{"id":11234,"date":"2016-01-22T08:00:13","date_gmt":"2016-01-22T07:00:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=11234"},"modified":"2016-01-21T21:08:16","modified_gmt":"2016-01-21T20:08:16","slug":"11234","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=11234","title":{"rendered":"Politi\u010dka topografija osje\u010dkih spomenika"},"content":{"rendered":"

Zbog svoje funkcije “obilje\u017eavanja va\u017enih doga\u0111aja i li\u010dnosti” te smje\u0161tenosti u javnom prostoru, spomenici pru\u017eaju jedinstven uvid u na\u010dine na koje se dominantna ideologija<\/strong> poku\u0161ava simboli\u010dki reprezentirati. Unato\u010d temeljitom i odlu\u010dnom \u010di\u0161\u0107enju spomeni\u010dke ba\u0161tine biv\u0161eg re\u017eima po\u010detkom 1990-ih godina, poku\u0161aj da reprezentativno obilje\u017ee vlastitu \u010detvrtstoljetnu vladavinu se za postsocijalisti\u010dke elite pokazao kao puno te\u017ei zadatak.<\/strong><\/p>\n

Otprilike desetlje\u0107e i pol nakon uklanjanja<\/a> spomenika i drugih podsjetnika na Narodnooslobodila\u010dku borbu i socijalisti\u010dko naslje\u0111e iz Osijeka, zapo\u010deo je u istom gradu trend izgradnje spomenika dr\u017eavotvornoj ideologiji s motivima iz bli\u017ee i dalje nacionalisti\u010dke historije. Taj trend, ako je vjerovati najavama plasiranima posljednjih dana pro\u0161le godine, svoj \u0107e vrhunac do\u017eivjeti izgradnjom desetmetarskog spomenika koji \u0107e prikazivati pripadnika Zbora narodne garde iz prvih dana rata. Tijekom spomenutog desetlje\u0107a i pol izme\u0111u ru\u0161enja jednih te izgradnje drugih spomenika, dakle u vrijeme postsocijalisti\u010dke tranzicije, dogodila se ratna i ekonomska devastacija<\/a> grada, zbog \u010dega je dr\u017eavotvorni ideolo\u0161ki konsenzus destabiliziran negativnim socijalnim posljedicama op\u0107e ekonomske krize te su\u0111enjima za ratne zlo\u010dine po\u010dinjene nad civilnim stanovni\u0161tvom. Utoliko je, u svrhu o\u017eivljavanja tog konsenzusa, bilo je potrebno na\u0107i socijalne i kulturalne mehanizme njegove stabilizacije, u \u010demu “politika spomenifikacije” nesumnjivo igra ulogu.<\/p>\n

Prostor koji se na\u0161ao na udaru “spomenifikacije” velika je pje\u0161a\u010dka zona u centru grada, koja se prostire izme\u0111u Ulice Republike na jugu i rijeke Drave na sjeveru te Radi\u0107eve ulice na istoku i \u017dupanijske ulice na zapadu. Ona obuhva\u0107a Trg Slobode, Korzo, Trg Ante Star\u010devi\u0107a, a sa sjevera je ome\u0111ena \u0161etnicom uz Dravu. U tom se prostoru, ili malo izvan njega, nalaze Filozofski fakultet, konkatedrala, jedini preostali gradski kinematograf \u2013 Kino Urania, Gradska i sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica, Hrvatsko narodno kazali\u0161te, ali i uredi dr\u017eavne i \u017eupanijske uprave. Dakle, rije\u010d je o najve\u0107oj i najfrekventnijoj pje\u0161a\u010dkoj zoni u gradu pa time i prostoru vrlo atraktivnom za oda\u0161iljanje ideolo\u0161kih poruka spomeni\u010dkim sredstvima. Uz iznimku raskri\u017eja Trpimirove i Vukovarske \u2013 ina\u010de najprometnijeg osje\u010dkog raskri\u017eja na kojemu se ukr\u0161tavaju gradske prometnice na pravcima sjever-jug i istok-zapad \u2013 preostali dijelovi Osijeka ostali su uglavnom neiskori\u0161teni za reafirmaciju dr\u017eavotvorne ideologije spomeni\u010dkim sredstvima.<\/p>\n

