{"id":1153,"date":"2014-06-04T07:00:16","date_gmt":"2014-06-04T06:00:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=1153"},"modified":"2021-02-25T11:06:41","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:41","slug":"sunce-more-i-eksploatacija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=1153","title":{"rendered":"Sunce, more i eksploatacija"},"content":{"rendered":"

Pored toga \u0161to je rije\u010d o propulzivnoj privrednoj grani, svijet turisti\u010dkih usluga dodatno zamagljuju predod\u017ebe o suncu, moru i investitorskom vizionarstvu kao izvorima uspje\u0161nosti. Me\u0111utim, ako zavirimo u skrivenu sferu proizvodnje odmah se primje\u0107uje sve intenzivnija eksploatacija radne snage koja \u010dini osnovni preduvjet profitabilnosti. S druge strane, specifi\u010dna sezonska dinamika proizvodnje povezana s visokom nezaposleno\u0161\u0107u i deindustrijalizacijom predstavlja izniman izazov sindikalnoj mobilizaciji.<\/strong><\/p>\n

U osvit nove turisti\u010dke sezone, hrvatski medijski prostor preplavljen je zavodljivim naslovima o Hrvatskoj kao nezaobilaznoj turisti\u010dkoj destinaciji nevi\u0111enih prirodnih ljepota, entuzijasti\u010dnim procjenama o ovogodi\u0161njim zaradama kao i pohvalama na ra\u010dun vrtoglavog porasta zapo\u0161ljavanja u tom segmentu privrede zahvaljuju\u0107i sezonskom zapo\u0161ljavanju. Zaista, brojke koje pokazuje HZZ vrlo su impresivne i ve\u0107 sada iznad o\u010dekivanja. U djelatnosti pru\u017eanja smje\u0161taja te pripreme i uslu\u017eivanja hrane 1<\/a><\/sup>\u00a0samo u prvom kvartalu 2014. zaposleno je 14.452 2<\/a><\/sup>\u00a0novih radnika i radnica, \u0161to je 22% vi\u0161e nego u istom razdoblju pro\u0161le godine, a s pribli\u017eavanjem sezone, o\u010dekuje se i daljnji rast. Udio zaposlenih iz te djelatnosti u ukupnom broju novozaposlenih u Hrvatskoj po izra\u010dunu Ministarstva turizma iznosi visokih 22,4%. 3<\/a><\/sup> Ministar turizma Darko Lorencin<\/a> ovim rije\u010dima opisuje spomenute rezultate:<\/p>\n

\u201cOve brojke jo\u0161 su jedan dokaz kako je i u ovim izazovnim vremenima turizam ne samo pokreta\u010d gospodarstva, ve\u0107 i generator ukupnog zapo\u0161ljavanja. Dobrom pripremom sezone u koju su uklju\u010deni i predstavnici javnog i privatnog sektora, o\u010dekujem da \u0107emo i ove godine ostvariti dobre brojke turisti\u010dkog prometa, prihoda, ali i zaposlenosti. Zadovoljan gost uvijek se vra\u0107a, stoga na zaposlenima u turizmu le\u017ei klju\u010d uspjeha narednih sezona.\u201d<\/i><\/p>\n

U vremenu kontinuirane ekonomske krize, visoke nezaposlenosti te socijalne i egzistencijalne nesigurnosti, ne \u010dude pohvale hrvatskoj privrednoj perjanici koja osim velikih zarada, generira i tisu\u0107e novih radnih mjesta nerijetko spa\u0161avaju\u0107i radnike i radnice od gladi i potpunog siroma\u0161tva. No, strukturna ovisnost ekonomije o turizmu, sezonska dinamika i deregulacija u domeni radnog zakonodavstva ne \u010dine ta radna mjesta nimalo idealnima.<\/p>\n

Sezonski rad<\/strong><\/p>\n

Budu\u0107i da su glavni oslonci turisti\u010dke proizvodnje sunce i more, hrvatski privredni motor ve\u0107inu prometa ostvaruje tijekom ljetnih mjeseci kada se zbog pove\u0107anih potreba za dodatnom radnom snagom, javlja i poja\u010dano sezonsko zapo\u0161ljavanje. Mnoga turisti\u010dka dru\u0161tva svoja vrata zatvaraju zimi, dok ona koja to ne u\u010dine, rade sa smanjenim kapacitetima pa se u turizmu na godi\u0161njoj razini odvija velika fluktuacija radne snage.<\/p>\n

