{"id":11566,"date":"2016-02-09T08:00:59","date_gmt":"2016-02-09T07:00:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=11566"},"modified":"2016-02-09T10:12:48","modified_gmt":"2016-02-09T09:12:48","slug":"skolski-udzbenici-i-sukob-bugarskih-nacionalizama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=11566","title":{"rendered":"\u0160kolski ud\u017ebenici i sukob bugarskih nacionalizama"},"content":{"rendered":"

Jedna od klju\u010dnih politi\u010dkih polemika u Bugarskoj proteklih tjedana ti\u010de se sadr\u017eaja \u0161kolskih ud\u017ebenika iz povijesti \u010dija je promjena predlo\u017eena kako bi se napravile stidljivi odmaci od devetnaestostoljetnih koncepata. Stavovi suprotstavljenih strana dobro ilustriraju pozicije na ideolo\u0161kom bojnom polju postsocijalisti\u010dke Bugarske.<\/strong><\/p>\n

Zajedni\u010dka mjesta sje\u0107anja nisu i mjesta zajedni\u010dkog sje\u0107anja<\/em>
\n\u2013 Liljana Dejanova<\/p>\n

Prije nekoliko godina, bugarski je sociolog Andrej Rai\u010dev primijetio kako, nakon \u0161to je uspostavljen \u0161iroki konsenzus me\u0111u svim strankama o nu\u017enosti liberalnih tr\u017ei\u0161nih reformi, kao jedino polje pravih politi\u010dkih sukobljavanja preostaje \u2013 povijest. Ako je budu\u0107nost nepromjenjivo usmjerena prema liberalnoj demokraciji, stranke svoje razlike mogu projicirati i izvoditi jedino na terenu suprotstavljenih interpretacija pro\u0161losti. Na primjer, ve\u0107 1990. godine rasplamsala se javna debata o tome je li u Bugarskoj postojao fa\u0161izam ili je njega retroaktivno izmislila Bugarska komunisti\u010dka partija kako bi opravdala vlastito preuzimanje vlasti. U post-politi\u010dkoj situaciji, politika nije politika, ako nije politika sje\u0107anja.<\/p>\n

Posljednjih mjeseci, Bugarska prolazi jo\u0161 jednu fazu polemi\u010dkog promi\u0161ljanja klju\u010dnih epizoda nacionalne povijesti. U tom su smislu najinteresantnije polemike oko definicije osmanskog perioda bugarske povijesti, te sukobi oko za\u0161tite ba\u0161tine anti\u010dkih gra\u0111evina, kao i arhitektonski vrijednih zgrada iz 19. i 20. stolje\u0107a. Velike vremenske udaljenosti izme\u0111u nabrojanih povijesnih razdoblja ne bi nas trebale iznenaditi: politika sje\u0107anja o\u010dito ima \u010dudesnu sposobnost da kondenzira povijesno vrijeme u sve\u017enje doga\u0111aja u \u010dijem se izvoru tobo\u017ee nalaze isti problemi. Naime, zajedni\u010dki nazivnik koji sve ove periode stavlja u istu ravan je \u2013 komunizam, a zajedni\u010dki cilj aktualnih revizionisti\u010dkih ambicija \u2013 “dekomunizacija” sje\u0107anja.<\/p>\n

Ilustrirajmo problem na osmanskom primjeru. Ministarstvo znanosti i obrazovanja pro\u0161log je mjeseca predlo\u017eilo izmjene<\/a> \u0161kolskih programa. Tim se prijedlogom, osim uvo\u0111enja novosti poput “poduzetni\u0161tva” u drugom razredu, podu\u010davanje prve povijesti Bugarske napisane u osmanskom periodu (autora monaha Pajsija Hilandarskog) pomi\u010de sa \u0161estog na deveti razred. Kao obrazlo\u017eenje<\/a> za tu promjenu, ministarstvo navodi kompleksnost djela i \u017eelju da se ono prou\u010dava kada su u\u010denici zreliji. No to je opravdanje ve\u0107 zakasnilo: nacionalisti\u010dki mediji odmah su objavili kako “Pajsija zamjenjuju Robinsonom Cruseoeom!”, a pokrenuti su i ekstravagantni prosvjedi, poput u\u010deni\u010dkog natjecanja<\/a> u ru\u010dnom prepisivanju Pajsijevog djela. Sadr\u017eaj \u0161kolskih ud\u017ebenika osjetljivo je pitanje i nije prvi put da se promjene do\u017eivljavaju kao “ugroza nacionalnog identiteta” ili “debugarizacija na\u0161e djece”.<\/p>\n

