{"id":11724,"date":"2016-02-17T08:00:16","date_gmt":"2016-02-17T07:00:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=11724"},"modified":"2016-02-17T09:37:39","modified_gmt":"2016-02-17T08:37:39","slug":"razmisljanja-o-planu-b","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=11724","title":{"rendered":"Razmi\u0161ljanja o planu B"},"content":{"rendered":"

Kapitulacijom Sirize i propa\u0161\u0107u plana obustave mjera \u0161tednje unutar okvira europskih institucija, suvremena europska ljevica primorana je artikulirati novi plan. Tim nastojanjima priklju\u010dila\u00a0se i slovenska Inicijativa za demokratski socijalizam. Pored razli\u010ditih ekonomsko-tehni\u010dkih aspekata lijevog programa i prakti\u010dnijeg opho\u0111enja s oprekom nacionalno\/internacionalno, presudno pitanje svakog plana B jest ono mobilizacije i demokratske aktivacije, s obzirom na to da je masovnost jedina prava poluga i snaga ljevice.<\/strong><\/p>\n

U subotu 13. februara u Ljubljani se odr\u017eala druga programska konferencija Inicijative za demokratski socijalizam (IDS). Dok je prva bila posve\u0107ena problematici minimalne pla\u0107e<\/a>, cilj ovogodi\u0161nje konferencije bilo je promi\u0161ljanje takozvanog plana B. Siriza, koja je prije godinu dana pobudila velike nade europske ljevice (na koncu, nada je, sli\u010dno kao i kod Obame, bila jedan od njenih glavnih izbornih slogana), plan B nije imala. \u00a0Zapravo je sve karte stavila na plan A, odnosno na razuman dogovor sa kreditorima.<\/p>\n

Iako je to bilo izrazito naivno, gr\u010dki premijer Aleksis Cipras i ministar financija Janis Vaufakis poku\u0161avali su uvjeriti<\/a> evropski i svjetski kapital koliko se nerazumno pona\u0161a, \u010dak i iz vlastite perspektive. Nije im uspjelo, \u0161tovi\u0161e, prili\u010dno su podbacili. Veliki snovi o budu\u0107nosti koju donosi Siriza, ubrzo su se pretvorili u no\u0107nu moru stvarnih Sirizinih u\u010dinaka: jo\u0161 vi\u0161e \u0161tednje i jo\u0161 izra\u017eenija socijalna devastacija koje sada prati sna\u017ean bunt gr\u010dkog naroda usmjeren protiv Sirizine vlade. Iako je na po\u010detku podr\u017eavao uspon Sirize, IDS se kriti\u010dki distancirao od kapitulacije, a s time se pojavila potreba za promi\u0161ljanjem rezervnog plana suo\u010davanja s europskom krizom, kao i nepovoljnom arhitekturom eurozone koje je Slovenija dio. Otuda i konferencija o planu B.<\/p>\n

Uzrok krize u privatnom sektoru<\/strong><\/p>\n

Konferenciju je otvorio ekonomist Kostas Lapavicas, jedan od najistaknutijih predstavnika dugogodi\u0161nje intelektualne i strate\u0161ke rasprave o odnosu ljevice i Evropske unije, biv\u0161i parlamentarni zastupnik Sirize, ina\u010de i predava\u010d na britanskom fakultetu School od Oriental and African Studies (SOAS). Prema rije\u010dima marksisti\u010dkog izdava\u010da Sebastiana Budgena, Lapavicas je personifikacija “anti-Varufakis” stava u navedenoj raspravi. Lapavicas je prva dva dijela predavanja posvetio uzrocima eurokrize, kao i razlozima uspona i pada Sirize. Dok je u tre\u0107em, zaklju\u010dnom dijelu, govorio vi\u0161e o tome kako bi trebao izgledati alternativni program, plan B, koji bi ljevica u odnosu na EU morala zagovarati.<\/p>\n

Ponajprije je naglasio da treba zapo\u010deti s politi\u010dkom ekonomijom u razmatranju krize. Ovo nije kriza javnog duga, pa je i dominantna medijska pri\u010da o tome posve pogre\u0161na. Krizu nije stvorio javni sektor ve\u0107 privatni, kasniji rast javnog duga posljedica je poku\u0161aja sanacije krize. Primjerice, \u0160panjolska, Portugal i Irska uop\u0107e nisu imale visok javni dug. Radilo se, i jo\u0161 uvijek se radi, o unutarnjoj krizi konkurentnosti zajedni\u010dke valute, radi se o dr\u017eavama s izrazito razli\u010ditim fiskalnim politikama i mogu\u0107nostima povezanima jedinstvenom valutom. Drugim rije\u010dima, u osnovi krize je antagonizam fiskalne heterogenosti i monetarne homogenosti. Kriza je zapravo definirana s monetarnom unijom.<\/p>\n

