{"id":11527,"date":"2016-02-05T08:00:46","date_gmt":"2016-02-05T07:00:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=11527"},"modified":"2016-02-04T22:15:58","modified_gmt":"2016-02-04T21:15:58","slug":"hasan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=11527","title":{"rendered":"Lo\u0161e vladanje dobrih \u0111aka"},"content":{"rendered":"<p><strong>U prvim danima nove vlasti u Hrvatskoj kao glavna neprijateljska figura promovirana je kombinacija &#8220;uhljeba&#8221; i &#8220;lijeve kulturne avangarde&#8221;. Pozadinu agresivnih napada na navodne nositelje tih oznaka mogu\u0107e je locirati u skromnom politi\u010dkom imaginariju ovda\u0161nje desnice: ekonomska politika mo\u017ee biti samo jedna, a geopoliti\u010dko pozicioniranje svodi se na diktat Bruxellesa i Berlina.<\/strong><\/p>\n<p>U nogometu \u2013 zna to biv\u0161i navija\u010d, BBB-ovac Zlatko &#8220;mali Hasan&#8221; Hasanbegovi\u0107 \u2013 u\u0111ete li u zavr\u0161nicu utakmice s nepovoljnim rezultatom, ekipa ide <em>va banque<\/em>, na sve ili ni\u0161ta: bri\u0161u se takti\u010dke \u0161ablone, zanemaruju pozicije igra\u010da i svi jure naprijed, bezglavo i agresivno. U novoj hrvatskoj vladi \u2013 zna to njen ministar kulture, HDZ-ovac Zlatan Hasanbegovi\u0107 \u2013 iz nekog se razloga ba\u0161 tako, bezglavo i agresivno, igra ve\u0107 od prve minute. Svejedno, u oba slu\u010daja \u2013 zna to ugledni povjesni\u010dar dr. sc. Zlatan Hasanbegovi\u0107 \u2013 prati vas glasna podr\u0161ka u formi starog hrvatskog pozdrava: jednom tako &#8220;Za dom spremni!&#8221; vi\u010de vojska navija\u010da na tribinama Maksimira, drugi put vojska branitelja pred Agencijom za elektroni\u010dke medije.<\/p>\n<p>Zabrinutiji dio javnosti za to se vrijeme s razlogom pita: je li agresivni nastup nove vlasti \u2013 koja od prvog dana prijeti registrima nacionalnih &#8220;izdajnika&#8221;, frontalno udara na medije i napada progresivnije frakcije civilnog dru\u0161tva \u2013 samo refleks njene bezglavosti? Ili \u0107emo, kada se vlada za nekoliko tjedana koliko-toliko konsolidira \u2013 nakon \u0161to napokon profunkcionira novo koordinacijsko tijelo koalicijskih partnera, nakon kadroviranja srednjeg du\u017enosni\u010dkog e\u0161alona i minimalnog programskog uskla\u0111ivanja \u2013 ustanoviti kako su po\u010detni agresivni istupi zapravo bili tek blaga najava opse\u017enog \u010di\u0161\u0107enja javne scene od svega onoga \u0161to se ne uklapa u novouspostavljenu, strogu paradigmu hrvatstva?<\/p>\n<p>Postavljeno iz ne\u0161to druk\u010dijeg kuta, ovo se pitanje u dijelu medija danas ovako formulira: prikrivaju li zapravo spektakularni kulturno-svjetonazorski manevri znatno zlokobniju ofenzivu kapitala na socijalna i radni\u010dka prava koja se polako priprema u pozadini, dok vlast sla\u017ee redove? Ili \u0107e, neovisno o budu\u0107oj ekonomskoj politici dr\u017eave, oni prerasti u rat do potpunog uni\u0161tenja mukotrpno ostvarenih prava manjina i temeljne slobode govora? Prijeti li nam vi\u0161e, drugim rije\u010dima, nemilosrdni kapitalizam ili puzaju\u0107i fa\u0161izam? Postavimo li u fokus junaka s po\u010detka na\u0161e pri\u010de \u2013 koji je, nakon smjene Mije Crnoje, od biv\u0161eg ministra branitelja preuzeo baklju u \u0161tafeti HDZ-ovih &#8220;ideolo\u0161kih stra\u0161ila&#8221; \u2013 pitanje, ukratko, glasi: ma\u0161e li nekada\u0161nji BBB-ovac tom bakljom samo zato da bi stvorio dimnu zavjesu ili planira potpaliti ozbiljan po\u017ear?