{"id":11407,"date":"2016-02-01T08:00:02","date_gmt":"2016-02-01T07:00:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=11407"},"modified":"2016-02-01T12:11:37","modified_gmt":"2016-02-01T11:11:37","slug":"sto-se-jos-uopce-moze-privatizirati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=11407","title":{"rendered":"\u0160to se jo\u0161 uop\u0107e mo\u017ee privatizirati?"},"content":{"rendered":"<p><strong>Unato\u010d lo\u0161im iskustvima, albanske vlasti inzistiraju na nastavku privatizacijskih politika koje se nakon proizvodnog i sektora usluga \u0161ire na neke elementarne dr\u017eavne slu\u017ebe. Suprotno tvrdnjama odgovornih, nastavak privatizacije ima slab ekonomski rezon, no on je po svemu sude\u0107i postao jedan od osnovnih uvjeta reprodukcije politi\u010dkog sistema. To ujedno zna\u010di da bi njegov logi\u010dni kraj privatizacijom i posljednjih resursa mogao imati nepredvidljive politi\u010dke posljedice.<\/strong><\/p>\n<p>Kao \u0161to je poznato, Albanija je sli\u010dno drugim biv\u0161im socijalisti\u010dkim zemljama posljednjih desetlje\u0107a pro\u0161la kroz duga\u010dak i buran privatizacijski proces. Me\u0111utim, kao i drugdje, ovaj je proces imao svojih specifi\u010dnosti koje proizlaze iz konkretnih dru\u0161tveno-ekonomskih proturje\u010dja i borbi izme\u0111u suprotstavljenih socijalnih sila. Tako je po\u010detak 1990-ih protekao u znaku eksperimenata s oblicima &#8220;narodne&#8221; privatizacije: kako bi razbila otpore biv\u0161eg re\u017eima i izgradila konsenzus oko neoliberalnih reformi, politi\u010dka je elita poku\u0161ala omogu\u0107iti zna\u010dajnom dijelu stanovni\u0161tva vlasni\u0161tvo nad bar nekom privatnom imovinom. Tako je ve\u0107ini ljudi omogu\u0107en otkup biv\u0161ih dr\u017eavnih stanova, seljacima su prodane male \u010destice zemlje, radnicima u dr\u017eavnim trgovinama dana mogu\u0107nost zajedni\u010dkog vlasni\u0161tva itd&#8230; To je doprinijelo izgradnji ideolo\u0161ke baze &#8220;narodnog&#8221; kapitalizma utemeljenog na sitnom vlasni\u0161tvu, najdra\u017ee kapitalisti\u010dke utopije.<\/p>\n<p>O\u010dekivano, ovi ustupci ne samo da nisu donijeli nikakvu zna\u010dajnu ekonomsku prednost \u2013 vlasni\u0161tvo je za ve\u0107inu vrlo brzo postalo bezvrijedno i neproduktivno \u2013 ve\u0107 su i prikrili procese privatizacije velikih dr\u017eavnih poduze\u0107a. Tijekom prvih deset godina sve su dr\u017eavne proizvodne tvrtke privatizirane, u pravilu uz ideolo\u0161ko obrazlo\u017eenje kako \u0107e to omogu\u0107iti privla\u010denje novih investicija, osobito stranih. Taj je cilj do\u017eivio totalni fijasko: tvornice i druga poduze\u0107a su za vrlo mala sredstva rasprodana \u0161pekulantima koji su ih brzo razmontirali, profitiraju\u0107i od prodaje strojeva i druge imovine biv\u0161ih velikih dr\u017eavnih poduze\u0107a i zatim ih zatvaraju\u0107i.<\/p>\n<p>Po\u010detkom 2000-ih neoliberalni je proces u\u0161ao u novu fazu. Nakon privatizacije biv\u0161ih proizvodnih poduze\u0107a, fokus je sada preusmjeren prema velikim dr\u017eavnim tvrtkama u financijskom i uslu\u017enom sektoru kao \u0161to su npr. banke, elektro-energetske, telekomunikacijske tvrtke itd&#8230; Ova je faza obilje\u017eena mnogim sumnjama i optu\u017ebama vezanima uz korupciju, pogodovanja i niske cijene koje su zahtijevane za dr\u017eavnu imovinu. Vrijedi primijetiti i kako se u ve\u0107ini zemalja ulaganje u privatizirana poduze\u0107a investitoru potpuno isplatilo za desetak godina, dok je u Albaniji prosjek svega pet.<\/p>\n<p><strong>Skupe koncesije<\/strong><\/p>\n<p><span lang=\"en-US\">Unato\u010d tim problemima, strast za privatizacijom nije nestala. Kasnija tre\u0107a faza privatizacije uklju\u010divala je prije svega koncesije na vitalne dijelove dr\u017eavne administracije, klju\u010dne ekonomske resurse te druge dru\u0161tvene i administrativne funkcije dr\u017eave. Prvi su u privatnu koncesiju predani rudnici <\/span><span lang=\"en-US\">\u0161to<\/span><span lang=\"en-US\"> je zavr\u0161il<\/span><span lang=\"en-US\">o<\/span><span lang=\"en-US\"> katastrofalno. Naime, koncesionarske tvrtke nisu ispunile ni jednu od svojih<\/span> <span lang=\"en-US\">obaveza investi<\/span><span