnom vlasni\u0161tvu Republike Hrvatske i pod kontrolom ma\u0111arskog MOL-a[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Nakon bombasti\u010dne najave ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka po\u010detkom godine prema kojoj bi \u201cHrvatska uskoro mogla postati mala Norve\u0161ka\u201d…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":1184,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[128,125],"theme":[457,455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[115],"class_list":["post-1174","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-energetika","tag-investicije","theme-klima","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1174","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1174"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1174\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36883,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1174\/revisions\/36883"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1184"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1174"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1174"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1174"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=1174"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=1174"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=1174"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=1174"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}