Va\u017ena pitanja<\/strong><\/p>\n

Premijer Bojko Borisov odmah po izbijanju afere putem Facebooka zatra\u017eio ostavku ministra obrazovanja Todora Taneva. Isti je ministar ve\u0107 ranije bio u sredi\u0161tu drugih skandala, poput onog kada je u\u010denike na satu uvjeravao<\/a> kako Fr\u00e9d\u00e9ric Joliot-Curie nije zapravo bio znanstvenik, ve\u0107 samo \u010dlan pokreta otpora koje su promovirali komunisti. Osmanski skandal dalje je zao\u0161tren kada je ministarstvo objavilo o\u010dekivanja obrazovnog procesa, odnosno nu\u017ena znanja za u\u010denike \u0161estih razreda: (1) objasniti strukturu Osmanskog Carstva (OC), (2) objasniti polo\u017eaj Bugara unutar OC, (3) poznavati otpor Bugara osmanskim vlastima, (4) navesti primjere su\u017eivota kr\u0161\u0107ana i muslimana u svakodnevnom \u017eivotu: blagdani i obi\u010daji, stanovanje, pona\u0161anje, prehrambene navike, (5) razumjeti asinkroniju izme\u0111u dru\u0161tava OC i Zapadne Europe u 15. stolje\u0107u… U nacionalisti\u010dkim medijima osobitu je indignaciju izazvalo spominjanje “su\u017eivota”, optu\u017eenog da predstavlja novi “politi\u010dki korektan” termin koji bi trebao zamijeniti uobi\u010dajenu frazu “tursko ropstvo”.<\/p>\n

Nacionalisti\u010dke su prozivke potaknule reakcije liberalne javnosti, a dio povjesni\u010dara je pokrenuo i peticiju<\/a> za za\u0161titu historiografije od uplitanja politike. Zanimljivo, kada je predsjednik Rosen Plevneliev svojevremeno pokrenuo kampanju<\/a> za uklju\u010divanje ispravne interpretacije “komunisti\u010dkih zlo\u010dina” u \u0161kolske ud\u017ebenike, nitko od povjesni\u010dara nije ulo\u017eio sli\u010dan prigovor. U didakti\u010dnom poku\u0161aju da objasne<\/a> povijesne detalje, autori peticije naveli su kako su Bugari u Osmanskom Carstvu pla\u0107ali poreze i bili vlasnici imovine pa u tom smislu nisu bili pravi “robovi”. Taj je termin u navedenoj frazi zapravo bio samo metafori\u010dki izraz devetnaestostoljetnih intelektualaca i heroja nacionalnog oslobo\u0111enja i ne bi se smio shva\u0107ati doslovno.<\/p>\n

Liberalni su novinari tako\u0111er zauzeli prosvjetiteljsku pozu obja\u0161njavaju\u0107i kako se “su\u017eivot” ovdje odnosi samo na svakodnevni \u017eivot i ni na koji na\u010din ne osporava bugarski otpor osmanskoj vlasti koji jo\u0161 uvijek dominira \u0161kolskim kurikulumom. Jedan od njih, Ivan Bedrov, cijelu je polemiku odbacio<\/a> kao nebitnu nude\u0107i<\/a> ipak svoje ma\u0161tovito “obja\u0161njenje” cijele krize: Europska je komisija naime ba\u0161 bila objavila vrlo negativni izvje\u0161taj o napretku Bugarske u borbi protiv korupcije, pa je polemika zapravo namjerno izazvana kako bi se pa\u017enja javnosti skrenula s onog “\u0161to je stvarno va\u017eno”.<\/p>\n

Nacija gospodara<\/strong><\/p>\n

Njegovi su istomi\u0161ljenici oti\u0161li i korak dalje: moraliziraju\u0107i nad narodom i njegovom navodnom stra\u0161\u0107u prema ropstvu, ustvrdili su kako se Bugari ne \u017eele odre\u0107i statusa robova zato \u0161to im on daje prikladni izgovor za izbjegavanje osobne odgovornosti za vlastite \u017eivote i stanje u zemlji. Kulturni antropolog Ivajlo Di\u010dev tako smatra<\/a> kako bismo trebali nacionalnu glorifikaciju robova zamijeniti puno pozitivnijom identifikacijom s bugarskom vi\u0161om klasom unutar Osmanskog Carstva. O\u010dekivano, krivac za “pogre\u0161nu identifikaciju” je komunizam: “Osnovnu je \u0161tetu nanijela komunisti\u010dka ideologija. Ona si postavlja zadatak da u pro\u0161losti prona\u0111e prethodnike proletarijata \u2013 zna\u010di one najbjednije, najsiroma\u0161nije, najeksploatiranije koji bi tobo\u017ee trebali preokrenuti povijest […] Robovi su budu\u0107i proletarijat koji spominje i Internacionala \u2013 ‘ustajte prezreni na svijetu, svi slu\u017enji’.” Umjesto komunisti\u010dkih identiteta i samo\u017ertvovanja, trebali bismo se nau\u010diti identificirati s bugarskom elitom: “trgovcima, obrtnicima, u\u010diteljima, piscima.”<\/p>\n