Nakon konsolidacije ekonomije, prvenstveno financijskog sektora, i zauzetog jasnog neoliberalnog smjera u 2000-tima, vr\u0161e se brojna ulaganja u obnovu turisti\u010dkih kapaciteta devastiranih tijekom rata te se postepeno privatiziraju turisti\u010dki objekti u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu pa se u 90-ima zamrla turisti\u010dka djelatnost ponovno intenzivira. Hrvatsku obalu posje\u0107uje sve ve\u0107i broj inozemnih turista, raste broj no\u0107enja i posljedi\u010dno turisti\u010dka potro\u0161nja. Broj radnika koji se zapo\u0161ljavaju temeljem ugovora o radu na odre\u0111eno te na odre\u0111eno\/sezonski 4<\/a><\/sup>\u00a0raste u po\u010detku, a u periodu od 2005. do 2009. stagnira. Pretkrizni vrhunac turisti\u010dke potro\u0161nje i zaposlenosti koji se ogleda u rekordnom broju no\u0107enja, 57,1 milijun te u 7,5 milijardi eura prihoda, Hrvatska do\u017eivljava 2008. godine. Slom financijskih tr\u017ei\u0161ta i globalna ekonomska kriza koja poga\u0111a hrvatsku ekonomiju na turizam se dugoro\u010dno odra\u017eava jedino u segmentu tr\u017ei\u0161ta rada. Naime, pokazalo se da je turisti\u010dki promet relativno otporan na ekonomsku krizu pa nakon pada u broju no\u0107enja i ostvarenim prihodima u naredne dvije godine (56,3, odnosno 56,4 milijuna no\u0107enja u 2009. i 2010. te 6,4, odnosno 6,2 milijarde prihoda) 5<\/a><\/sup> od 2011. svjedo\u010dimo njegovom kontinuiranom rastu.<\/p>\n

Me\u0111utim, usprkos dobrim ekonomskim pokazateljima, poslodavci pod izlikom krize otpu\u0161taju veliki broj radnika i radnica ili ih zamjenjuju sezonskim radnicima. Do 2012. broj stalno zaposlenih smanjuje se za 9,7% u odnosu na rekordnu 2008., dok se istovremeno, progresivno pove\u0107ava broj novo zaposlenih temeljem ugovora o radu na odre\u0111eno, sa 18.640 u 2009. na 34.722 u 2013., od \u010dega 12.650 sezonskih radnika u 2009. na 20.444 u 2013. Prema rije\u010dima Marine Cviti\u0107, predsjednice odbora za turizam u Sindikatu Istre i Kvarnera, danas je omjer stalno zaposlenih i sezonskih radnika 1\/3 stalno zaposlenih u odnosu na 2\/3 sezonskih. Posljednjih nekoliko godina, udio zaposlenih u turizmu u okviru ukupne zaposlenosti ostaje nepromijenjen te se kre\u0107e oko 6% dok dominantan oblik radnog odnosa u tom sektoru predstavljaju ugovori o radu na odre\u0111eno koji se nerijetko sklapaju svakih mjesec dana. Ilustracije radi, u 2013. u turizmu je 35.981 novo zaposlenih od kojih je 14.278 zaposlenih temeljem ugovora o radu na odre\u0111eno i 20.444 temeljem ugovora o radu na odre\u0111eno\/sezonski. Radi se o udjelu od 96,5% nesigurnih oblika zapo\u0161ljavanja koji za poslodavca ozna\u010davaju apsolutnu premo\u0107 u odre\u0111ivanju prava i uvjeta rada te posljedi\u010dno radikalno smanjivanje cijene rada, a za radnike i radnice izostanak mogu\u0107nosti sindikalnog organiziranja, nu\u017enost prilagodbe zahtjevima fleksibilizacije te socijalnu i egzistencijalnu nesigurnost.<\/p>\n

