{"id":11297,"date":"2016-01-25T11:40:57","date_gmt":"2016-01-25T10:40:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=11297"},"modified":"2016-01-25T11:45:08","modified_gmt":"2016-01-25T10:45:08","slug":"bolja-proslost-u-nedostatku-bolje-buducnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=11297","title":{"rendered":"Bolja pro\u0161lost u nedostatku bolje budu\u0107nosti"},"content":{"rendered":"

Krajem pro\u0161log tjedna, rumunjski predsjednik Klaus Iohannis potpisao je dekret koji je 783 osoba dobilo titulu “Ratnik za pobjedu Rumunjske revolucije<\/a> prosinca 1989. godine \u2013 borac s odlu\u010duju\u0107om ulogom”. Titula prvoborca rumunjske tranzicije pri tome \u2013 kako javljaju rumunjski mediji \u2013 nije samo ceremonijalna, ve\u0107 uklju\u010duje i nemalu penziju od 4000 rumunjskih leka mjese\u010dno (skoro 900 eura), odnosno dvije prosje\u010dne rumunjske pla\u0107e. Neke od “spomenica 1989.” ve\u0107 su izazvale kontroverze, poput npr. one poznatog glumca Alexandrua Ar\u0219inela, koji se kao istaknuti partijski funkcioner me\u0111u prvima javno izjasnio protiv svog dotada\u0161njeg \u0161efa Nicolae Ceau\u0219escua, obra\u0107aju\u0107i se s balkona radijske stanice.<\/p>\n

No konfuzija vezana uz dodjelu statusa zaslu\u017enih veterana antikomunizma biv\u0161im komunisti\u010dkim funkcionerima nije prvi nespretni poku\u0161aj rumunjskih tranzicijskih vlasti da se obra\u010dunaju s nezgodnom pro\u0161lo\u0161\u0107u. Naime, krajem pro\u0161le godine, uo\u010di dvadeset i \u0161este obljetnice “revolucije”, rumunjski je sud kona\u010dno zatvorio istragu o zlo\u010dinima po\u010dinjenim za vrijeme prijelomnih doga\u0111aja u prosincu 1989. godine, koja je otvorena jo\u0161 ranih devedesetih. O\u010dekivano, sud je zaklju\u010dio kako je 700 mrtvih i 2200 ranjenih posljedica “umora i stresa”, odnosno velike “konfuzije i panike” u kojoj su “revolucionari” u potrazi za fantomskim simpatizerima Ceau\u0219escua pucali jedni na druge, kao i na slu\u010dajne prolaznike.<\/p>\n

Postupak je izvorno pokrenula Catalina Filip, \u010diji je suprug ubijen kada je doga\u0111aje na ulici promatrao sa svog prozora. Nakon \u0161to se nije uspjela izboriti za kompenzaciju na rumunjskom sudu, gospo\u0111a Filip je spor dobila na Europskom sudu za ljudska prava koji je 2009. godine naredio Rumunjskoj da joj isplati 15.000 eure \u0161tete, zbog nesposobnosti lokalnih sudova da njezin slu\u010daj rije\u0161e. Nedavna presuda rumunjskog suda me\u0111utim ne uklju\u010duje kaznu za po\u010dinitelje, ve\u0107 samo na\u010delno navodi kako su “neki od po\u010dinitelja ve\u0107 osu\u0111eni zbog drugih zlo\u010dina”. Iako se to jasno ne navodi, lako je prepoznati da se to odnosi prije svega na vo\u0111u “revolucije” 1989. godine i kasnijeg predsjednika Rumunjske Iona Iliescua.<\/p>\n

Promjena tranzicijskog modela<\/strong><\/p>\n

Taj je politi\u010dar bio vo\u0111a Fronte nacionalnog spasa, \u0161iroke koalicije biv\u0161ih partijskih funkcionera koji su u vrijeme pada i kasnije likvidacije Ceau\u0219escua i njegove \u017eene na Radio Slobodna Evropa proglasili protivljenje biv\u0161em re\u017eimu i svoje preuzimanje vlasti. Iz Fronte su kasnije nastale dvije velike stranke \u2013 socijaldemokrati i liberali \u2013 koje i danas dominiraju rumunjskom politi\u010dkom scenom. No mandat Iliescua karakterizirali su poku\u0161aju “umjerene tranzicije” koja je nastojala pomiriti interese biv\u0161e socijalisti\u010dke radni\u010dke klase bijesne prije svega na o\u0161tre “mjere \u0161tednje” koje je provodio Ceau\u0219escuov re\u017eim i interesa biv\u0161e komunisti\u010dke nomenklature koja se pretvorila u nove tzv. “barune”, odnosno nacionalne tajkune i lokalne tranzicijske mo\u0107nike.<\/p>\n

Konflikti izme\u0111u frakcija nove rumunjske bur\u017eoazije kulminirali su u tzv. minarijadama<\/a>, odnosno nasilnim prosvjedima rudara koji su se protivili procesima privatizacije. Zbog tog nasilja i potpore protestima Iliescu je naposljetku i osu\u0111en, a dominaciju je naposljetku ostvarila frakcija<\/a> koja svoj model tranzicije temelji na agresivnim privatizacijama i poticanju stranih investicija, ideolo\u0161ki se legitimiraju\u0107i antikomunizmom. Sve \u0161to je sad preostalo je obra\u010dunati se s povije\u0161\u0107u tranzicije kojoj su u Rumunjskoj, kao i u mnogim drugim zemljama \u2013 a suprotno mitovima o demokratskim promjenama i “revolucijama” \u2013 klju\u010dni izvo\u0111a\u010di bili stari komunisti\u010dki kadrovi koji su nakon odustajanja od socijalisti\u010dkih politika zaklju\u010dili da svoje potro\u0161ene funkcije re\u017eimskih aparat\u010dika valja zamijeniti onima tranzicijskih tajkuna.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Krajem pro\u0161log tjedna, rumunjski predsjednik Klaus Iohannis potpisao je dekret koji je 783 osoba dobilo titulu “Ratnik za pobjedu Rumunjske revolucije prosinca 1989. godine \u2013 borac s odlu\u010duju\u0107om ulogom”. Titula prvoborca rumunjske tranzicije pri tome \u2013 kako javljaju rumunjski mediji \u2013 nije samo ceremonijalna…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":11298,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[103,34],"theme":[456,455],"country":[99],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-11297","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ideologija","tag-tranzicija","theme-politika","theme-rad","country-rumunjska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11297","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11297"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11297\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11302,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11297\/revisions\/11302"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11298"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11297"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11297"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11297"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=11297"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=11297"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=11297"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=11297"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}