Lapavicas je zatim izlo\u017eio da je danas Njema\u010dka, uz iznimku dvije ili tri godine Hitlerova Tre\u0107eg rajha (ne radi se tu o politi\u010dkim usporedbama), mo\u0107nija nego ikada u svojoj povijesti. To je postigla sa sna\u017enim restrikcijama pla\u0107a, klasnom borbom u kojoj je kapital porazio rad \u0161to je njema\u010dkom kapitalu omogu\u0107ilo da iskoristi u svoju korist \u010ditavu eurozonu. Ishodi\u0161te cijele krize treba sagledavati u promjeni odnosa snaga izme\u0111u kapitala i rada u samoj Njema\u010dkoj. Kombinacijom stagnacije pla\u0107a u petnaest godina koje su prethodile krizi i visoke produktivnosti njema\u010dki kapital\u00a0 je dosegao konkurentsku premo\u0107 u cijeloj Europskoj uniji. Nastale su dvije kategorije dr\u017eava: one s\u00a0 suficitom platnih bilanci i one s deficitom. U skladu s tim teku kapitalni tokovi od centra ka periferiji. U dr\u017eavama s prora\u010dunskim deficitom po\u010dinje se doga\u0111ati intenzivna financijska ekspanzija potaknuta kapitalom iz centra, a s time i sna\u017eno zadu\u017eivanje privatnog sektora. Financijalizacija ove vrste je dodu\u0161e u po\u010detku pokrenula ve\u0107i ekonomski rast, prije svega u gra\u0111evinskom sektoru. Ipak sav taj rast \u0107e se s po\u010detkom krize pokazati kao financijski balon koji se ispuhuje s dramati\u010dnim socijalnim i politi\u010dkim posljedicama.<\/p>\n

Nedostatak alternative<\/strong><\/p>\n

Za razliku od Njema\u010dke i Austrije u kojima je od ve\u0107e produktivnosti imao koristi gotovo isklju\u010divo kapital, primjerice u Italiji ne\u0161to od tih benefita prelijevalo se i u masu sredstava za pla\u0107e. Zato su prve dvije dr\u017eave imale prednost nad tre\u0107om i tako se krenula \u017eestoko pove\u0107avati konkurentska razlika izme\u0111u dr\u017eava centra i periferije. Dok periferija stagnira kriza se postepeno seli u centar. Italija i Francuska ne mogu pre\u017eivjeti u monetarnoj uniji, blokirani su politi\u010dki kanali i otvoren je prostor za\u00a0uspon krajnje desnice i fa\u0161izma. Sve skupa proizvodi stra\u0161ne politi\u010dke i socijalne napetosti, eurozona je u dugotrajnoj krizi i obilje\u017eena visokom nezaposleno\u0161\u0107u i niskim rastom. Me\u0111u dr\u017eavama koje je kriza najvi\u0161e pogodila nalazi se Gr\u010dka koja je u posljednjih pet godina do\u017eivjela i 25%-tni pad svog bruto doma\u0107eg proizvoda. U toj krizi dogodio se i uspon Sirize. Lapavicas je kao pozitivno istaknuo njenu pripravnost da preuzme vlast, da stane za dr\u017eavno kormilo, a kao njenu najve\u0107u slabost nepostojanje plana B, kao i nepripremljenost za tu situaciju.<\/p>\n

Problem je bio u apsolutnom nedostatku alternativne strategije, slijepom vjerovanju u plan A i dobri euro (u smislu da u osnovi ni\u0161ta nije pogre\u0161no s tom valutom, ve\u0107 da bi trebalo s njom pravednije upravljati). Tu je Lapavicas o\u0161tro odbacio ideju o dobrom euru i ustvrdio da tako ne\u0161to apsolutno ne postoji. Nakon toga predava\u010d se posvetio pozitivnom dijelu svoje kritike i poku\u0161ao odgovoriti na vje\u010dno i te\u0161ko pitanje: \u0161to da se radi? Prema njegovom uvjerenju, napredna lijeva vlada trebala bi po osvajanju vlasti posti\u0107i restrukturiranje i otpis duga. Trebala bi zahtijevati kraj mjera \u0161tednje, odbaciti politiku uravnote\u017eenog prora\u010duna i pobrinuti se za redistribuciju dru\u0161tvenog bogatstva. Sljede\u0107i korak bila bi nacionalizacija banaka i uspostavljanje razvojnog bankarstva. Uslijedilo bi srednjoro\u010dno restrukturiranje proizvodnog sektora, takozvane realne ekonomije. Pored svega plan B bi podrazumijevao i mjere za olak\u0161anje socijalne krize i pobolj\u0161anje radnih uvjeta u prijelaznom periodu. Doista zahtijevan i nesumnjivo dugoro\u010dan zadatak bio bi: duboka reforma dr\u017eave. Pri \u010demu, nagla\u0161ava Lapavicas, da se klasni rat i u ovom slu\u010daju borba progresivne nacionalne dr\u017eave protiv nadnacionalne tvorbe evropskog kapitala \u2013 EU, ne\u0107e mo\u0107i voditi, pa ni dobiti, bez otvorenih sukoba.<\/p>\n