Zanimljivo je primijetiti\u00a0 da uz postepeni rast turisti\u010dkog prometa raste i produktivnost. U odnosu na prihode u 2008., produktivnost je u 2012. narasla za 20% \u0161to je ponajvi\u0161e rezultat \u201cubrzanog smanjenja zaposlenosti u ovoj djelatnosti, a manje pobolj\u0161anja efikasnosti poslovanja i rasta cijena usluga restorana i hotela\u201d. To doslovno zna\u010di da radnici i radnice u istom radnom vremenu obavljaju vi\u0161estruko ve\u0107i obim posla. Ako se tome jo\u0161 pridoda \u010dinjenica da su prosje\u010dne pla\u0107e u turizmu u posljednjih nekoliko godina i do 17% ni\u017ee od hrvatskog prosjeka te da je zbog stupnjevanja radnih mjesta (sobarica 1, sobarica 2) sezonski rad na istom radnom mjestu i s istim obimom posla, slabije pla\u0107en, o\u010digledno je da se zarade koje generira turizam u 2012. i 2013. temelje na intenziviranom izrabljivanju radnika i radnica. Sindikati ve\u0107 godinama zahtijevaju da se uvedu normativi za pojedina radna mjesta \u2013 nu\u017ean broj radnika i tip stru\u010dne spreme u objektu odre\u0111ene kategorije, bez kojih je rad u turizmu fizi\u010dki i zdravstveno neizdr\u017eiv. Nehumani uvjeti rada posebno poga\u0111aju stariju populaciju (50+) koja 2013. u ukupnom novom zapo\u0161ljavanju sudjeluje s malenim udjelom od 11,38%, dok stalno zaposleni radnici koji u\u0111u u stariju \u017eivotnu dob \u010dim zadovolje uvjete, odlaze u prijevremenu mirovinu. Ne treba napominjati da prijevremeni odlazak u mirovinu podrazumijeva i ni\u017ea primanja, \u0161to direktno utje\u010de na ru\u0161enje standarda populacije starije \u017eivotne dobi. Usprkos svemu re\u010denom, udruge poslodavaca u turizmu vje\u0161to izbjegavaju razgovore na ovu temu. Posljednji izgovor bio im je spomenuta ekonomska kriza, koja ih, kao \u0161to je pokazano i nije toliko pogodila, a \u0161to je izgovor danas kada Hrvatska ostvaruje rekordan broj no\u0107enja i kada promet u turizmu raste, ostaje nepoznato ukoliko ne uzmemo u obzir golu logiku profitnog motiva.<\/p>\n

\u201cMotivirana\u201d radna snaga<\/strong><\/p>\n

Posebno ranjivu kategoriju u djelatnosti turizma, osim spomenutih radnika i radnica starije \u017eivotne dobi, \u010dini \u017eenska radna snaga. Statistike pokazuju da udio \u017eena u sezonskom zapo\u0161ljavanju u prvom kvartalu 2014. iznosi visokih 61,54%. Premda se taj postotak unazad 10 godina smanjuje (2004. udio \u017eena bio je 73,23%), negativne karakteristike sezonskog zapo\u0161ljavanja koje uklju\u010duju nisku razinu radni\u010dkih prava i sindikalne organiziranosti, a uzrokuju socijalnu i egzistencijalnu nesigurnost, prete\u017eno poga\u0111aju \u017eensku populaciju. Kad govorimo o visini pla\u0107a u turizmu, \u017eenska radna snaga i u ovom segmentu zaostaje za mu\u0161kom. Naime, iako su \u017eene u svim obrazovnim kategorijama vi\u0161e zastupljene od mu\u0161karaca, 2013. udio \u017eena koje su zaposlene u sezoni najve\u0107i je u kategorijama zaposlenih bez \u0161kole 85,44% te sa zavr\u0161enom osnovnom \u0161kolom 82,33%, dok je u kategoriji zaposlenih sa srednjom stru\u010dnom spremom 58,24%. Ako uzmemo u obzir da je najve\u0107i postotak zaposlene sezonske radne snage (92,05%) unutar navedene tri obrazovne kategorije, jasno je da su \u017eene prete\u017eno zaposlene na slabije pla\u0107enim radnim mjestima. Zabrinjavaju\u0107i pokazatelji o polo\u017eaju \u017eena u turisti\u010dkom sektoru odra\u017eavaju sliku prisutne rodne diskriminacije na tr\u017ei\u0161tu rada generalno, \u0161to je dugoro\u010dno rje\u0161ivo isklju\u010divo dubinskim strukturnim promjenama koje predlo\u017eeni Zakon o radu ne nagovje\u0161tava.<\/p>\n

