{"id":11702,"date":"2016-02-16T08:00:09","date_gmt":"2016-02-16T07:00:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=11702"},"modified":"2016-02-16T09:55:54","modified_gmt":"2016-02-16T08:55:54","slug":"podjela-bh-javnih-medija-po-nacionalnoj-osnovi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=11702","title":{"rendered":"Podjela bh. javnih medija po nacionalnoj osnovi"},"content":{"rendered":"

Ideja o nacionalnim televizijskim programima konstitutivnih naroda u BiH povremeno se, ali kontinuirano, pojavljuje na dnevnom redu lokalnih politi\u010dara pri \u010demu se kao primarni problem name\u0107e nepostojanje javne radiotelevizije u Mostaru. Zasad jedini, ali i krucijalan otpor pogubnoj logici nacionalne podjele javnih servisa, dolazi od samih\u00a0neposrednih proizvo\u0111a\u010da \u2013 medijskih radnika i sindikata.<\/strong><\/p>\n

Ve\u0107 skoro dvije decenije u bosanskohercegova\u010dkoj javnosti pojavljuje se i nestaje pitanje osnivanja tre\u0107eg javnog “emitera”, takozvanog “hrvatskog kanala”. Njega uvijek otvaraju i zatvaraju politi\u010dari, govore\u0107i prvenstveno iz li\u010dnih interesa, no bez volje da pokrenu \u0161iroku javnu raspravu koja bi podrazumijevala u\u010destvovanje javnosti i medijskih radnika.<\/p>\n

Tako je pro\u0161le sedmice na portalu BHRT, javnog servisa koji signalom pokriva (barem na papiru<\/a>) cijelu zemlju, objavljena kratka vijest-komentar u o prednacrtu<\/a>\u00a0“koji je obznanjen u Ministarstvu komunikacija i transporta BiH, a koji bi rije\u0161io problem javnog emitiranja u na\u0161oj zemlji”. Navodi se i kako u tekstu Radne grupe tog ministarstva, koji treba i\u0107i na konsultacije, pi\u0161e da \u0107e BHRT emitirati na tri kanala, “od kojih svaki emitira program na jezicima konstitutivnih naroda i pismu konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini”. Tako\u0111er stoji da se programi “proizvode i ure\u0111uju na na\u010din prilago\u0111en potrebama pojedinog konstitutivnog naroda” i emitiraju iz tri studija: Sarajevo, Banja Luka i Mostar.<\/p>\n

Vi\u0161e informacija za sada nema, a ova vijest privukla je manje pa\u017enje od one emitovane nekoliko sedmica ranije o tome da BHRT-u prijeti ga\u0161enje zbog finansijskih pote\u0161ko\u0107a (naime, prikupljanje pretplate vezano je uz ra\u010dun fiksne telefonije te se prikuplja posredstvom telekom operatera. Ovo lo\u0161e rje\u0161enje uzrokuje velike pote\u0161ko\u0107e pri prikupljanju sredstava, radi \u010dega je javni servis financijski potkapacitiran). I sistem emitiranja javnih radiotelevizijskih usluga u Bosni i Hercegovini osmi\u0161ljen<\/a> je tako da odra\u017eava dejtonski ustroj ove zemlje, te po tome ne zaostaje za kompleksnom birokratskom organizacijom ostalih dru\u0161tvenih segmenata. Javni radiotelevizijski sistem Bosne i Hercegovine sastoji se od tri javne radiotelevizijske usluge: Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT), koja pokriva cijelu dr\u017eavu, i dvije entitetske \u2013 Radiotelevizije Federacije Bosne i Hercegovine (RTV FBiH) i Radiotelevizije Republike Srpske (RTRS). Nadentitetske korporacija BHRT nikad zapravo nije profunkcionirala onako kako je zami\u0161ljena, dakako, po uzoru na britansku javnu televiziju BBC. No, javni serviseri koji djeluju u entitetima (RTRS i Federalna), suprotno onome u \u0161to nas politi\u010dari poku\u0161avaju uvjeriti,\u00a0nisu vezani<\/a> za etnicitet.<\/p>\n

