{"id":11448,"date":"2016-02-03T08:00:42","date_gmt":"2016-02-03T07:00:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=11448"},"modified":"2016-02-03T13:42:16","modified_gmt":"2016-02-03T12:42:16","slug":"11448","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=11448","title":{"rendered":"Mamula: logor, hotel &#038; spa"},"content":{"rendered":"<p><strong>Na meti ambicije crnogorskih vlasti da tu zemlju pretvore u ekskluzivno ljetovali\u0161te nedavno se na\u0161la i tvr\u0111ava Mamula na istoimenom oto\u010di\u0107u. No osim \u0161to je planirana cijena najma za koncesionara neobi\u010dno povoljna, projekt je izazvao dodatna protivljenja i zato \u0161to je rije\u010d o objektu koji je tijekom Drugog svjetskog rata kori\u0161ten kao logor u kojem su tamni\u010dili\u00a0brojni mje\u0161tani.<\/strong><\/p>\n<p>Vijest iz minijaturne Crne Gore obi\u0111e svijet samo u vanrednim prilikama: kad proglasi nezavisnost, kad dobije pozivnicu za NATO, kad pobijedi na me\u0111unarodnom sportskom prvenstvu ili kad napravi neobi\u010dno kontroverzan potez, poput odluke da pretvori biv\u0161i logor u luksuzno odmarali\u0161te. <sup><a href=\"#footnote_1_11448\" id=\"identifier_1_11448\" class=\"footnote-link footnote-identifier-link\" title=\"Pojedini preferiraju termin &ldquo;politi\u010dki zatvor&rdquo; koji je bla\u017ei ali ujedno i manje precizan, s obzirom da su i sami fa&scaron;isti u zvani\u010dnim vojnim dokumentima Mamulu nazivali koncentracionim logorom.\">1<\/a><\/sup> Posljednji primjer desio se nedavno \u2013 zeleno svjetlo za transformaciju austrougarske tvr\u0111ave i biv\u0161eg fa\u0161isti\u010dkog logora Mamula u igrali\u0161te za bogate dala je crnogorska Skup\u0161tina 29. decembra 2015. odobriv\u0161i ugovor izme\u0111u Vlade i \u0161vajcarsko-egipatskog Oraskoma, potpisan 10 mjeseci ranije.<\/p>\n<p>Mamula je slu\u017eila kao koncentracioni logor od prolje\u0107a 1942. do septembra 1943. godine \u2013 period tokom kojeg je, procjenjuje se, kroz nju pro\u0161lo preko 2.000 zatvorenika od kojih mnogi \u017eene i djeca, a preko stotinu je ubijeno ili umrlo od gladi. Ve\u0107ina zatvorenika bili su mje\u0161tani. Ugovor predvi\u0111a 49-godi\u0161nji zakup atraktivne tvr\u0111ave koja dominira nenaseljenim ostrvcetom na ulazu u Bokokotorski zaliv, po simboli\u010dnoj cijeni od 1,5 eura po kvadratnom metru godi\u0161nje. <sup><a href=\"#footnote_2_11448\" id=\"identifier_2_11448\" class=\"footnote-link footnote-identifier-link\" title=\"4000 eura mjese\u010dno ili 48000 eura godi&scaron;nje za kompletno ostrvo pre\u010dnika 200 metara sa tvr\u0111avom-spomenikom kulture koji okupira oko 80% njegove povr&scaron;ine\">2<\/a><\/sup> Identi\u010dan dokument nije uspio da dobije potrebnu ve\u0107inu nekoliko mjeseci ranije, krajem jula, ali je u me\u0111uvremenu \u0110ukanovi\u0107eva vlada pridobila saglasnost poslanika opozicione partije Pozitivna Crna Gora (SDP, partija tada u vladaju\u0107oj koaliciji sa \u0110ukanovi\u0107evim DPS-om, u oba navrata je glasala protiv ovog ugovora).<\/p>\n<p>Vijest o pretvaranju konclogora u luksuzni hotel obi\u0161la je, dakle, svijet (CNN, Time, Forbes, The Independent i drugi prenijeli su informaciju), pra\u0107ena prili\u010dno negativnim reakcijama na socijalnim mre\u017eama, a da li je svaka reklama dobra reklama, pokaza\u0107e finansijski izvje\u0161taji investitora kroz koju godinu, kada hotel otvori vrata posjetiocima (ugovor sa Vladom predvi\u0111a finalizaciju projekta u roku od 18 mjeseci od izdavanja gra\u0111evinske dozvole).