U Strategiji razvoja turizma do 2020., usvojenoj od strane Vlade i Sabora u velja\u010di, odnosno travnju 2013. godine ne \u0161tede se rije\u010di pohvale turizmu kao najperspektivnijoj privrednoj djelatnosti koja \u0107e u budu\u0107nosti generirati velik broj novih radnih mjesta, a u posebnom poglavlju posve\u0107enom ljudskom kapitalu kao najve\u0107i problem navode postoje\u0107i sustav formalnog obrazovanja namijenjenog turizmu koji nije u cijelosti prilago\u0111en potrebama turisti\u010dkog tr\u017ei\u0161ta jer ne proizvodi dovoljno kvalitetne kadrove. Probleme navedene u Strategiji potvr\u0111uju i poslodavci\u00a0 \u017eale\u0107i se na nedovoljno predanu, kompetentnu i motiviranu radnu snagu, posebno onu koja se zapo\u0161ljava sezonski. Udio visoko obrazovanih u ukupnom broju zaposlenih sezonaca je 2013. bio 7,94%, zaposlenih sa srednjom stru\u010dnom spremom 73,39%, a onih sa zavr\u0161enom osnovnom \u0161kolom i bez \u0161kole 18,66%. I ove godine, s po\u010detkom sezone, najtra\u017eeniji su konobari\/ce, sobarice, prodava\u010di\/ice, kuhari\/ice, \u010dista\u010di\/ice i sl. zanimanja koja u najboljem slu\u010daju tra\u017ee srednju stru\u010dnu spremu. Struktura zapo\u0161ljavanja u turizmu naprosto tra\u017ei nisko obrazovane kadrove, stoga ne \u010dudi \u010dinjenica da je njihov udio u zapo\u0161ljavanju najve\u0107i. Nedovoljno predana i motivirana radna snaga kako ju nazivaju poslodavci, mo\u017ee se bez ikakvih zadr\u0161ki objasniti nepodno\u0161ljivim uvjetima rada u turizmu i nesigurno\u0161\u0107u takvih radnih mjesta. Radnici i radnice dolaze zaraditi, bez ikakvih iluzija o tome da su upravo oni, kako se u Strategiji za razvoj turizma navodi, klju\u010dni faktor uspje\u0161nosti.<\/p>\n

Zahvaljuju\u0107i sna\u017eno sezonski orijentiranoj privrednoj aktivnosti, turizam se svrstava u radno intenzivne djelatnosti s vrlo specifi\u010dnim uvjetima rada: smjenski rad, no\u0107ni rad, rad do 60 sati tjedno vi\u0161e od 3 mjeseca, rad nedjeljom i blagdanima i sl. Iako je ugostiteljstvo jedna od rijetkih grana u Hrvatskoj koja ima kolektivni ugovor, koji barem djelomi\u010dno \u0161titi radnike i radnice u turizmu, vrlo su \u010desta kr\u0161enja propisane legislative. Inspekcija rada koja svake godine izlazi na teren uo\u010dava naj\u010de\u0161\u0107a kr\u0161enja zakona u vidu rada du\u017eeg od 60 radnih sati tjedno koje dopu\u0161ta kolektivni ugovor, dvojne evidencije radnog vremena, zabrane dnevnog odmora, nepla\u0107anja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te neisplate pla\u0107a. Vi\u0161ak radnih sati koje zaposleni ostvaruju za vrijeme sezone, vra\u0107a im se kroz preraspodjelu, odnosno produ\u017eenje radnog odnosa i do mjesec, dva nakon \u0161to prestanu raditi. S obzirom na visoku nezaposlenost te na \u010dinjenicu da ve\u0107ina radnika zaposlenih u turizmu uspijeva dobiti posao tek tijekom nekoliko mjeseci u sezoni, oni vrlo lako pristaju na prekovremene sate te nehumane i nezdrave uvjete rada, a sve u \u017eelji da \u0161to vi\u0161e zarade.<\/p>\n

Poslodavci su dosko\u010dili i pravilima kojima su obvezani kolektivnim ugovorom za ugostiteljstvo, pa s velikim brojem stalno zaposlenih radnika potpisuju posebne menad\u017eerske ugovore. Za potpisnike takvih ugovora koji bi trebali biti rezervirani za upravu i rukovode\u0107i kadar, ne vrijede izborena prava kolektivnim ugovorima, a danas ih, zbog zakonske nedore\u010denosti, mogu potpisati gotovo svi radnici, od voditelja slu\u017ebi, administratora do svih hotelijerskih zanimanja. Menad\u017eerskim ugovorom radnik pristaje na cjelodnevnu eksploataciju od strane poslodavca, (mora biti dostupan svih 24h), a pritom nije pod za\u0161titom kolektivnog ugovora i nema nikakvu garanciju da \u0107e ostati na postoje\u0107em radnom mjestu niti da \u0107e zadr\u017eati postoje\u0107u pla\u0107u.<\/p>\n

