{"id":11591,"date":"2016-02-09T09:30:43","date_gmt":"2016-02-09T08:30:43","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=11591"},"modified":"2016-02-09T10:44:34","modified_gmt":"2016-02-09T09:44:34","slug":"brexit-kao-ucjena-europe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=11591","title":{"rendered":"Brexit kao ucjena Europe"},"content":{"rendered":"

Isto\u010dnoeuropske zemlje \u010dlanice Europske unije trebale bi se sastati ovog tjedna s ciljem formuliranja argumenata za ostanak Velike Britanije (i Gibraltara) u ovoj zajednici, kazao je ma\u0111arski ministar vanjskih poslova P\u00e9ter Szijj\u00e1rt\u00f3 u intervjuu za Reuters (od 4. februara ove godine). Tako\u0111er je izrazio zabrinutost za namjere Britanije da sre\u017ee socijalnu pomo\u0107 dr\u017eavljanima Europske unije koji migriraju u Britaniju. S obzirom na broj migrantskih radnika u Britaniji iz isto\u010dnoeuropskih zemalja, ova odredba najvi\u0161e bi pogodila zemlje Vi\u0161egradske skupine poput Poljske, ali i Bugarsku, zbog \u010dega je na sastanak vi\u0161egradske skupine planiran za 15. februara pozvan i Bugarski premijer Bojko Borisov<\/a>.<\/p>\n

Osim \u0161to bi ovakva mjera bila diskriminatorna spram EU migranata u Britaniji, ona bi tako\u0111er mogla postaviti presedan kojeg bi druge zemlje poput Njema\u010dke i Francuske mogle lako replicirati. Na dnevnom redu nalazi se vi\u0161e tema, poput uskla\u0111ivanja EU regulacije na na\u010din da ne \u0161teti zemljama \u010dlanicama izvan eurozone, pitanje koje je na dnevni red do\u0161lo u sklopu teme izlaska Velike Britanije iz EU, tzv. Brexita. No, za razliku od Britanije, vi\u0161egradske zemlje ipak vi\u0161e brine rezanje socijalne pomo\u0107i za EU migrante na \u010detiri godine. Radi se naime o prijedlogu<\/a> Donalda Tuska, predsjednika Europskog vije\u0107a.<\/p>\n

Diskriminacija zemalja europske periferije<\/strong><\/p>\n

Szijj\u00e1rt\u00f3 je kazao kako Ma\u0111arska po\u0161tuje pravo bilo koje zemlje da sprije\u010di zloporabu svog sustava socijalne pomo\u0107i, no diskriminirati \u010ditave narode, ili \u010ditave dijelove kontinenta nije prihvatljiva opcija. Naime, odredbe Tuskovog prijedloga trebale bi se po\u010deti primjenjivati odmah nakon referenduma o izlasku Britanije iz EU, a na period od \u010detiri godine.<\/p>\n

No, britanski premijer David Cameron ve\u0107 je na diplomatskoj turneji po kontinentu gdje obja\u0161njava kako je odredba o rezanju socijalne pomo\u0107i za EU migrante u skladu s njema\u010dkim (i francuskim) interesima, pa se tako za po\u010detak obratio desnoj bavarskoj Kr\u0161\u0107ansko-socijalnoj uniji (CSU), ina\u010de poznatoj po \u017eestokom otporu migrantskoj politici Angele Merkel. Da ni Njema\u010dka nije daleko od uskra\u0107ivanja socijalne pomo\u0107i migrantima, najavio je Olaf Scholz, potpredsjednik centristi\u010dke stranke SPD koji se sla\u017ee s ovim prijedlogom, ali na rok od godinu dana<\/a>. Ovo se pitanje nije nametnulo kao op\u0107e pitanje pretjeranog oslanjanja stanovnika neke zemlje na socijalnu pomo\u0107, ve\u0107 je u startu postavljeno izrazito diskriminatorno, ne kao dio socijalnih politika, ve\u0107 kao dio migrantskih politika, no sada ga se poku\u0161ava druga\u010dije postaviti, kako bi se sakrila njegova diskriminatorna dimenzija.<\/p>\n

Ekonomski i politi\u010dki problemi za Britaniju<\/strong><\/p>\n

Britanski premijer Brexit koristi kao prijetnju Europskoj uniji ne bi li ispregovarao bolju poziciju ove zemlje u Uniji. Sam je to kazao jo\u0161 2013. godine obe\u0107av\u0161i Britancima referendum po ovom pitanju ukoliko njegova Konzervativna stranka osvoji parlamentarnu ve\u0107inu na izborima 2015. Izlazak iz EU bi Britaniju naime puno ko\u0161tao, a na to su upozorile Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave i Australija. Ukoliko Britanci doista izglasaju izlazak iz EU, sam pregovara\u010dki proces \u0107e prema Lisabonskom sporazumu trajati minimalno dvije godine. A problemi koje \u0107e Britanija morati rije\u0161iti su brojni<\/a>. Za po\u010detak, morat \u0107e prilagoditi mno\u0161tvo pravne regulative. Tako se npr. Europski uhidbeni nalozi i djelatnosti Europola vi\u0161e ne\u0107e primjenjivati na njih. Morat \u0107e se mijenjati svi zakoni koji se pozivaju na europske direktive, a Britanija \u0107e morati sama ispo\u010detka pregovarati o brojnim ugovorima i sporazumima s tre\u0107im dr\u017eavama dok \u0107e u kontekstu EU zemalja pregovarati s predstavnicima Unije koja \u0107e pregovore voditi za svih 27 zemalja, radi \u010dega se o\u010dekuje da \u0107e Britanija imati lo\u0161iju poziciju nego sada.<\/p>\n