<\/p>\n<p><strong>Povoljno ostrvo<\/strong><\/p>\n<p>Neposredno nakon \u0161irenja vijesti u vode\u0107im svjetskim medijima, uklonjen je promotivni sajt mamulaisland.com na kojem je Mamula predstavljena u &#8220;party&#8221; atmosferi, uz <em>house<\/em> remiks hita italijanske pop zvijezde iz 60-ih, Patti Pravo, &#8220;La bambola&#8221; u pozadini. Na sajtu se nalazila mapa tvr\u0111ave sa DJ podijumom, klubom, dva restorana, bazenom, marinom, smje\u0161tajnim jedinicama i prostorijama za osoblje ali ne i spomen soba koju obe\u0107avaju investitor i Vlada. Iz Oraskoma su objasnili da je sajt uklonjen jer se radi o provizornom nacrtu, a da finalni projekat tek treba da bude zavr\u0161en.<\/p>\n<p>Koliko je niska cijena najma Mamule u odnosu na lokalne cijene najefektnije je do\u010darao Dejan Milovac iz podgori\u010dke nevladine organizacije Mre\u017ea za afirmaciju nevladinog sektora <a href=\"http:\/\/www.mans.co.me\/\" target=\"_blank\">MANS<\/a> koji je ukazao da kvadratni metar pija\u010dne tezge u Budvi ko\u0161ta duplo vi\u0161e od najma atraktivnog ostrva sa tvr\u0111avom, te da Morsko Dobro vi\u0161e prihoduje od jedne prosje\u010dne pla\u017ee. Dok je najam ostrva simboli\u010dan, adaptacija \u0107elija tvr\u0111ave u 23 luksuzne sobe \u0107e ko\u0161tati &#8220;kao nuklearni reaktor&#8221;, ocijenio je predsjednik Skup\u0161tine, Ranko Krivokapi\u0107 (SDP), koji tvrdi da je predvi\u0111ena investicija od vi\u0161e stotina hiljada eura po svakoj od planiranih soba nerealna, aludiraju\u0107i da ugovor ostavlja prostora investitoru da cifre vezane za ulaganja predstavi na na\u010din koji njemu odgovara. SDP i MANS se sla\u017eu da se radi o ugovoru koji je \u0161tetan po javni interes.<\/p>\n<p>Vlada opravdava svoju odluku isti\u010du\u0107i da \u0107e Oraskom u Mamulu ulo\u017eiti 15 miliona eura, kao i procjene da \u0107e u prvih 10 godina rada hotela dr\u017eava direktno prihodovati 7,5 miliona eura (750.000 eura godi\u0161nje), te da \u0107e biti otvoreno oko 200 novih radnih mjesta zahvaljuju\u0107i ovom projektu. Ipak, dio odgovora na pitanje za\u0161to se oko Mamule digla tolika pra\u0161ina (pored politi\u010dkih i istorijskih pitanja), treba tra\u017eiti i na nekoliko nauti\u010dkih milja od same Mamule, na obli\u017enjem poluostrvu Lu\u0161tica, u zalivu Tra\u0161te, gdje isti investitor gradi projekat vrijedan koliko i \u010detvrtina crnogorskog BDP-a.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.bilten.org\/?p=6733\" target=\"_blank\">Lu\u0161tica Bay<\/a>, turisti\u010dki grad \u010dija je izgradnja po\u010dela u maju 2013. godine prose\u017ee se na 690 hektara zelene povr\u0161ine (na koju bi cijeli Vatikan stao 15 puta). Investicija od 1,1 milijardu eura planirana je za izgradnju 500 vila, 1000 apartmana, 7 hotela, 2 marine, golf terena, \u0161etali\u0161ta, \u0161kole, policijske stanice, sportskih terena, restorana i prodavnica. Petnaest miliona eura ulaganja koje predvi\u0111a ugovor o dugoro\u010dnom zakupu Mamule, mali su zalogaj u odnosu na Lu\u0161tica Bay, a to su vjerovatno i sami prihodi koji se mogu o\u010dekivati od hotela koji \u0107e zbog klimatskih uslova i fiziologije ostrva raditi svega nekoliko mjeseci godi\u0161nje.<\/p>\n<p><strong>Bolje i\u0161ta nego ni\u0161ta?