<\/p>\n<p><strong>&#8220;Ljevi\u010darske kulturne elite&#8221;<\/strong><\/p>\n<p>Za sada znamo jedino da se poprili\u010dno razmahao. Mandat je zapo\u010deo raspu\u0161tanjem Povjerenstva za neprofitne medije ustvrdiv\u0161i da je ono ionako obavilo svoju funkciju, popunio je potom jo\u0161 poneku kadrovsku kri\u017ealjku, a u me\u0111uvremenu se stigao i propisno na\u017eivcirati na stranicama Ve\u010dernjeg lista sik\u0107u\u0107i na &#8220;ljevi\u010darske &#8216;doktore op\u0107e praske'&#8221;, bjesne\u0107i na &#8220;ikone pozne socijalisti\u010dke kulture prekaljane u SIZ-ovima, partijskim i ostalim komisijama&#8221;, napadaju\u0107i &#8220;starlete te mlade &#8216;postmarksisti\u010dke&#8217; i &#8216;postjugoslavenske&#8217; teoreti\u010dare i &#8216;subverzivne&#8217; diverzante&#8221;, e da bi zaklju\u010dio u povi\u0161enom metafori\u010dkom registru: &#8220;Vrijeme je i da za hrvatsku kulturu padne Berlinski zid, pa kao \u0161to u politici postoje &#8216;lijevi&#8217; i &#8216;desni&#8217; koji se voljom naroda izmjenjuju na vlasti, nema razloga da kulturu monopolizira samozvana lijeva avangarda kulturnja\u010dke klase.&#8221;<\/p>\n<p>Netko je prona\u0161ao jo\u0161 i njegov pretpro\u0161logodi\u0161nji intervju u Glasu koncila, u kojem prokazuje &#8220;Tre\u0107i program Hrvatskog radija i &#8216;postmodernu&#8217; neojugoslavensku &#8216;dekonstrukciju&#8217; i rastakanje hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta, naravno ne vi\u0161e novcem stanovitih zaklada ve\u0107 hrvatskih poreznih obveznika&#8221;, pa je skica nove kulturne politike time bila zaokru\u017eena. Uz pratnju Ladislava Il\u010di\u0107a, jednog od radikalnijih koalicijskih partnera HDZ-a, koji je u Saboru poku\u0161ao postaviti dijagnozu na\u0161em &#8220;duboko bolesnom&#8221; civilnom dru\u0161tvu, Hasanbegovi\u0107 je, ukratko, uspje\u0161no preusmjerio dobar dio medijske pa\u017enje posve\u0107ene prvim danima nove Vlade, pretvoriv\u0161i nedostatak njenog jasnog programskog usmjerenja u pripovijest o kona\u010dnom obra\u010dunu s &#8220;odnaro\u0111enim&#8221; ljevi\u010darskim kulturnim elitama.<\/p>\n<p>Podr\u0161ka nije izostala: ne\u0161to \u0161to se zove Hrvatski novinari i publicisti, recimo, ovako poku\u0161ava objasniti razloge Hasanbegovi\u0107eve bizarno predimenzionirane iritacije: &#8220;Umjetnost se je mahom zatvorila u avangardno elitisti\u010dki rezervat za malobrojnu publiku istomi\u0161ljenika te promovira ru\u017eno\u0107u i destrukciju umjesto klasi\u010dnih i trajnih vrijednosti istine, ljepote i dobra.&#8221; Da stvar bude gora, upozoravaju HNIP-ovci, taj je trend &#8220;nesretno nalegao na ideologiju male, ali finacijski dobrostoje\u0107e i medijski sveprisutne pre\u017eivjele jugoslavenske elite, \u010diji su pronositelji tijekom tranzicije preuzeli pomodne neomarksisti\u010dke i lijevoliberalne kulturne obrasce razvijenih demokracija.&#8221;<\/p>\n<p><strong>Labave podjele i non\u0161alantni spinovi<\/strong><\/p>\n<p>Ovdje mo\u017eemo ostaviti po strani desni\u010darska fantaziranja o obilnim financijskim injekcijama koje sebi u\u0161trcavaju lijevi &#8220;avangardni elitisti&#8221;: o realnosti svakodnevnog rada u neprofitnim medijima i na nezavisnoj kulturnoj sceni sasvim je dovoljno <a href=\"http:\/\/muf.com.hr\/2016\/02\/01\/rad-u-neprofitnim\/\" target=\"_blank\">nedavno rekao<\/a> urednik Kulturpunkta Vatroslav Milo\u0161. Mo\u017eemo ostaviti po strani i javno svjedo\u010danstvo intimne Hasanbegovi\u0107eve fantazije o rodnoj podjeli radnih zadataka, po kojoj de\u010dki malo teoretiziraju, dok su curice, jasno, starlete. Mo\u017eemo, kona\u010dno, ostaviti po strani i \u010dinjenicu da ministar zakonsku kategoriju neprofitnih medija progla\u0161ava &#8220;takozvanom&#8221;, da tvrdi kako je Povjerenstvo ispunilo svoju funkciju iako je odradilo tek kra\u0107u dionicu mandata i da smatra kako se Tre\u0107i program HR-a financira sredstvima hrvatskih poreznih obveznika, iako je on, kao i cijeli HRT, oslonjen na model pristojbe, \u0161to \u010dini financijsku dimenziju razlike izme\u0111u dr\u017eavne i javne radiotelevizije; mo\u017eemo, ukratko, ostaviti po strani nezgodnu naviku ministra nadle\u017enog za medije da se uspje\u0161no autodiskvalificira iz sfere svoje nadle\u017enosti \u010dim o medijima ne\u0161to poku\u0161a re\u0107i.