{"id":11678,"date":"2016-02-15T08:00:18","date_gmt":"2016-02-15T07:00:18","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=11678"},"modified":"2016-02-14T22:48:22","modified_gmt":"2016-02-14T21:48:22","slug":"kosovska-postapokalipsa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=11678","title":{"rendered":"Kosovska “postapokalipsa”"},"content":{"rendered":"

Nakon krvavog rata krajem 1990-ih i jo\u0161 uvijek ne sasvim dovr\u0161enog procesa me\u0111unarodnog priznanja, Kosovo svojim stanovnicima ne nudi obe\u0107ani napredak. U situaciji socijalnog raspada, ratne pri\u010de vi\u0161e nisu dovoljne da odr\u017ee koheziju, no ve\u0107ina stanovnika ne vidi konstruktivnu alternativu.<\/strong><\/p>\n

Nekad je Kosovo bilo vrlo ponosno na svoju industriju. Iako slabije razvijena od ostatka biv\u0161e Jugoslavije, ta je zemlja ipak iz agrarne ekonomije u periodu prije Drugog svjetskog rata pre\u0161la u industrijsko-agrarnu u razdoblju jugoslavenskog socijalizma. Jo\u0161 1980-ih postojalo\u00a0je nekoliko tisu\u0107a ve\u0107ih i manjih tvornica, te nekoliko stotina tisu\u0107a industrijskih radnika koji su u\u017eivali odre\u0111enu socijalnu za\u0161titu i dobivali redovne pla\u0107e.<\/p>\n

Po\u010detak 1990-ih obilje\u017eili su iznenadni otkazi za gotovo 150 tisu\u0107a radnika albanske nacionalnosti uslijed zao\u0161trenih etni\u010dkih odnosa i politike poja\u010dane represije re\u017eima Slobodana Milo\u0161evi\u0107a prema biv\u0161oj autonomnoj pokrajini. Paralelno s tim, do\u0161lo je i do pojave prvih elemenata nove\u00a0slu\u017ebene tr\u017ei\u0161ne ekonomije i ozbiljnih problema u biv\u0161im dru\u0161tvenim (sada dr\u017eavnim) poduze\u0107ima. Tek su nakon rata krajem tog desetlje\u0107a napravljeni prvi koraci prema o\u017eivljavanju biv\u0161ih javnih poduze\u0107a i njihove stare slave, iako s tehnologijama koje nisu obnovljene od ranih 1980-ih.<\/p>\n

No taj je period kratko trajao, jer su nove vlasti, uz sna\u017enu potporu Privremene administrativne misije Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK), zapo\u010dele opse\u017ean proces privatizacija svega javnog, koji je bio obilje\u017een velikom korupcijom. \u010cak su i tvrtke koje su do tada ostvarivale zna\u010dajan profit iznenada bankrotirale nakon \u010dega su br\u017ee-bolje privatizirane. Ove su politike naravno dodatno pogor\u0161ale ve\u0107 te\u0161ku socijalnu situaciju u zemlji, osobito nakon dolaska na vlast Hashima Tha\u00e7ija 2007. godine.<\/p>\n

Uznemiruju\u0107i rezultati privatizacija<\/strong><\/p>\n

Tha\u00e7ijeva Demokratska stranka Kosova (PDK) nastala je iz raspu\u0161tene Oslobodila\u010dke vojske Kosova (U\u00c7K) \u010diji su se osniva\u010di (barem dio njih) svojevremeno otvoreno deklarirali kao marksisti-lenjinisti. I PDK se prije dolaska na vlast smatrala strankom ljevice (iako ve\u0107 pod utjecajem tzv. tre\u0107eg puta), sudjelovala je na europskim i me\u0111unarodnim kongresima Socijalisti\u010dke internacionale, a prvi prijedlog njezinog imena u periodu neposredno nakon rata bio je \u2013 Stranka rada.<\/p>\n

O\u010dekivano, Tha\u00e7ijevo “ljevi\u010darstvo” brzo je isparilo nakon dolaska na vlast. Njegovu vladavinu obilje\u017eilo je ubrzanje i zao\u0161travanje privatizacijskih procesa, kao i posljedi\u010dno pove\u0107anje nezaposlenosti koja je zadobila zastra\u0161uju\u0107e razmjere. Nekada\u0161nji ponos Kosova, Kombinat Trep\u010da, svojevremeno je zapo\u0161ljavao \u010dak 22 tisu\u0107e radnika i preko svojih rudnika, topionica i tvornica utjecao na cjelokupnu ekonomiju Kosova. Danas, nakon odvajanja razli\u010ditih pogona u sastavu kompleksa i nekoliko privatizacija, jedva da itko tamo radi.<\/p>\n

Kosovska agencija za privatizaciju 2014. je godine objavila kako je od 2003. kroz privatizacijski proces pro\u0161lo \u010dak tisu\u0107u poduze\u0107a u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu. Ve\u0107ina njih vi\u0161e ne radi, a u onima koja su opstala u prosjeku je gotovo tri puta manje zaposlenih. Pla\u0107e i socijalna prava su se tako\u0111er vi\u0161estruko smanjeni, no u zemlji s velikom vojskom nezaposlenih konkurencija je velika, pa radnici nisu osobito izbirljivi oko ponu\u0111enih uvjeta rada.<\/p>\n