lang=\"en-US\">ranja <\/span><span lang=\"en-US\">u modernizaciju rudnika, ve\u0107 su se zadovoljile brzom i neopreznom ekstrakcijom povr\u0161inskih slojeva ruda, \u010dime su onemogu\u0107ile daljnju eksploataciju bogatih dubljih nalazi\u0161ta. Sve je to dovelo do dramati<\/span><span lang=\"en-US\">\u010d<\/span><span lang=\"en-US\">nog pada ekstrakcije vrijednih minerala: u rudnicima kromita, neko\u0107 najprofitabilnij<\/span><span lang=\"en-US\">oj<\/span><span lang=\"en-US\"> izvozno<\/span><span lang=\"en-US\">j djelatnosti<\/span><span lang=\"en-US\"> u socijalizmu, proizvodnja je pala na svega tre\u0107inu one prije 1990. godine.<\/span><\/p>\n<p><span lang=\"en-US\">Sli\u010dno se nakon toga dogodilo s naftnom industrijom koja je privatizirana zajedno s javnim institucijama zadu\u017eenim za provjeru kvalitete nafte. Takvu su politiku provodile jednako Demokratska stranka (desnica) i Socijalisti\u010dka stranka (ljevica), no ova druga stranka je nedavno privatizaciju dodatno radikalizirala: naime, privatizirala je carinsku upravu, \u0161to je ponovno dovelo do ozbiljnih problema.<\/span><span lang=\"en-US\"> Unato\u010d silnim obe\u0107anjima, koncesionar nije pove\u0107ao profite carine, ve\u0107 ih je dapa\u010de znatno smanjio. Nepoljuljana tim rezultatima, socijalisti\u010dka vlada sada nastoji privatizirati prikupljanje poreza na dodanu vrijednost (PDV), a projekti &#8220;javno-privatnog partnerstva&#8221; planiraju se i za gradnju cesta, luka, \u017eeljeznica te upravljanje bolnicama, veterinarskim slu\u017ebama i drugim medici<\/span><span lang=\"en-US\">n<\/span><span lang=\"en-US\">skim ustanovama.<\/span><\/p>\n<p><span lang=\"en-US\">Pro\u0161la iskustva pokazuju da ti planovi, osim \u0161to dovode do propasti poduze\u0107a i pove\u0107anja tro\u0161kova u bud\u017eetu, tako\u0111er znatno pove\u0107avaju i cijene usluga za korisnike. Jedan od na<\/span><span lang=\"en-US\">j<\/span><span lang=\"en-US\">zloglasnijih primjera je koncesija na tiranski me\u0111unarodni aerodrom N\u00ebn\u00eb Tereza (Majka Tereza), koja je tako\u0111er dogovorena za socijalisti\u010dke vlade 2005. godine. Osim upravljanja tim aerodromom, ugovor koncesionaru osigurava i monopol na sve me\u0111unarodne letove u Albaniji tijekom 20 godina. Iako su neposredno prije dogovaranja koncesije izgra\u0111eni drugi aerodromi, poput onog u Kuk\u00ebsu, oni su zbog odredbi ugovora postali neupotrebljivi i proteklih deset godina su izlo\u017eeni propadanju. <\/span><\/p>\n<p><strong>Korupcija kao posljedica<\/strong><\/p>\n<p><span lang=\"en-US\">O\u010dekivano, privatni monopol doveo je i do velikog pove\u0107anja cijena, kako za kompanije koje koriste aerodrom, tako i za putnike. Znatan broj putnika po\u010deo je izbjegavati jedini doma\u0107i aerod<\/span><span lang=\"en-US\">r<\/span><span lang=\"en-US\">om, koriste\u0107i umjesto njega aerodrom u Skopju. Izbor ne \u010dudi ako se uzme u obzir kako je cijena slijetanja za kompanije po avionu 213 eura u Skopju<\/span><span lang=\"en-US\">, a<\/span><span lang=\"en-US\"> \u010dak 550 eura u Tirani<\/span><span lang=\"en-US\">, pri \u010demu sli\u010dno<\/span><span lang=\"en-US\"> omjeri <\/span><span lang=\"en-US\">vrijede <\/span><span lang=\"en-US\">i za druge usluge.<\/span> <span lang=\"en-US\">Proteklih godina, vlada bezuspje\u0161no poku\u0161ava s koncesionarom dogovoriti otvaranje drugih aerodroma, <\/span><span lang=\"en-US\">no <\/span><span lang=\"en-US\">to\u010dan sadr\u017eaj<\/span> <span lang=\"en-US\">pregov<\/span><span lang=\"en-US\">o<\/span><span lang=\"en-US\">ra<\/span><span lang=\"en-US\"> je<\/span><span lang=\"en-US\"> \u0161iroj javnosti<\/span> <span lang=\"en-US\">nepoznat. Ve\u0107 su nekoliko puta ministri zadu\u017eeni za pregovore objavljivali kako <\/span><span lang=\"en-US\">\u0107<\/span><span lang=\"en-US\">e dogovor <\/span><span lang=\"en-US\">biti <\/span><span lang=\"en-US\">postignut<\/span><span lang=\"en-US\"> skoro<\/span><span lang=\"en-US\">, <\/span><span lang=\"en-US\">iako nisu objasnili<\/span><span lang=\"en-US\"> pod kojim uvjetima.<\/span><span lang=\"en-US\"> U me\u0111uvremenu su se u medijima pojavile spekulacije kako bi promjena ugovora mogla biti jako skupa za dr\u017eavni prora\u010dun.