<\/strong><\/p>\n<p>Ipak, ne treba podcijeniti strate\u0161ki (marketin\u0161ki) potencijal koji Mamula nudi investitoru \u2013 svojim kompaktnim dimenzijama, karakteristi\u010dnim izgledom, istorijom i pozicijom, ona mo\u017ee pove\u0107ati privla\u010dnost mega projekta Lu\u0161tica Bay, \u0161to ni sam investitor ne krije. &#8220;Mamula \u0107e predstavljati dodatnu atrakciju Lu\u0161tica Bay projekta&#8221;, rekao je direktor Lu\u0161tica Developmenta, Darren Gibson, u nedavnom intervjuu za italijanske medije.<\/p>\n<p>Ideja o pretvaranju Mamule u luksuzni hotel negativno je prihva\u0107ena od strane zna\u010dajnog dijela lokalnih gra\u0111ana, naro\u010dito pre\u017eivjelih logora\u0161a i njihovih porodica. <sup><a href=\"#footnote_3_11448\" id=\"identifier_3_11448\" class=\"footnote-link footnote-identifier-link\" title=\"Zanimljiv izuzetak su predstavnici organizacije boraca narodnooslobodila\u010dkog rata, NOR Herceg Novi, koji su se najprije o&scaron;tro protivili projektu, da bi kasnije poslali pismo Skup&scaron;tini (neposredno pred prvi krug glasanja) u kojem pi&scaron;u da oni sada podr\u017eavaju projekat jer su ih predstavnici Oraskoma ubijedili da \u0107e po&scaron;tovati istoriju.\">3<\/a><\/sup> S obzirom da lokalno stanovni\u0161tvo generacijama \u017eivi od turizma, ni oni koji se protive planu da tu bude hotel uglavnom nisu protiv projekta koji bi transofmisao tvr\u0111avu u muzejski prostor sa propratnim turisti\u010dkim sadr\u017eajima kao \u0161to su restoran, kafi\u0107, suvenirnica i pristani\u0161te za barke. Porodice Doklesti\u0107 i Uljarevi\u0107, \u010dijih je vi\u0161e \u010dlanova bilo zarobljeno na Mamuli, sla\u017eu se sa vizijom da bi tu trebalo da bude i turisti\u010dkih sadr\u017eaja ali da lokacija treba da bude prvenstveno u duhu sje\u0107anja na \u017ertve i edukativnih posjeta.<\/p>\n<p>Javnost i politi\u010dki subjekti podijeljeni su na temu Mamule uglavnom u dva tabora, koji su vo\u0111eni principima &#8220;bolje i\u0161ta nego ni\u0161ta&#8221;, i &#8220;bolje ni\u0161ta nego bilo \u0161to&#8221;. Pristalice prvog tabora, na \u010delu sa premijerom Milom \u0110ukanovi\u0107em i njegovom partijom DPS, argumentuju da Oraskomov projekat predstavlja jedini spas od aktuelnog stanja zapu\u0161tenosti i propadanja u kojem se nalazi tvr\u0111ava, u koju decenijama nije ulagano. Dio protivnika projekta smatra da pristalice uzimaju zdravo za gotovo da je propadanje tvr\u0111ave jedina alternativa luksuznom hotelu, te da je nedovoljno razmotrena opcija da se uz pomo\u0107 EU ili drugih sredstava tvr\u0111ava adaptira za posjete bez privatizacije i njenog pretvaranja u hotel.<\/p>\n<p><strong>Nije sve izgubljeno?<\/strong><\/p>\n<p>Predstavnici NVO sektora i pojedini nezavisni eksperti za tvr\u0111ave i konzervaciju smatraju da je Mamula u solidnom stanju te da se ne bi sru\u0161ila kada bi se sa\u010dekalo jo\u0161 koju godinu na adekvatnije rje\u0161enje, te da bi se mogla u\u010diniti sigurnom za posjete uz minimalnu intervenciju (desetine turista i mje\u0161tana svakodnevno posje\u0107uju tvr\u0111avu tokom ljetnjih mjeseci iako na njoj trenutno nema nikakvih turisti\u010dkih sadr\u017eaja pa \u010dak ni redovnog \u010di\u0161\u0107enja).<\/p>\n<p>Nakon odobrenja Skup\u0161tine, izgradnja hotela na Mamuli je neminovna, a finalni nacrt projekta uskoro treba da bude dostavljen Upravi za za\u0161titu spomenika koja je jo\u0161 2014. godine izdala konzervatorske uslove na zahtjev Ministarstva turizma. Iz Uprave obe\u0107avaju da \u0107e se ovi uslovi, koji nala\u017eu po\u0161tovanje istorije ostrva i o\u010duvanje karakteristika tvr\u0111ave, biti u potpunosti ispunjeni. Istovremeno, Oraskom obe\u0107ava da \u0107e projekat u potpunosti po\u0161tovati istoriju ostrva, te da \u0107e osim spomen sobe i recepcijski prostor sadr\u017eati predmete i dokumente koji govore o istoriji ostrva.