Bugarska grani\u010dna policija razbila je lanac krijum\u010dara ljudima, odnosno \u017eenama s ciljem da ih se prisili na prostituciju. Kona\u010dno odredi\u0161te ove skupine bio je francuski grad Marseille, no razne sli\u010dne skupine djeluju po cijeloj Zapadnoj Europi koja je krajnje odredi\u0161te \u017eena odvedenih iz zemalja Isto\u010dne Europe.<\/p>\n
Razbijanje ovog lanca rezultat je zajedni\u010dke suradnje i ciljane razmjene informacija o organizatorima krijum\u010darskih puteva policijskih organa Bugarske i Francuske. Osim ruta, pra\u0107eni su i tragovi novca te izlasci i ulasci osoba osumnji\u010denih za krijum\u010darenje u obje zemlje. Zajedni\u010dke policijske akcije provedene su u bugarskim gradovima Ruse, Sofija, Silistra i Montana. Organizator lanca je 36-ogodi\u0161nji bugarski dr\u017eavljanin uhi\u0107en u Rusu na temelju europskog uhidbenog naloga. Osim njega uhi\u0107ene su i dvije \u017eene koje su, pretpostavlja se, bile njegove pomo\u0107nice. One su zajedno s vo\u0111om skupine, na traffickingu sedam \u017eena koliko je od juna 2015. godine preba\u010deno iz Bugarske u Francusku, zaradile preko 200.000 eura, pi\u0161e IBNA<\/a>.<\/p>\n Porazne europske statistike<\/strong><\/p>\n Bugarska prednja\u010di u statistici broja \u017eena nasilno odvedenih iz neke dr\u017eave (obi\u010dno periferije) s ciljem da ih se u drugoj dr\u017eavi (obi\u010dno centra) prisili na prostituciju, stoji u izvje\u0161\u0107u Vije\u0107a Europe jo\u0161 uvijek nedostupnog na njihovim stranicama, za period od 2011. do 2014. godine. prenose Novinite<\/a>.<\/p>\n Premda najve\u0107i broj otetih ljudi i dalje \u010dine \u017eene koje se prisiljava na prostituciju, navodno se primje\u0107uje i porast broja prisilno zadr\u017eanih mu\u0161karaca koje se prisiljava na rad u poljoprivredi ili gra\u0111evini, naj\u010de\u0161\u0107e u ropskim uvjetima. Ciljane zemlje su Njema\u010dka, Nizozemska, Francuska i Italija. S druge strane, \u017ertve osim iz Bugarske, promatrano na razini Europske unije naj\u010de\u0161\u0107e dolaze iz Rumunjske i Ma\u0111arske. Prema podacima Eurostata u razdoblju od 2008. – 2010. godine, 61 posto \u017ertava trgovine ljudima dolazilo je iz zemalja \u010dlanica Unije<\/a>, a od tog broja 62 posto \u017ertava bile su \u017eene prisiljene u odnose seksualnog zlostavljanja.<\/p>\n Romi \u010dine 15 posto \u017ertava bugarske trgovine \u017eenama i djecom. Lo\u0161 socijalni status \u010dini ih posebno lakim \u017ertvama, stoga Vije\u0107e Europe zahtjeva od Bugarske da donese kaznene, socijalne i ekonomske mjere kojima bi pobolj\u0161ali sigurnost i kvalitetu \u017eivota ove manjine, a potrebno je uvo\u0111enje i financijskih kompenzacija \u017ertvama traffickinga te uklanjanje pravne mogu\u0107nosti vansudske nagodbe u ovim slu\u010dajevima. Vije\u0107e Europe tako\u0111er se zala\u017ee za sprje\u010davanje “socijalnog dampinga”, prakse koju \u010desto koriste multinacionalne kompanije tako \u0161to registriraju podru\u017enice u Bugarskoj kako bi tamo prona\u0161le radnike s ciljem da kao znatno jeftinija radna snaga rade poslove koji se obavljaju u drugim zemljama \u010dlanicama (obi\u010dno zemljama centra), smatra Pety Nestorova, predsjednica Konvencije Vije\u0107a Europe o krijum\u010darenju ljudima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Bugarska grani\u010dna policija razbila je lanac krijum\u010dara ljudima, odnosno \u017eenama s ciljem da ih se prisili na prostituciju. Kona\u010dno odredi\u0161te ove skupine bio je francuski grad Marseille, no razne sli\u010dne skupine djeluju po cijeloj Zapadnoj Europi koja je krajnje odredi\u0161te \u017eena odvedenih iz zemalja Isto\u010dne Europe. Razbijanje ovog lanca rezultat je zajedni\u010dke suradnje i ciljane […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":11690,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"theme":[],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-11688","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11688","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11688"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11688\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11691,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11688\/revisions\/11691"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11690"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11688"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11688"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11688"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=11688"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=11688"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=11688"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=11688"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}