Di\u010dev obja\u0161njava kako “\u010dorbad\u017eija [bugarski bogati seljak u osmanskom periodu] nije nu\u017eno gramzivac, ve\u0107 njegov naziv dolazi od \u010dorbe [juhe] koju je davao kmetovima, tj. on je \u010dovjek koji \u010dini milosr\u0111e”. Ideju kako bez ropstva ne bi moglo biti ni nacionalne revolucije antropolog odbacuje kao “lenjinizam” navode\u0107i kako su robovi, ba\u0161 kao i proleteri, historijski manje skloni pobuni, za razliku od obrazovanih srednjih klasa koje su jedine dostigle odre\u0111eni “socijalno-kulturni nivo koji im omogu\u0107ava da prepoznaju lidere i izgrade politi\u010dke institucije”. O kojem se “nivou” ovdje radi? U devetnaestom stolje\u0107u, tvrdi Di\u010dev, bugarski dijelovi Carstva do\u017eivjeli su br\u017ei kapitalisti\u010dki (i kulturni) razvoj i zato su se klase koje su se razvojem najvi\u0161e okoristile nastojale osloboditi “nazadne Anadolije”.<\/p>\n

Najzabavniji element ove utopijske fantazije o premje\u0161tanju nacionalnog identiteta od “robova” prema gospodarima je doslovna reprodukcija dvaju glavnih tema i nacionalisti\u010dke i komunisti\u010dke historiografije kojima se Di\u010dev ina\u010de kategori\u010dki protivi. Prezreni termin Anadolija trebao bi sugerirati nerazvijenost Turske, a ideja “najnaprednijih klasa” kao predvodnika nacionalnog oslobo\u0111enja karakterizirala je i slu\u017ebenu socijalisti\u010dku historiografiju oslonjenu na koncept “azijskog na\u010dina proizvodnje”. Izgleda da “komunizam” doista jo\u0161 pre\u017eivljava, dodu\u0161e ne u “mentalitetu masa” ve\u0107 u konceptima njegovih protivnika.<\/p>\n

La\u017ene opozicije<\/strong><\/p>\n

\u0160to se ti\u010de cijele kontroverze vezane uz Pajsija, Di\u010dev tvrdi<\/a> kako sli\u010dno hipotetsko uklanjanje lekcija o Prosvjetiteljstvu sigurno ne bi izazvalo prosvjede roditelje i u\u010ditelja. Za njega, puno bi bolje bilo da u\u010denici budu upoznati o romantizmu nego s “nacionalnim stvarima”. S njim se sla\u017ee i Kristian Takov, profesor ustavnog prava i jedan od najistaknutijih aktivista za vrijeme protuvladinih prosvjeda 2013. godine koji je svojevremeno predlagao<\/a> privatizaciju dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tva radi razrje\u0161enja krize. Ideja manje nacionalisti\u010dkog obrazovanja za njih bi zna\u010dila ve\u0107i naglasak na europskoj literaturi umjesto lokalnih bugarskih klasika.<\/p>\n

No suprotno njihovim interpretacijama, bugarski se \u0161kolski kurikulum ve\u0107 izrazito oslanja na zapadnoeuropsko gledi\u0161te. Na primjer, u\u010denici se upoznaju sa “Velikim geografskim otkri\u0107ima” bez spomena perspektive koloniziranih naroda, a podu\u010davanje osmanskog perioda najve\u0107i naglasak stavlja na spomenutu “asinkroniju” izme\u0111u Zapada i Istoka. Ova zapadnocentri\u010dna predrasuda oslanja se na ideju o “nazadnom azijskom despotizmu” na kojom inzistira i povjesni\u010dar Aleksandar Smojanov u \u010dasopisu KlinKlin kada tvrdi kako je Renesansa u Bugarskoj “zakasnila” zbog Osmanlija. Pretpostavlja se dakle da je Renesansa nekakav izraz objektivne logike povijesti koja se odnosi na svaku naciju, a ne predstavlja specifi\u010dni moment talijanske povijesti.<\/p>\n

Ovakve su se teze uporno ponavljale i za vrijeme polemika o napadima na Charlie Hebdo u kojima se za zlo\u010din optu\u017eivao islam i nedostatak modernizacija (poput europske Renesanse ili Reformacije) u muslimanskim zemljama. U polemici o ud\u017ebenicima rije\u010d je dakle o sukobu dvaju nacionalizama: tradicionalnog s jedne i s druge liberalnog, proeuropskog, elitisti\u010dkog nacionalizma koji bi “nacijom kapitalista” \u017eelio zamijeniti pu\u010dki, prizemni nacionalizam “robova-proletera” koji tobo\u017ee \u017eive u svojoj iracionalnoj privr\u017eenosti “ropstvu” koju im je nametnuo komunizam kako bi izbjegli odgovornost.<\/p>\n

S engleskog preveo Nikola Vukobratovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prije nekoliko godina, bugarski sociolog Andrej Rai\u010dev je primijetio kako, nakon \u0161to uspostavljen je \u0161iroki konsenzus me\u0111u svim strankama o nu\u017enosti liberalnih tr\u017ei\u0161nih reformi, kao jedino polje pravih politi\u010dkih sukobljavanja preostaje \u2013 povijest. Ako je budu\u0107nost nepromjenjivo usmjerena prema liberalnoj demokraciji…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":11568,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[103,25],"theme":[456],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[191],"class_list":["post-11566","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-ideologija","tag-nacionalizam","theme-politika","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11566","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11566"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11566\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11605,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11566\/revisions\/11605"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11568"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11566"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11566"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11566"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=11566"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=11566"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=11566"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=11566"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}