{"id":11614,"date":"2016-02-10T10:03:45","date_gmt":"2016-02-10T09:03:45","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=11614"},"modified":"2016-02-10T15:22:29","modified_gmt":"2016-02-10T14:22:29","slug":"stednja-i-nejednakost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=11614","title":{"rendered":"Ekstremna nejednakost u sjeni dvoboja &#8220;stru\u010dnjaka&#8221; i &#8220;ideologa&#8221;"},"content":{"rendered":"<p>Premda je hrvatski javni prostor ve\u0107 godinama kontaminiran histerijom o uhljebima i parazitima na javnim sredstvima kao klju\u010dnoj prepreci ekonomskom oporavku, ishod postizbornih kalkulacija donio je u cijelu pri\u010du novi kriterij, i to upravo onaj koji se navodno nastojao sustavno izbje\u0107i &#8211; &#8220;ideolo\u0161ki&#8221;. Inauguriran u prvom redu potezima i opservacijama ministra kulture, ideolo\u0161ki se kriterij nametnuo kao najadekvatniji u politici rezova i \u0161tednje. MOST-ovim fantazijama usprkos, stru\u010dna aura koja bi pratila fiskalnu konsolidaciju jednostavno ne funkcionira. Ne zato \u0161to bi ju pojedini akteri ko\u010dili povratkom u devedesete ili \u010detrdesete, ve\u0107 jer bi &#8220;po\u0161teno&#8221; rezanje svima strana\u010dku politiku u\u010dinilo potpuno irelevantnom.<\/p>\n<p>Prelijevanje &#8220;vrijednosnih&#8221; pitanja u prora\u010dunsku aritmetiku jedini je preostali resurs insceniranja politi\u010dke dinamike u sasvim sku\u010denom ekonomskom prostoru. Najbolju ilustraciju sku\u010denosti predstavljao je prvi potez instaliranog, tada jo\u0161 samo mandatara, premijera Tihomira Ore\u0161kovi\u0107a: konzultacije s kreditorima. No, svepro\u017eimaju\u0107a &#8220;moralna ekonomija&#8221; prora\u010dunske redistribucije sasvim je iz vizure otklonila pitanja (ne)jednakosti iz same ekonomije o kojoj taj prora\u010dun u krajnjoj liniji i ovisi. Ne samo da su se MOST-u iza le\u0111a u &#8220;polje neutralne ekspertize&#8221; pro\u0161uljale tzv. ideolo\u0161ke teme, ve\u0107 je cijelo politi\u010dko polje strukturno slijepo za samu ekonomiju i odnose mo\u0107i koji ju diktiraju.<\/p>\n<p><strong>Klasna polarizacija<\/strong><\/p>\n<p>Osvje\u017eenje u tom smislu dolazi iz pomalo neo\u010dekivanog izvora. U <a href=\"http:\/\/www.hnb.hr\/publikac\/financijska%20stabilnost\/h-fs-16-2016.pdf\" target=\"_blank\">ovomjese\u010dnom izdanju<\/a> redovne publikacije Hrvatske narodne banke (HNB) naziva Financijska stabilnost objavljeni su podaci koji su donekle za\u010dudili i same autore. Publikacija se, kako i sam naziv sugerira, na mjese\u010dnoj razini bavi raznim ekonomskim i dru\u0161tvenim faktorima koji utje\u010du na stabilnost hrvatskog financijskog sustava. Ovaj put su pa\u017enju posvetili jo\u0161 jednom pokazatelju i rezultati su vrlo indikativni. Naime, analiti\u010dari HNB-a analizirali su koncentraciju depozita u hrvatskim bankama, odnosno strukturu \u0161tednje. Iako je njihov cilj prvenstveno bio otkriti stupanj rizika koji eventualna pove\u0107ana koncentracija donosi za banke, rezultati su prili\u010dno nadi\u0161li inicijalni zadatak, kako i sami implicitno priznaju.<\/p>\n<p>Analiza strukture depozita u bankama daje sljede\u0107e rezultate: 20% \u0161tedi\u0161a dr\u017ei na svojim ra\u010dunima \u010dak 94% ukupne \u0161tednje. Prera\u010dunato u Ginijev koeficijent mjerenja koncentracije raspon se kre\u0107e od 0.73 do 0.89, ovisno radi li se samo o oro\u010denoj \u0161tednji ili svim depozitima, \u0161to predstavlja ekstremnu nejednakost ukoliko znamo da je raspon koeficijenta od 0 do 1. Potrebno je istaknuti da je analiza u\u010dinjena za prvi kvartal 2014. godine, ali kao \u0161to se isti\u010de u publikaciji, koncentracija depozita nije ba\u0161 lako promjenjiva kategorija, tako da rezultati vrijede i danas. Pritom se radi o <a href=\"http:\/\/www.poslovni.hr\/hrvatska\/cak-94-posto-depozita-drzi-20-posto-najbogatijih-stedisa-308410\" target=\"_blank\">150.000 klijenata<\/a> \u010diji su oro\u010deni \u0161tedni ulozi u prosjeku ne\u0161to vi\u0161i od milijun kuna, dok je primjerice broj gra\u0111ana s blokiranim ra\u010dunima otprilike dvostruko ve\u0107i.<\/p>\n<p>S uvidom u izrazitu dru\u0161tvenu nejednakost kakvu nam pru\u017eaju podaci HNB-a postaje razvidnim koliko groteskne politi\u010dke dimenzije je zadobila &#8220;ideolo\u0161ka bitka&#8221; oko prora\u010duna i koliko je naprosto bestidno tretirati npr. tri milijuna kuna javnog novca za neprofitne medije kao presudno pitanje nejednakosti. Neminovan korak u diskvalifikaciji trenutne nacionalisti\u010dko-fiskalne ofenzive predstavlja politi\u010dka artikulacija ekonomskih nejednakosti. Tek u tom momentu nadaju se potencijali za uspostavu lijeve hegemonije koju desnica neprestano proma\u0161eno proziva.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Premda je hrvatski javni prostor ve\u0107 godinama kontaminiran histerijom o uhljebima i parazitima na javnim sredstvima kao klju\u010dnoj prepreci ekonomskom oporavku, ishod postizbornih kalkulacija donio je u cijelu pri\u010du novi kriterij, i to upravo onaj koji se navodno nastojao sustavno izbje\u0107i &#8211; &#8220;ideolo\u0161ki&#8221;. Inauguriran u prvom redu potezima i opservacijama ministra kulture, ideolo\u0161ki se kriterij [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":11620,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[110,228],"theme":[456,455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-11614","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-drzava","tag-ekonomija","theme-politika","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11614","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11614"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11614\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11635,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11614\/revisions\/11635"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11620"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11614"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11614"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11614"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=11614"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=11614"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=11614"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=11614"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}