Podsjetnici pje\u0161acima<\/strong><\/p>\n

Po\u010detak izgradnje spomenika kultu dr\u017eavotvornosti zapo\u010deo je nakon \u0161to je 2006. godine dovr\u0161ena rekonstrukcija sredi\u0161njeg osje\u010dkog trga. Tada\u0161nji gradona\u010delnik Anto \u0110api\u0107 (iz Hrvatske stranke prave u koaliciji<\/a> s HDSSB-om) iskoristio je privremeno uklanjanje skulpture “Ljudi” (“Grupa gra\u0111ana”), koja je ukra\u0161avala Trg od 1977. godine, te mimo projekta rekonstrukcije i rezultata javnog natje\u010daja instalirao monumentalnu \u010detiri metra visoku skulpturu Ante Star\u010devi\u0107a, u nacionalisti\u010dkom imaginariju poznatog po nadimku Otac Domovine. Gorostasni Star\u010devi\u0107 strogog izraza lica, prstom prijete\u0107i pokazuje ispred sebe, valjda da bi osna\u017eio poruku koja je na trima jezicima (hrvatski, engleski, njema\u010dki) napisana u njegovom podno\u017eju: “Iznad suverene volje hrvatskog naroda stoji samo svemogu\u0107i Bog! Bog i Hrvati!”.<\/p>\n

Sljede\u0107a dr\u017eavotvorna spomeni\u010dka intervencija dogodila se pet godina kasnije, kada je povodom dvadesete godi\u0161njice komemoriran doga\u0111aj s po\u010detka posljednjeg rata u kojemu je oklopno vozilo JNA pregazilo Fi\u0107u kojeg je jedan Osje\u010danin parkirao na raskri\u017eju Vukovarske i tada\u0161nje Klajnove ulice. Kao i najavljeni desetmetarski “Zenga”, instalacija “Fi\u0107o i tenk”, ideja je i djelo nepoznatih autora koju je artikulirao Odbor za branitelje pri lokalnoj samoupravi. Posljednja intervencija ove vrste bilo je postavljanje spomenika Franji Tu\u0111manu na sjevernoj strani Trga Slobode 2013. godine.<\/p>\n

Kao i spomenik Star\u010devi\u0107u na sredi\u0161njem trgu, i spomenik Tu\u0111manu monumentalna je figurativna plastika koja dominira vertikalnom dimenzijom prostora namijenjenog isklju\u010divo pje\u0161a\u010dkom prometu. Iako taj spomenik, za razliku od Star\u010devi\u0107evog, ne nosi eksplicitan politi\u010dki tekst, ve\u0107 je samim \u010dinom postavljanja po\u010deo vr\u0161iti svoju politi\u010dku namjenu. Naime sve\u010dano je otvoren 30. svibnja, dakle na datum na koji se do 2008. godine slavio Dan dr\u017eavnosti, nekoliko dana prije drugog kruga izbora za gradona\u010delnika u kojem se tada\u0161njem gradona\u010delniku iz redova desnog HDSSB-a suprotstavljao kandidat liberalne koalicije.<\/p>\n

“Kreativna iskustva”<\/strong><\/p>\n

Ipak, trendu komemoriranja posljednjeg rata robusnim figurativnim spomenicima izbjegavaju spomen-obilje\u017eja u gradskim \u010detvrtima udaljenima od sredi\u0161ta grada ili frekventnih cestovnih komunikacija. Tako, primjerice, u gradskoj \u010detvrti Retfala nalazimo spomenik<\/a> koji je ujedno i fontana pa time zadobiva urbanu funkcionalnost, a u gradskoj \u010detvrti Jug 2 nalazimo apstraktni spomenik<\/a> “Herojsko srce”. Na meti najnovije ideje o podizanju spomenika gardistu na\u0161lo se “Spomen obilje\u017eje hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata”, u Osijeku poznato kao “Radijatori”. Ovo spomen-obilje\u017eje \u2013 \u010dije se premje\u0161tanje planira \u2013 kao i ona udaljena od gradskog sredi\u0161ta i frekventnih raskr\u0161\u0107a, nije figurativno. K tome, to “zanimljivo […] kreativno iskustvo”, kako ga je ocijenila povjesni\u010darka umjetnosti Sandra Kri\u017ei\u0107-Roban, 1<\/a><\/sup> sagra\u0111eno je 2003. godine \u2013 u vrijeme kada je na \u010delu Grada u posljednjem mandatu bio liberal Zlatko Kramari\u0107.<\/p>\n

Spomen obilje\u017eje sastoji se od sedam pari monumentalnih vrata koja se pro\u0161iruju od zapada ka istoku te od pet kvadratnih plo\u010da s natpisom “\u010cast palima \u2013 na ovom i svakom kvadratu zemlje Hrvatske” smje\u0161tenih du\u017einom Trga Slobode od juga ka sjeveru. Ono \u0161to ga prema Kri\u017ei\u0107-Roban izdvaja, kako od osje\u010dkih spomenika podignutih u posljednjih deset godina tako i od op\u0107e hrvatske produkcije spomenika, poni\u0161tavanje je uobi\u010dajene ikonografije spomen-obilje\u017eja. Povrh toga, apstraktna izvedba omogu\u0107uje da bude iskori\u0161ten i za intimno i za ceremonijalno promi\u0161ljanje tema kojima je posve\u0107en. Naposljetku, klju\u010dno je njegovo obilje\u017eje smje\u0161tenost u svakodnevni \u017eivot, nasuprot fiksiranja nekog historijskog trenutka ili ideolo\u0161ke vrijednosti, \u0161to je slu\u010daj kod drugih spomenika.<\/p>\n