Dr\u017eavne subvencije \u2013 poslodavcima<\/strong><\/p>\n

Sindikalno organiziranje u turizmu tako\u0111er je obilje\u017eeno specifi\u010dnim uvjetima zapo\u0161ljavanja. Velik broj sindikalno organiziranih radnika i radnica odnosi se na one stalno zaposlene i to prete\u017eno u velikim turisti\u010dkim dru\u0161tvima, dok je postotak onih koji rade po kafi\u0107ima, restoranima, slasti\u010darnama i onih koji su zaposleni na odre\u0111eno, odnosno sezonski, minimalan. Zbog straha od gubitka posla, radnici i radnice koji rade na odre\u0111eno i sezonski ne razmi\u0161ljaju o borbi za o\u010duvanje i unapre\u0111enje vlastitih prava kroz sindikalno anga\u017eiranje te su do krajnje mjere internalizirali vladaju\u0107i diskurs koji se name\u0107e u vidu sad ve\u0107 poslovi\u010dne izreke \u201c\u0161uti i budi sretan \u0161to ima\u0161 posao\u201d. U takvoj konstelaciji, ne \u010dudi \u010dinjenica da se sindikati vrlo te\u0161ko mogu izboriti za njihova prava, \u0161to dugoro\u010dno predstavlja velik i te\u0161ko rje\u0161iv problem. Ministarstvo rada i socijalne skrbi u suradnji s HZZ-om odlu\u010dilo je po\u010detkom 2013. putem mjera za o\u010duvanje radnih mjesta i poticanje zapo\u0161ljavanja \u201cStalni sezonac\u201d i \u201cRad i nakon ljeta\u201d \u201comogu\u0107iti poslodavcima fleksibilnost koju uvjetuje sezona i neujedna\u010den obim te intenzitet poslova, a s druge strane za\u0161titi radnike i osigurati im odre\u0111enu razinu sigurnosti u mjesecima kad ne rade\u201d, ka\u017ee ministar Mirando Mrsi\u0107<\/a>. Mjerom \u201cStalni sezonac\u201d dr\u017eava sezonskim radnicima i radnicama subvencionira pla\u0107anje doprinosa za mirovinsko osiguranje do 6 mjeseci u periodu kada ne rade ukoliko ih poslodavac zaposli na 3 godine, pri \u010demu poslodavac ne smije otpu\u0161tati stalno zaposlene. Mjera \u201cRad i nakon ljeta\u201d omogu\u0107ava poslodavcima iz djelatnosti turizma kori\u0161tenje svih ostalih potpora iz nadle\u017enosti HZZ-a. Sindikati su pozdravili donesene mjere kao pozitivan iskorak u rje\u0161avanju problema rada u turizmu, a prema rije\u010dima Marine Cviti\u0107, i prve reakcije poslodavaca su pozitivne.<\/p>\n