<\/p>\n<p>\u010cak i kada sve ovo ostavimo po strani, me\u0111utim, njegova dosada\u0161nja politika efikasno obavlja svoju zada\u0107u: cilj joj ionako nije rasprava, nego radikalna antagonizacija koja aktere u polju kulture ubrzano razvrstava u dva suprotstavljena tabora. Isti proces svrstavanja pratimo, uostalom, i u drugim poljima: od masovnog upisivanja u internetski registar dobrovoljnih &#8220;izdajnika&#8221; pa sve do iznenadnog retori\u010dkog otkri\u0107a &#8220;drugarica i drugova&#8221; kojima se, uo\u010di unutarstrana\u010dkih izbora, u svome novom programu obra\u0107a aktualni vo\u0111a opozicije i donedavni samoprogla\u0161eni liberal Zoran Milanovi\u0107. Bipolarna podjela na progresivne, otvorene i tolerantne &#8220;nas&#8221; i ksenofobne, homofobne i nazadne &#8220;njih&#8221; pritom je razumljiva i neizbje\u017ena, ali, istodobno, takti\u010dki i analiti\u010dki sve labilnija.<\/p>\n<p>Neovisno o tome \u0161to tu podjelu danas iz pozicije vlasti proizvodi i katalizira, naime, <a href=\"http:\/\/www.bilten.org\/?p=10932\" target=\"_blank\">nova je desnica<\/a> iz perspektive civilnog dru\u0161tva ve\u0107 nekoliko godina potkopava, preuzimaju\u0107i liberalni okvir rasprave, non\u0161alantno opona\u0161aju\u0107i ljudskoprava\u0161ki diskurs i kidnapiraju\u0107i retoriku svojih aktivisti\u010dkih protivnika. Najnoviji <a href=\"http:\/\/www.bilten.org\/?p=11463\" target=\"_blank\">manevar<\/a> \u017deljke Marki\u0107, koja je ljevicu optu\u017eila za prikrivenu islamofobiju usmjerenu protiv Hasanbegovi\u0107a, sjajan je primjer te strategije. Nejasno je, dodu\u0161e, za\u0161to Marki\u0107 tra\u017ei primjere prikrivene islamofobije kada smo nedavno svjedo\u010dili jednom otkrivenom: isti onaj Ladislav Il\u010di\u0107 koji sada iz Sabora spremno asistira Hasanbegovi\u0107evim napadima na imaginarnu &#8220;lijevu elitu&#8221;, kao \u0161to je podsjetio <a href=\"http:\/\/www.novilist.hr\/Komentari\/Kolumne\/Trafika-Predraga-Lucica\/U-ime-zabrinutosti-Zeljke-Markic?meta_refresh=true\" target=\"_blank\">Predrag Luci\u0107<\/a>, prije samo dva mjeseca tuma\u010dio nam je koliko su &#8220;druk\u010dije navike, druk\u010diji odnos prema \u017eenama, druk\u010diji mentalitet&#8221; muslimana u odnosu na Hrvate. Utoliko, jedino relevantno pitanje vezano uz Zlatana Hasanbegovi\u0107a i islamofobiju glasi: \u0161to to\u010dno o Il\u010di\u0107evoj predod\u017ebi muslimana \u2013 &#8220;oni imaju druk\u010diji mentalitet, to \u0107e promijeniti kulturu&#8221; \u2013 misli novi ministar kulture?<\/p>\n<p><strong>Proturje\u010dja glavnih ideologema<\/strong><\/p>\n<p>Jo\u0161 je upe\u010datljivija, me\u0111utim, linija kontinuiteta koju nova desnica uspostavlja s libertarijanskim idejama. Furiozni <em>Kulturkampf<\/em> oslanja se tako od po\u010detka na popularnu figuru &#8220;uhljeba&#8221;, nadogra\u0111uju\u0107i je ovom prilikom tezom o &#8220;lijevoj kulturnoj hegemoniji&#8221;. Oba su ideologema prikladno rastezljiva: ba\u0161 kao \u0161to &#8220;uhljebom&#8221; prema potrebi mo\u017ee postati visokopozicionirani strana\u010dki du\u017enosnik, \u010dista\u010dica u osnovnoj \u0161koli i prekarni kulturni radnik koji kombinira sitne honorare u ne\u0161to nalik na minimalnu