Probleme \u0107e imati i preko dva milijuna Britanaca koji \u017eive u razli\u010ditim zemljama EU, a koji \u0107e u tim zemljama izgubit privilegije EU \u010dlanica, tako \u0107e u njima mo\u0107i ostati samo Britanci s prebivali\u0161tem prijavljenim u zemljama \u010dlanicama, dok \u0107e ih drugi morati napustiti. Restriktivne mjere koje Britanija planira nametnuti EU zemljama isto\u010dne Europe, mogle bi im se u slu\u010daju Brexita obiti o glavu jer \u0107e joj EU u tom slu\u010daju morati uzvratiti recipro\u010dno. Promjene \u0107e se dogoditi i u regulaciji radnih odnosa Britanca u EU. Velike posljedice osjetit \u0107e i britanska trgovina. Nove tarife i carine bit \u0107e nametnute Velikoj Britaniji. Na zajedni\u010dkom EU tr\u017ei\u0161tu, Britaniji bi se moglo dogoditi da ima ograni\u010denja poput onih kakve imaju npr. Kina ili uz bolje pregovaranje SAD, \u0161to \u0107e znatno na\u0161tetiti britanskom izvozu. Slobodan pristup robnom tr\u017ei\u0161tu EU, primjerice Norve\u0161ka i \u0160vicarska pla\u0107aju visokim uplatama u EU bud\u017eet.<\/p>\n

No, mo\u017eda najte\u017ee pitanje je ono ponovnog razvijanja samostalnih trgova\u010dkih odnosa sa svim zemljama na svijetu. Naime, europski ugovori o robama i uslugama pokrivaju vi\u0161e od 60 tre\u0107ih zemalja i 35 posto ukupne svjetske trgovine. Ovi se ugovori ne bi vi\u0161e primjenjivali na Britaniju. Olakotna okolnost za njih je dodu\u0161e \u010dlanstvo u WTO-u koje bi sve ovo olak\u0161alo. Britanija, kao \u010dlanica Europske ekonomske zajednice, nije samostalno potpisivala trgova\u010dke ugovore od 1973. godine. Ujedno, s obzirom pregovara\u010dku poziciju EU kao jednog od najve\u0107ih svjetskih izvoznika roba i usluga, britanski analiti\u010dari sumnjaju da bi Britanija mogla ostvariti jednako povoljne uvjete<\/a>.<\/p>\n

Neujedinjeni u Brexitu<\/strong><\/p>\n

Prijetnja izlaskom Britanije iz EU kako bi bolje ispregovarao poziciju u Uniji, posebno oko pitanja poput socijalne pomo\u0107i za EU migrante, smanjenja (ili povrata) financijskih i administrativnih tro\u0161kova koje Britanija, kao zemlja koja nije \u010dlanica eurozone u EU birokraciji<\/a>, mogla bi se Cameronu obiti od glavu. Naime, kako pi\u0161e Independent<\/a>, usprkos prosje\u010dnim o\u010dekivanjima, glasovi manjina u Britaniji nisu nipo\u0161to jednozna\u010dno za EU. Tako je primjerice \u010dest slu\u010daj da se migranti iz biv\u0161ih britanskih kolonija zala\u017eu za izlazak ove zemlje iz EU kako bi, u nedostatku bolje obrazovane EU radne snage sami ostvarili bolje pozicije na tr\u017ei\u0161tu rada.<\/p>\n

Kao pripremu na mogu\u0107i izlazak zemlje iz Unije, Britanija priprema financijske zalihe u visini od 25 milijardi ameri\u010dkih dolara kako bi kompenzirala mogu\u0107i pad funte u iznosu od 15-30%, koliko joj predvi\u0111aju najve\u0107e globalne banke. Prema pisanju Timesa, vladine investicije u stranu valutu, pove\u0107ale su se za 34 posto u posljednjih godinu dana te ukupno iznose 98,2 milijarde ameri\u010dkih dolara<\/a>. U slu\u010daju radikalnog pada funte, britanska sredi\u0161nja banka \u0107e pu\u0161tati dolare u prodaju kako bi pove\u0107ala vrijednost funte.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Isto\u010dnoeuropske zemlje \u010dlanice Europske unije trebale bi se sastati ovog tjedna s ciljem formuliranja argumenata za ostanak Velike Britanije (i Gibraltara) u ovoj zajednici, kazao je ma\u0111arski ministar vanjskih poslova P\u00e9ter Szijj\u00e1rt\u00f3 u intervjuu za Reuters (od 4. februara ove godine). Tako\u0111er je izrazio zabrinutost za namjere Britanije da sre\u017ee socijalnu pomo\u0107 dr\u017eavljanima Europske unije […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":11595,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[110,228,243],"theme":[456,455],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-11591","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-drzava","tag-ekonomija","tag-eu","theme-politika","theme-rad","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11591","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11591"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11591\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11606,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11591\/revisions\/11606"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11595"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11591"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11591"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11591"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=11591"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=11591"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=11591"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=11591"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}