<\/span><\/p>\n<p><span lang=\"en-US\">Cijeli proces<\/span><span lang=\"en-US\"> koncesioniranja<\/span><span lang=\"en-US\"> je naravno pun strukturnih i ideolo\u0161kih proturje\u010dja. Za po\u010detak, prodaja ili davanje u koncesiju javnog poduze\u0107a znak je vladinog prihva\u0107anja vlastite nesposobnosti.<\/span><span lang=\"en-US\"> Demokratska vlada tra\u017ei narodnu potporu izme\u0111u ostalog kako bi osigurala pravilno i zakonsko upravljanje javnim poslovima. U tom <\/span><span lang=\"en-US\">su<\/span><span lang=\"en-US\"> smislu prodaja prikupljanja poreza ili carina simptom potp<\/span><span lang=\"en-US\">u<\/span><span lang=\"en-US\">nog politi\u010dkog bankrota. No paradoks je u tome \u0161to to nisu posljednji potezi vlade na odlasku, ve\u0107 prvi potezi tek izabrane vlade.<\/span><span lang=\"en-US\"> Uz to, potpora ovakvim potezima se nastoji osigurati zloupotrebom ra\u0161irenog nezadovoljstva du\u017enosnicima u javnoj administraciji. Naravno, glavna mjesta po dr\u017eavnim slu\u017ebama u pravilu su rezervirana za simpatizere i \u010dlanove vladaju\u0107ih stranaka, no korumpirana birokracija po svemu sude\u0107i nije prepreka (kako politi\u010dari i njihovi ideolozi tvrde), ve\u0107 istodobno i uvjet i posljedica neoliberalnih procesa koji povezuju interese korumpiranih politi\u010dara i privatnog kapitala koji ih koru<\/span><span lang=\"en-US\">m<\/span><span lang=\"en-US\">pira.<\/span><\/p>\n<p>Naposljetku, proces davanja koncesija je i sjajna prilika za vladaju\u0107u elitu da ekonomski profitira. Korupcija je kroz &#8220;normalne&#8221; kanale dr\u017eavne birokracije spor proces, dok su javni natje\u010daji i pogodbe sjajan na\u010din za brz pristup do najvi\u0161e dr\u017eavne razine. Obje su politi\u010dke stranke brzo shvatile da je najbolji na\u010din da konsolidiraju svoju mo\u0107 sklapanje dalekose\u017enih dogovora s velikim lokalnim i stranim kompanijama uz istodobno u\u010dvr\u0161\u0107ivanje mre\u017ea klijentelisti\u010dkih zavisnosti. Zato se unato\u010d redovitom prozivanju protivnika zbog &#8220;skandala&#8221; obje stranke pona\u0161aju isto u poziciji mo\u0107i. No korupcija je daleko od jedinog problema. Na simboli\u010dkoj razini, predavanje dr\u017eavnih kompetencija privatnom kapitalu predstavlja neku pervertiranu kombinaciju kapitalisti\u010dke spekulativne logike i privilegija karakteristi\u010dnih za feudalno razdoblje. Sli\u010dno feudalnoj Europi ili Osmanskom Carstvu, javne slu\u017ebe i funkcije otvoreno se prodaju najvi\u0161em ponu\u0111a\u010du i tako prakti\u010dki uni\u0161tava koncept zajedni\u0161tva javne sfere.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\">S engleskog preveo Nikola Vukobratovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kao \u0161to je poznato, Albanija je sli\u010dno drugim biv\u0161im socijalisti\u010dkim zemljama posljednjih desetlje\u0107a pro\u0161la kroz duga\u010dak i buran privatizacijski proces&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":11409,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[103,51],"theme":[456,455],"country":[65],"articleformat":[450],"coauthors":[57],"class_list":["post-11407","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-ideologija","tag-privatizacija","theme-politika","theme-rad","country-albanija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11407","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11407"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11407\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11428,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11407\/revisions\/11428"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11409"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11407"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11407"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11407"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=11407"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=11407"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=11407"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=11407"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}