Ustrajnost etnonacionalnih politi\u010dkih opcija<\/strong><\/p>\n

Stoga bi osnivanje jednog “kanala” sa nacionalnim predznakom povuklo jo\u0161 dva takva, mada se tek ponekad o ovom pitanju u javnosti govori na ovaj na\u010din. Premda se u javnom prostoru ne postavlja pitanje \u0161to je najbolje za narod Bosne i Hercegovine, opcija tri javna servisera, po jedan za svaki etnicitet, zapravo je ostvarenje \u017eelja svih etnonacionalnih politi\u010dkih opcija u ovoj dr\u017eavi. A nije ovo ni prvi put da se poku\u0161ava provesti podjela medija po etni\u010dkom principu.<\/p>\n

Identi\u010dne poku\u0161aje i ideje imale su nacionalne stranke kada su do\u0161le na vlast 1991. godine. Prvo \u0161to su poku\u0161ali podijeliti bili su mediji. No, \u017eestoko su im se usprotivili novinari (uglavnom oni koji su radili u tada\u0161njem Oslobo\u0111enju i Radio-televiziji Sarajevo) i ostali medijski radnici koji su tokom cijelog rata uspjeli zadr\u017eati kakvu takvu neovisnost. Novinarsku pobunu kakva je postojala tada danas je gotovo nemogu\u0107e zamisliti. Medijski radnici ucijenjeni su lo\u0161im materijalnim uvjetima rada, neza\u0161ti\u0107eni su na radu i u zakonu (npr. nijednim od \u010detiri zakona<\/a> kojima se reguliraju mediji u BiH cenzura<\/a> nije eksplicitno zabranjena nit su za nju provedene stroge sankcije). Bez opisanog otpora, politi\u010dke elite i njihovu volju za podjelom medija po nacionalnoj osnovi nema ko da zaustavi.<\/p>\n

Proteklih godina, one se nisu libile i eksplicitno djelovati protiv jedinstvenog javnog radiotelevizijskog servisa, pa se izme\u0111u ostalog, iz strana\u010dkih redova moglo \u010duti pozivanje gra\u0111ana da ne pla\u0107aju pretplatu, dakle, pozivali su na eksplicitno kr\u0161enje zakona. Poziv na nepla\u0107anje pretplate dolazio je od raznih politi\u010dkih partija, ali \u010de\u0161\u0107e od onih sa hrvatskim predznakom (prije svih HDZBiH). Stranke su kao ispriku uvijek imale tvrdnju da hrvatska kultura i jezik nisu adekvatno zastupljeni, mada ne postoji niti jedno istra\u017eivanje \u010diji rezultati potkrepljuju ove tvrdnje.<\/p>\n

Lupa okrenuta medijima<\/strong><\/p>\n

Tema “hrvatskog kanala” redovito “uskrsne” kad god pitanje javnog televizijskog servisa u BiH do\u0111e na dnevni red. Prije pro\u0161le sedmice, dogodilo se to 2013. godine kada se pred Vije\u0107em ministara na\u0161ao Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Javnom radiotelevizijskom sistemu BiH. Prijedlog je podrazumijevao osnivanje “hrvatskog kanala”, \u010demu su se usprotivile stranke sa bo\u0161nja\u010dkim predznakom. Skoro identi\u010dna ta\u010dka na\u0161la se pred Vije\u0107em godinu dana ranije, ali je povu\u010dena na zahtjev Brisela. Podr\u0161ka zahtjevu za “hrvatskim kanalom”, 2013. godine, do\u0161la je, o\u010dekivano ili ne, iz Republike Srpske, a nagla\u0161avalo se kako se radi o “demokratskom i civilizacijskom pravu hrvatskog naroda”.<\/p>\n