Nepristupa\u010dni spomenici<\/strong><\/p>\n

Upravo potonje omogu\u0107uje da se ideja izmje\u0161tanja “Radijatora” radi otvaranja prostora za postavljanje kolosalne figure vojnika ocjenjuje iz politi\u010dke perspektive. Pritom je fokalna to\u010dka demokrati\u010dnost spomenika, to jest njegova otvorenost za interakciju s gra\u0111anima. Kada je rije\u010d o spomenicima Star\u010devi\u0107u, Fi\u0107i i Tu\u0111manu, oni su zatvoreni za interakciju, \u010demu je Fi\u0107o najradikalniji primjer. Budu\u0107i da je postavljen bez postolja u razini pje\u0161a\u010dke komunikacije, nedugo nakon postavljanja prolaznici su ga po\u010deli koristiti kao poligon za razli\u010dite aktivnosti. To, prema Kri\u017ei\u0107-Roban, nije ni\u0161ta neuobi\u010dajeno. Ona je navela primjer karlova\u010dkog spomenika na istu temu koji “u urbanom kontekstu funkcionira kao mjesto odmora i dru\u017eenja, dok su ga djeca i mladi prisvojili za skejtanje”.<\/p>\n

Me\u0111utim, budu\u0107i da su kori\u0161tenjem na Fi\u0107i nastala mehani\u010dka o\u0161te\u0107enja, samo par mjeseci nakon \u0161to je otvoren stavljen je pod video-nadzor i time izuzet iz javnog prostora. Izuzimanje je na snazi i kod spomenika Tu\u0111manu i Star\u010devi\u0107u, samo \u0161to se ne doga\u0111a temeljem video-nadzora nego temeljem vertikalne dominacije lika nositelja dr\u017eavotvorne ideologije. Isto \u0107e biti slu\u010daj i sa kolosalnim vojnikom \u2013 bude li postavljen u Zimskoj luci bit \u0107e i fizi\u010dki izdvojen i udaljen od pje\u0161a\u010dkih ruta, a bude li postavljen na mjestu “Radijatora”, bit \u0107e nedostupan uslijed svoje monumentalnosti. Postavljanje tog spomenika na mjesto “Radijatora” potvrdilo bi dominaciju dr\u017eavotvorne ideje u najve\u0107oj osje\u010dkoj pje\u0161a\u010dkoj zoni. Time bi se dogodila stabilizacija ideolo\u0161kog konsenzusa i isklju\u010dilo neslaganje s njim. To ipak ne bi predstavljalo eksces, nego logi\u010dan nastavak dr\u017eavotvorne politike na lokalnoj razini.<\/p>\n

A ta politika, nakon \u0161to je devedesetih svoju agendu prikrila nacionalnim jedinstvom, sad sama sebi di\u017ee spomenike ne bi li prikrila da nije ostavila rezultata doli razru\u0161en grad, izgubljene \u017eivote i uga\u0161ena radna mjesta. No \u010dak i ako se ideja o postavljanju toga spomenika izjalovi, ostaje zabrinjavaju\u0107a \u010dinjenica da je najava njegova postavljanja ostala bez recepcije osim nekoliko iznu\u0111enih izraza skepse arhitektonskih i urbanisti\u010dkih stru\u010dnjaka. To, pak, govori o ozbiljnim deficitima socijalno-politi\u010dke infrastrukture i legitimnim \u010dini postavljanje pitanja je li Osijek, nakon \u0161to je bio grad-slu\u010daj, postao izgubljen slu\u010daj.<\/p>\n

  1. Sandra Kri\u017ei\u0107-Roban, “Vrijeme spomenika. Skulpturalni, arhitektonski, urbanisti\u010dki i drugi na\u010dini obilje\u017eavanja Domovinskog rata”, Radovi Instituta za povijest umjetnosti 34 (2010) [↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Otprilike desetlje\u0107e i pol nakon uklanjanja spomenika i drugih podsjetnika na Narodnooslobodila\u010dku borbu i socijalisti\u010dko naslje\u0111e iz Osijeka, zapo\u010deo je u istom gradu trend izgradnje spomenika dr\u017eavotvornoj ideologiji s motivima iz bli\u017ee i dalje nacionalisti\u010dke historije…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":11246,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[103,34],"theme":[456,455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[211],"class_list":["post-11234","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-ideologija","tag-tranzicija","theme-politika","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11234","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11234"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11234\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11252,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11234\/revisions\/11252"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11246"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11234"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11234"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11234"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=11234"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=11234"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=11234"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=11234"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}