Masovnost kao poluga<\/strong><\/p>\n

Druge konkretne mjere koje bi Lapavicas uveo po izlasku pojedine dr\u017eave iz eurozone (ne nu\u017eno i Europske unije), bile bi kapitalne i bankarske kontrole, kao i tiskanje nov\u010danica nove\/stare valute. Uspostavljanje tzv. lo\u0161ih banka za sanaciju bankovnih bilanci i stvaranje politi\u010dkog i ekonomskog okvira za nesmetanu opskrbu energijom, hranom\u00a0 i lijekovima. Pri tome, nagla\u0161ava, neupitno je da \u0107e u prvoj fazi biti stra\u0161no te\u0161ko i velika nesta\u0161ica, ali treba ju u\u010diniti podno\u0161ljivijom. Mo\u017eda najzanimljiviji dio Lapavicasovg izlaganja je bilo njegovo isticanje da ljevica mora reaproprirati\u00a0nacionalno kao sferu borbe. Izlo\u017eio je potrebu ponovnog promi\u0161ljanja odnosa izme\u0111u nacionalnog i nad ili inter-nacionalnog i nazna\u010dio da bez nadzora nad nacionalnom dr\u017eavom nije mogu\u0107a ni internacionalna strategija. Toga su itekako svjesne i dobro koriste to proturje\u010dje u svoju korist krajnje desne, \u010desto i fa\u0161isti\u010dke politi\u010dke “alternative” u usponu. Ljevica, s druge strane, za sada o internacionalnoj borbi mo\u017ee govoriti tek kao apstraktnoj vrijednosti ili sloganu i sve dok se ne izgradi mo\u0107 u pojedinim dr\u017eavama ne\u0107emo mo\u0107i graditi lijevu me\u0111unarodnu politiku. Ona se, za sada, mo\u017ee temeljiti samo na mo\u0107noj nacionalnoj podr\u0161ci. Nju danas ljevica jednostavno nema.<\/p>\n

Jo\u0161 ve\u0107a, svakako i vjerojatnija, opasnost je da \u0107e kapital s me\u0111unarodnim sporazumima kao \u0161to su TTIP i CETA napraviti nacionalne parlamente i vlade jo\u0161 vi\u0161e bespotrebnijima i bezazlenijima nego \u0161to ih to sada \u010dini sama Europska unija. S ovim sporazumima se pak otkriva nova razina: interkontinentalno savezni\u0161tvo zapadnog kapitala. Tako \u0107e spasiti i oja\u010dati svoju geopoliti\u010dku poziciju i mo\u0107 u promjenjivim me\u0111unarodnim okolnostima u kojima uvijek ja\u010daju novi centri mo\u0107i. U prvom redu takozvane BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Ju\u017ena Afrika) ekonomije. Zato su u pravu oni koji nagla\u0161avaju da je TTIP ustvari ekonomski NATO pakt. Gledano tako i na nacionalnoj (pojedina dr\u017eava), me\u0111unacionalnoj (savez dr\u017eava, npr. EU) i interkontinentalnoj (savez dvaju skupina dr\u017eava, EU i Sjeverna Amerika) razini, ljevica je bespomo\u0107na. Sli\u010dno kao u Kafkinoj pri\u010di “Pred zakonom” ljevica trenutno nije sposobna savladati niti prvog vratara, a kamoli da bi se dohvatila drugog ili tre\u0107eg.<\/p>\n

Plan B je zato zaista potreban, ali on ne smije biti zasnovan na “dostizanju” kapitala i njegovih organizacijskih oblika. Na tom putu je neuspje\u0161no ve\u0107 kora\u010dala i II internacionala, a zbog toga ju je Lapavicas eksplicitno kritizirao. Doista, originalan plan B bi morao poku\u0161ati odgovoriti na dvije temeljne prepreke na koje nailazi suvremena ljevica. Prva, artikulacijska i donekle lak\u0161a, sastoji se u pitanju: kako za radikalne politi\u010dke promjene danas nagovoriti i mobilizirati kriti\u010dnu masu ljudi? Jer ta mo\u0107, broj\u010dana mo\u0107 ljudi je jedina mo\u0107 na koju progresivna politika ra\u010duna. Da bi danas bilo mogu\u0107e bilo koga uistinu nagovoriti potrebno je odgovoriti i na drugo, znatno te\u017ee pitanje: Kako u dana\u0161njem dru\u0161tvu dokinuti postoje\u0107e diskriminatorne mehanizme politi\u010dke participacije i nadomjestiti ih novima, inkluzivnijima? To je doista zahtijevan plan B koji ljevica zapravo jo\u0161 nema i nu\u017eno ga mora oblikovati.<\/p>\n

Sa slovenskog prevela Tina Te\u0161ija<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U subotu 13. februara u Ljubljani se odr\u017eala druga programska konferencija Inicijative za demokratski socijalizam (IDS). Dok je prva bila posve\u0107ena problematici minimalne pla\u0107e…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":11730,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[243,85],"theme":[456,455],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-11724","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-eu","tag-radnicki-pokret","theme-politika","theme-rad","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11724","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11724"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11724\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11743,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11724\/revisions\/11743"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11730"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11724"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11724"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11724"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=11724"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=11724"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=11724"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=11724"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}