mjese\u010dnu pla\u0107u, tako i strahovlada &#8220;lijeve kulturne hegemonije&#8221; <a href=\"http:\/\/www.vecernji.hr\/premium\/lijeva-kulturna-hegemonija-traje-vec-punih-sedamdeset-godina-1055746\" target=\"_blank\">mo\u017ee trajati<\/a> posljednjih sedamdeset godina, ali se tako\u0111er mo\u017ee, u <a href=\"http:\/\/direktno.hr\/en\/2014\/direkt\/37643\/Hasanbegovi%C4%87-Protiv-mene-je-pokrenut-agitprop-i-'pokretni-prijeki-sud'.htm\" target=\"_blank\">jednoj<\/a> od Hasanbegovi\u0107evih verzija, odnositi samo na &#8220;proteklo desetlje\u0107e&#8221;.<\/p>\n<p>Oba ideologema, u kombinaciji, zavr\u0161avaju pritom u kontradikciji: lijevi kulturni elitisti istodobno su lijeni &#8220;uhljebi&#8221; koji bi \u2013 da ne parazitiraju na dr\u017eavnom bud\u017eetu \u2013 svisnuli prepu\u0161teni pravednoj tr\u017ei\u0161noj medijaciji javnog interesa, ali su i produktivni manipulatori koji misteriozno uspijevaju nametnuti svoje stavove istoj onoj javnosti koju ti stavovi zapravo ne interesiraju. Tako, naposljetku, neprofitni portali koje &#8220;nitko ne \u010dita&#8221; najednom postaju krupnom metom, dok se u kasnono\u0107nim terminima slabo slu\u0161anog Tre\u0107eg programa nepovratno rasta\u010de s\u00e2mo hrvatsko nacionalno i kulturno bi\u0107e. Ali eklatantne kontradikcije, kao \u0161to smo vidjeli na primjeru optu\u017ebe za islamofobiju, nisu nikakva prepreka plasiranju spina; ideologija, uostalom, u\u010dinke obi\u010dno posti\u017ee neovisno o vlastitoj logi\u010dkoj koherentnosti. Mo\u017eda bi zato, prije opipavanja njenih slijepih pjega i brojnih proturje\u010dja, vrijedilo postaviti pitanje: za\u0161to se ba\u0161 navodna &#8220;lijeva kulturna hegemonija&#8221; prva na\u0161la na udaru nove vlasti? Kako su zadana pravila igre u kojoj stari SIZ-ovci, mladi marksisti i prpo\u0161ne starlete postaju njenim glavnim protivnicima? Odakle ova opsesija &#8220;odnaro\u0111enim&#8221; kulturnim elitama?<\/p>\n<p>Da bi se na pitanje odgovorilo, prethodno treba barem donekle odustati od pojednostavljenog prikaza nove hrvatske desnice koji ovih dana crta ve\u0107ina kriti\u010dnijih komentatora i analiti\u010dara, utapaju\u0107i je refleksno u val evropske desne radikalizacije, a potom smje\u0161taju\u0107i uz bok Poljskoj i Ma\u0111arskoj. Nije da ona nije dio \u0161irih procesa, nije da ne duguje ni\u0161ta obuhvatnijim trendovima, nije da se ne uklapa u podizanje famozne isto\u010dnoevropske &#8220;uspravnice&#8221;; pa ipak, nekako ne mo\u017eemo zamisliti da \u0107e Tomislav Karamarko, poput Orbana, Angelu Merkel usporediti s Hitlerom, niti od na\u0161e vlade o\u010dekujemo da, poput ma\u0111arske, porezima pritisne mo\u0107ni bankarski i telekomunikacijski sektor, a ne \u010dujemo ni zabrinute evropske glasove koji su jo\u0161 ju\u010der pratili konstituciju poljske vlasti. Hrvatska se vladaju\u0107a desnica ne suprotstavlja MMF-u, multikulturalnim imperativima Unije, diktaturi briselske demokracije ili utjecaju multinacionalnih korporacija, kao \u0161to to, u razli\u010ditim kontekstima, \u010dine njeni evropski parnjaci.<\/p>\n<p><strong>&#8220;Antiimperijalisti\u010dki&#8221; deficiti hrvatske desnice<\/strong><\/p>\n<p>Kada govori o imigrantskoj krizi, recimo, Karamarko se iz povi\u0161enog domoljubnog stanja hitro spu\u0161ta na \u010dvrsto realpoliti\u010dko tlo, tuma\u010de\u0107i kako \u0107e se Hrvatska pona\u0161ati naprosto onako kako odlu\u010di Njema\u010dka; u toj je \u0161treberskoj recitaciji lekcije o stvarnom polo\u017eaju dr\u017eave unutar Unije istodobno sadr\u017eano sve \u0161to treba znati o manevarskom prostoru nove hrvatske desnice. Ona, naime, niti ne poku\u0161ava fingirati &#8220;antiimperijalisti\u010dki&#8221; gard i potvr\u0111ivati vlastiti nacionalni identitet u opreci spram onih sila koje su od njega uistinu sna\u017enije. Manjim dijelom zato \u0161to preuzima proevropski tranzicijski narativ koji se u Hrvatskoj jo\u0161 od po\u010detka devedesetih malo tko usudi osporiti, a ve\u0107im zato \u0161to joj specifi\u010dna arhitektura koalicijske vlasti pod imperativom reformi name\u0107e strogu provedbu procedura Evropske komisije \u2013 pa se sva predstoje\u0107a ekonomska politika ima svesti na kontrolu deficita, zauzdavanje javnog duga i nastavak komercijalizacije \u2013 hrvatskoj svjetonazorskoj desnici preostaje naposljetku samo proizvodnja &#8220;unutra\u0161njih neprijatelja&#8221;, a domena prora\u010duna postaje klju\u010dnim poljem obra\u010duna.<\/p>\n<p>Nije te\u0161ko zamisliti kako \u0107e se, nakon suspenzije Schengena, borbenost refokusirati prema anitimigrantskim sentimentima i potenciranju sukoba sa Srbijom; u o\u010dekivanju tih ljep\u0161ih dana, me\u0111utim, za sada su joj, evo, na raspolaganju samo odnaro\u0111eni ljevi\u010dari. Ideolo\u0161ki amalgam &#8220;uhljeba&#8221; i &#8220;lijeve kulturne hegemonije&#8221; u takvoj konstelaciji razrje\u0161uje unutarnju kontradikciju vlasti razapete izme\u0111u pozicije poslu\u0161nog evropskog \u0111aka i uloge raspu\u0161tenog provincijskog kabadahije, pomiruje napetosti izme\u0111u tehnokratske ekspertize i rigidne natra\u017enja\u010dke ideologije, a Berlinski se zid u kulturi ru\u0161i kako bi istodobno ozna\u010dio kona\u010dni pad komunizma i proslavio imaginarno evropsko jedinstvo.<\/p>\n<p>Dilema izme\u0111u prijetnje nemilosrdnog kapitalizma i puzaju\u0107eg fa\u0161izma je, drugim rije\u010dima, la\u017ena: i jedna i druga dio su istoga procesa, prilago\u0111enog specifi\u010dnim lokalnim okolnostima. Tre\u0107im rije\u010dima: ako je vlada ve\u0107 od prvoga dana krenula <em>va banque<\/em>, onda to \u010dini zato \u0161to su joj takti\u010dke \u0161ablone ionako ograni\u010dene; ako je zaigrala na sve ili ni\u0161ta, \u010dini to da bi prikrila koliko skromnim ulozima zapravo raspola\u017ee.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U nogometu \u2013 zna to biv\u0161i navija\u010d, BBB-ovac Zlatko &#8220;mali Hasan&#8221; Hasanbegovi\u0107 \u2013 u\u0111ete li u zavr\u0161nicu utakmice s nepovoljnim rezultatom, ekipa ide va banque, na sve ili ni\u0161ta: bri\u0161u se takti\u010dke \u0161ablone, zanemaruju pozicije igra\u010da i svi jure naprijed, bezglavo i agresivno&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":11533,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[28,25],"theme":[458,456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[58],"class_list":["post-11527","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-mediji","tag-nacionalizam","theme-drustvo","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11527","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11527"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11527\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11540,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11527\/revisions\/11540"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11533"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11527"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11527"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11527"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=11527"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=11527"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=11527"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=11527"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}