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, veli\u010dina spomen sobe kao ni njen sadr\u017eaj niti pozicija unutar tvr\u0111ave do ovog trenutka nisu precizirani, te glavna briga (i posljednja nada) porodica \u017ertava i mje\u0161tana koji se protive projektu ostaje razina na kojoj \u0107e biti ispo\u0161tovana obe\u0107anja Vlade i investitora o po\u0161tovanju istorije ostrva i slobodnom pristupu.<\/p>\n<ol class=\"footnotes\"><li id=\"footnote_1_11448\" class=\"footnote\">Pojedini preferiraju termin &#8220;politi\u010dki zatvor&#8221; koji je bla\u017ei ali ujedno i manje precizan, s obzirom da su i sami fa\u0161isti u zvani\u010dnim vojnim dokumentima Mamulu nazivali koncentracionim logorom.<span class=\"footnote-back-link-wrapper\">[<a href=\"#identifier_1_11448\" class=\"footnote-link footnote-back-link\">&#8617;<\/a>]<\/span><\/li><li id=\"footnote_2_11448\" class=\"footnote\">4000 eura mjese\u010dno ili 48000 eura godi\u0161nje za kompletno ostrvo pre\u010dnika 200 metara sa tvr\u0111avom-spomenikom kulture koji okupira oko 80% njegove povr\u0161ine<span class=\"footnote-back-link-wrapper\">[<a href=\"#identifier_2_11448\" class=\"footnote-link footnote-back-link\">&#8617;<\/a>]<\/span><\/li><li id=\"footnote_3_11448\" class=\"footnote\">Zanimljiv izuzetak su predstavnici organizacije boraca narodnooslobodila\u010dkog rata, NOR Herceg Novi, koji su se najprije o\u0161tro protivili projektu, da bi kasnije poslali pismo Skup\u0161tini (neposredno pred prvi krug glasanja) u kojem pi\u0161u da oni sada podr\u017eavaju projekat jer su ih predstavnici Oraskoma <a href=\"http:\/\/www.hercegnovi.me\/downloads\/PismoNOR.pdf\" target=\"_blank\">ubijedili<\/a> da \u0107e po\u0161tovati istoriju.<span class=\"footnote-back-link-wrapper\">[<a href=\"#identifier_3_11448\" class=\"footnote-link footnote-back-link\">&#8617;<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vijest iz minijaturne Crne Gore obi\u0111e svijet samo u vanrednim prilikama: kad proglasi nezavisnost, kad dobije pozivnicu za NATO, kad pobijedi na me\u0111unarodnom sportskom prvenstvu, ili kad napravi neobi\u010dno kontroverzan potez, poput odluke da pretvori biv\u0161i koncentracioni logor u luksuzno odmarali\u0161te&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":11476,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[51],"theme":[455],"country":[77],"articleformat":[450],"coauthors":[220],"class_list":["post-11448","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-privatizacija","theme-rad","country-crna-gora","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11448","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11448"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11448\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11502,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11448\/revisions\/11502"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11476"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11448"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11448"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11448"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=11448"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=11448"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=11448"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=11448"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}