U razgovore o potrebi za postojanjem hrvatskog servisa nerijetko se uklju\u010duju i politi\u010dari iz Hrvatske. Me\u0111u najglasnijima je zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka \u0160uica koja je u svojim istupima pred ovim tijelom, ali i drugim javnim istupima, vi\u0161e puta ponovila kako je osnivanje hrvatskog kanala “primarni nacionalni interes<\/a>”\u00a0Hrvata u BiH. Iz svih rasprava o “hrvatskom kanalu” koje traju godinama, nikada nije bilo jasno kakav program bi bio emitovan, na koji kadar se ra\u010duna, kojim sredstvima bi se izdr\u017eavali nacionalni kanali, i na koji bi na\u010din takvi kanali zaista slu\u017eili javnosti, \u0161to bi trebala biti osnovna funkcija javnog servisa, i ko \u0107e ih kontrolirasati i osnovati? Svakako za podijeljenu bosanskohercegova\u010dku javnost, najgora opcija bila bi da svaka entonacionalna opcija kontrolira svoj “nacionalni” medij.<\/p>\n

Ponovimo stoga na ovome mjestu, suprotno tvrdnjama ovda\u0161njih nacionalista: nijedan od postoje\u0107ih javnih servisa u BiH nije namijenjen isklju\u010divo jednoj nacionalnoj grupi, \u0161to je posebno i nagla\u0161eno u zakonima o osnivanju sistema, te u Ure\u0111iva\u010dkim principima Javnog RTV sistema. Zagovornici jo\u0161 jednog emitera kao argument koriste \u0161vicarski model prema kojem svaki narod ima svoj kanal na svom jeziku, argument koji je lako odbaciti s obzirom da je u BiH rije\u010d o jednom jeziku koji nosi tri naziva. No to nije najva\u017eniji argument. Pri raspravi o pokretanju jo\u0161 jednog javnog servisa trebalo bi, makar unutar medijskog sektora, postavljati pitanja o modelu njegovog financiranja<\/a> \u2013 u kontekstu prijetnje ga\u0161enjem BHRT-a radi izrazito lo\u0161eg financijskog poslovanja, koje nije ni\u0161ta bolje ni na Federalnoj TV ili na RTRS-u \u2013 ovo pitanje mo\u017ee se prometnuti u krucijalno. Tim vi\u0161e ako se u obzir uzme da Bosna i Hercegovina nije jo\u0161 provela niti op\u0161irnu i skupu digitalizaciju te postupno gubi analogni signal zbog ja\u010dih digitalnih signala susjednih zemalja.<\/p>\n

Otpor etnonacionalnim televizijama<\/strong><\/p>\n

Niti u jednom trenutku, od svog osnivanja pod patronatom Ureda visokog predstavnika, javni servis nije se tretirao kao medij koji treba da slu\u017ei javnosti, ve\u0107 ga se promi\u0161ljalo kao servis koji je tu zbog politi\u010dara. Ve\u0107 godinama oni imaju glavnu rije\u010d u postavljanju direktora i urednika, no organizirani otpor medijskih radnika, niti javnosti dosad nije ostvaren. Jednostavno, pojam javnog servisa nikada nije zapravo za\u017eivio u BiH.<\/p>\n

Nadu mo\u017eda bude sindikati. Tendenciji koja bi vodila ka osnivanju etnonacionalnih javnih servisa suprotstavio se Samostalni Sindikat uposlenika javnih RTV saop\u0107enjem u kojem je stajalo: “Smatramo da osnivanje servisa na ekskluzivno jednom jeziku otvara prostor za uni\u0161tenje sistema javnog emitiranja po nacionalnim \u0161avovima i potpuno obesmi\u0161ljavanje misije javnih servisa kao stupova obrane demokratskog dru\u0161tva”. No, kako je ve\u0107ina analiti\u010dara predvidjela, prijedlog nije pro\u0161ao Parlament. I opet je pri\u010da zasad nestala. Ipak, cilj je postignut, a to je skretanje pa\u017enje sa va\u017enijih problema, i odr\u017eavanje nacionalnih tenzija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ve\u0107 skoro dvije decenije u bosanskohercegova\u010dkoj javnosti pojavljuje se i nestaje pitanje osnivanja tre\u0107eg javnog “emitera”, takozvanog \u201chrvatskog kanala\u201d. Njega uvijek otvaraju i zatvaraju politi\u010dari…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":11705,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[28],"theme":[458],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[156],"class_list":["post-11702","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-mediji","theme-drustvo","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11702","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11702"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11702\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11714,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11702\/revisions\/11714"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11705"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11702"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11702"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11702"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=11702"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=11702"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=11702"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=11702"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}