Gubljenje vremena<\/strong><\/p>\n

U Prizrenu, drugom najve\u0107em gradu u zemlji, privatizacija je dovela do gubitka \u010dak 20 tisu\u0107a radnih mjesta. U Gnjilanu, na istoku zemlje, industrija duhana neko\u0107 je bila me\u0111u najzna\u010dajnijima u biv\u0161oj Jugoslaviji, izvoze\u0107i proizvode i u europske zemlje. No nakon privatizacije, nekada\u0161njih preko tisu\u0107u radnika ubrzo je spalo na svega nekoliko stotina, a industrija je nakon samo par mjeseci sasvim propala te je ostala zatvorena do danas.<\/p>\n

Kao i kod mnogih drugih privatiziranih poduze\u0107a, vlasnici nisu bili zainteresirani za nastanak i \u0161irenje proizvodnje, a sumnja se da su privatizacijama osobe bliske politi\u010darima na vlast “prale novac” zara\u0111en u me\u0111unarodnim kriminalnim poduhvatima. Radnici tih tvornica danas su osu\u0111eni na cjelodnevno povla\u010denje po ulicama gdje krate vrijeme igraju\u0107i \u0161ah ili mlin po gradskim parkovima i ispijaju\u0107i satima jednu kavu za 50 centa bez nade u mogu\u0107nost ponovnog zaposlenja.<\/p>\n

Jedna od posljedica trajne nezaposlenosti je i epidemija kockanja. Lokalna poslovica ka\u017ee: “banke i kockarnice najbolji su pokazatelji siroma\u0161tva”. Na Kosovu ima vi\u0161e poslovnica banaka nego \u0161kola te vi\u0161e kockarnica nego kvartovskih du\u0107ana. Ve\u0107ina mladih davno je odustala od ideje da \u0107e se ikada zaposliti, pa svu energiju i nadu posve\u0107uju kockanju za koje se nadaju da \u0107e im omogu\u0107iti nekoliko mjeseci pre\u017eivljavanja. U \u010dekanju dobitaka koji ne dolaze, vrijeme se provodi u jalovom psovanju vlasti u lokalnoj kavani.<\/p>\n

Klju\u010dna pitanja<\/strong><\/p>\n

Procjenjuje se da je samo pro\u0161le zime sto tisu\u0107a Kosovara pobjeglo iz zemlje, tra\u017ee\u0107i posao i za\u0161titu u zemljama Europske unije. Velik dio njih je me\u0111utim ve\u0107 vra\u0107en, nakon \u0161to su odredi\u0161ne zemlje zbog pove\u0107anog dolaska izbjeglica iz bliskoisto\u010dnih ratova zao\u0161trile svoje politike useljavanja. Pri\u010da tu me\u0111utim nije zavr\u0161ena pa pritisnuti bijedom ovi migranti nastavljaju tra\u017eiti na\u010din da pobjegnu iz zemlje koja mnoge stanovnike danas podsje\u0107a na postapokalipti\u010dnu znanstvenu fantastiku.<\/p>\n

Osobito je osjetljivo pitanje veterana U\u00c7K, koji su u velikoj ve\u0107ini vjerovali da se bore za ideale kako nacionalnog oslobo\u0111enja, tako i dru\u0161tvene jednakosti i napretka. Danas u dru\u0161tvu postoje sna\u017ene podjele vezane uz naslje\u0111e U\u00c7K, osobito po pitanju ratnih zlo\u010dina za koje su optu\u017eeni veterani. No dru\u0161tvene simpatije ipak sna\u017eno idu na njihovu stranu, dobrim dijelom i zbog njihovog dana\u0161njeg siroma\u0161tva i razo\u010daranja biv\u0161im zapovjednicima koji su sada na vlasti. Osje\u0107aj napu\u0161tenosti i ra\u0161irena bijeda doveli su do samoubojstava njih pedesetak nakon demobilizacije.<\/p>\n

Dana\u0161nji vode\u0107i politi\u010dari, osobito oni koji su na funkciju do\u0161li preko U\u00c7K, znatno su se obogatili u istom periodu, pretpostavlja se dobrim dijelom i crnom trgovinom koja se provodi u suradnji sa srpskim kriminalcima, dok na Kosovu istovremeno prodaju pri\u010de o patriotizmu. U NATO-ovom izvje\u0161taju objavljenom u lokalnim medijima 2014. godine navodi se kako su ve\u0107inu ilegalnih aktivnosti povezanih sa \u0161vercom izravno odgovorni bili zapovjednici U\u00c7K u suradnji, izme\u0111u ostalog, i s kriminalnom organizacijom \u017deljka Ra\u017enatovi\u0107a \u2013 Arkana.<\/p>\n

U me\u0111uvremenu 40% Kosovara \u017eivi u siroma\u0161tvu, 15% u stanju ekstremnog siroma\u0161tva, 35% je nezaposlenih, 70% me\u0111u mladima… Onima koji beznadno kru\u017ee od kockarnice do kavane \u010dekaju\u0107i priliku da pobjegnu iz zemlje odnos prema Srbiji se jo\u0161 uvijek nudi kao klju\u010dno pitanje.<\/p>\n

S engleskog preveo: Nikola Vukobratovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nekad je Kosovo bilo vrlo ponosno na svoju industriju. Iako slabije razvijena od ostatka biv\u0161e Jugoslavije, ta je zemlja ipak iz agrarnog dru\u0161tva u periodu prije Drugog svjetskog rata postala industrijsko-agrarna u razdoblju jugoslavenskog socijalizma…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":11681,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[25,51],"theme":[456,455],"country":[124],"articleformat":[450],"coauthors":[250],"class_list":["post-11678","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-nacionalizam","tag-privatizacija","theme-politika","theme-rad","country-kosovo","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11678","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11678"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11678\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11689,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11678\/revisions\/11689"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11681"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11678"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11678"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11678"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=11678"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=11678"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=11678"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=11678"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}