Me\u0111utim, \u010dak i pod pretpostavkom da ih poslodavci zaista po\u010dnu koristiti, ove mjere ne rje\u0161avaju dugoro\u010dno probleme privremenog i nesigurnog rada u turizmu, a na simboli\u010dkoj razini ga i poti\u010du, a pritom se javni novci preta\u010du u privatni sektor kao socijalna mjera. Tako\u0111er, vrlo je problemati\u010dna \u010dinjenica da se tro\u0161kovi socijalne za\u0161tite radnika prebacuju s poslodavaca na dr\u017eavu koja se zadnjih 10 godina kroz privatizacije turisti\u010dkih kapaciteta povla\u010di s tog tr\u017ei\u0161ta, a privatni vlasnici koji ulaze na tr\u017ei\u0161te iz godine u godinu ru\u0161e cijenu rada i razinu radni\u010dkih prava radi pove\u0107anja profita. S druge strane, devastacija proizvodnog sektora i posljedi\u010dno visoka nezaposlenost uzrokuju velike sezonske migracije radne snage koja je u potrazi za \u010desto jedinim izvorom prihoda na godi\u0161njoj razini prisiljena raditi u turizmu. Ilustracije radi, u prvom kvartalu 2014. 75% zaposlenih sezonskih radnika i radnica u turizmu dolazi iz kontinentalne Hrvatske, odnosno Slavonije. U obalnim podru\u010djima \u010dija je ekonomija u potpunoj ovisnosti o turisti\u010dkoj potro\u0161nji tako\u0111er je primjetan kontinuiran pad stalno zaposlenih radnika, odnosno porast sezonskog rada i rada na odre\u0111eno. Struktura nezaposlenosti na primjeru Istre kao najpotentnije te po broju no\u0107enja i prihoda od turizma najaktivnije regije pokazuje da nezaposlenost raste (9.071 nezaposlenih 2013. u odnosu na 6.182 nezaposlenih 2004.), s tim da je razlika ve\u0107a ako se uzme u obzir samo sije\u010danj kada je nezaposlenost ve\u0107a jer nema sezonskog zapo\u0161ljavanja (11.882 nezaposlenih 2013. i 7.187 nezaposlenih 2004.). Iz svega navedenog mo\u017eemo zaklju\u010diti da oslanjanje na turizam kao glavnu pokreta\u010dku snagu privrede i uz izostanak razvoja industrijske i poljoprivredne proizvodnje o\u010digledno nu\u017eno podrazumijeva eksploataciju radne snage kroz nesigurne i privremene oblike zapo\u0161ljavanja i posljedi\u010dno sindikalno neza\u0161ti\u0107ena radna mjesta. Sve su to problemi koje bi sindikati trebali jasno, otvoreno i javno adresirati.<\/p>\n

  1. Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD) turizam nije klasificiran kao zasebna djelatnost. Statisti\u010dki podaci vezani uz turisti\u010dke aktivnosti razmje\u0161teni su u vi\u0161e djelatnosti pri \u010demu jedino djelatnost \u201cI\u201d \u2013 djelatnost pru\u017eanja smje\u0161taja te pripreme i uslu\u017eivanja hrane (do 2009. prema NKD-u djelatnost “H” \u2013 hoteli i restorani) u cijelosti obuhva\u0107a turisti\u010dke aktivnosti. S obzirom da u ostalim djelatnostima ne postoji jasna distinkcija izme\u0111u aktivnosti vezanih za turizam i ostalih aktivnosti, u tekstu \u0107e se za procjenu stanja na tr\u017ei\u0161tu rada u turizmu koristiti isklju\u010divo podaci za djelatnost \u201cI\u201d, odnosno, ako se radi o podacima prije 2009., za djelatnost \u201cH\u201d.\u00a0Svi statisti\u010dki podaci u tekstu vezani za procjenu stanja na tr\u017ei\u0161tu rada u turizmu uzeti su iz baze podataka Hrvatskog \u00a0zavoda za zapo\u0161ljavanje iz kategorija \u201cregistrirana nezaposlenost\u201d i \u201cizlasci iz evidencije\u201d, osim ako nije druga\u010dije nazna\u010deno.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. Broj koji pokazuje izlazak iz evidencije nezaposlenih HZZ-a zapo\u0161ljavanjem na temelju radnog odnosa i drugih poslovnih aktivnosti. Me\u0111u njima, 14.041 osoba zaposleno je temeljem ugovora o radu na odre\u0111eno (od \u010dega 7.088 na sezonskim poslovima) i samo 411 temeljem ugovora o radu na neodre\u0111eno.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  3. Na\u0161 se izra\u010dun pone\u0161to razlikuje i iznosi 19,52%, ali bez obzira na to se i dalje radi o iznimno relevantnoj brojci.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  4. HZZ razlikuje radnike koji se zapo\u0161ljavaju na odre\u0111eno i na odre\u0111eno\/sezonski. Sezonsko zapo\u0161ljavanje evidentira se prema zahtjevima poslodavaca za novom radnom snagom u kojima specificiraju tra\u017ee li radnike na odre\u0111eno ili na odre\u0111eno za sezonske poslove.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  5. Tkalec, M., Sektorske_analize_Turizam, Ekonomski institut Zagreb, o\u017eujak, 2013.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    U osvit nove turisti\u010dke sezone, hrvatski medijski prostor preplavljen je zavodljivim naslovima o Hrvatskoj kao nezaobilaznoj turisti\u010dkoj destinaciji nevi\u0111enih prirodnih ljepota…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":1160,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[94],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[114],"class_list":["post-1153","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-turizam","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1153","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1153"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1153\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36884,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1153\/revisions\/36884"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1160"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1153"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1153"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1153"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=1153"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=1153"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=1153"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=1153"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}