{"id":11183,"date":"2016-01-20T08:00:44","date_gmt":"2016-01-20T07:00:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=11183"},"modified":"2016-01-20T09:40:12","modified_gmt":"2016-01-20T08:40:12","slug":"kosarica-zdravlja_neuredeno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=11183","title":{"rendered":"Ko\u0161arica zdravlja: opasni u\u010dinci benignog termina"},"content":{"rendered":"

\u010cest je slu\u010daj da se uvo\u0111enje tr\u017ei\u0161nih mehanizama u odre\u0111enu dru\u0161tvenu sferu priprema naizgled neutralnim terminolo\u0161kim prilagodbama. Takav je slu\u010daj i s “ko\u0161aricom zdravlja”. Bezazlen termin koji ozna\u010duje pakete zdravstvenih usluga slu\u017ei tome da se razine dostupnosti zdravstvene za\u0161tite poistovjete s kupovnom mo\u0107i kao da se radi o prirodnoj vezi.<\/strong><\/p>\n

“Ko\u0161arica zdravlja” ili ko\u0161arica zdravstvenih usluga je termin koji se sve vi\u0161e udoma\u0107uje u javnoj sferi. Koriste ga razni akteri, poglavito ministri i donosioci politika, ali prili\u010dno non\u0161alantno, ne uzimaju\u0107i u obzir sve implikacije. Uz ko\u0161aricu zdravlja u\u010destalo se koristi, u sli\u010dnom zna\u010denju, i termin \u2013 paket zdravstvenih usluga.\u00a0Pod pojmom “ko\u0161arica zdravlja” naj\u010de\u0161\u0107e se podrazumijevaju zdravstvene usluge u fizi\u010dkom (naturalnom) i financijskom smislu (postotak pokrivenosti cijene zdravstvene usluge zdravstvenim osiguranjem), no jedno i drugo ve\u017ee se uz zdravstvenu za\u0161titu koja se pru\u017ea unutar granice dr\u017eave u kojoj osoba \u017eivi. 1<\/a><\/sup><\/p>\n

“Ko\u0161arica zdravlja” u mnogim europskim dr\u017eavama pokriva primarnu i sekundarnu za\u0161titu, lijekove, medicinske ure\u0111aje, porodiljni dopust, odre\u0111enu razinu terapija te za\u0161titu mentalnog zdravlja. U mnogim zemljama dentalna skrb je \u010desto limitirana, a isklju\u010deni su bezreceptni lijekovi i kozmeti\u010dka kirurgija. U ovako zami\u0161ljenom konceptu uvijek se o\u010dekuje da pacijenti participiraju u tro\u0161kovima zdravstvenih usluga, iako su odre\u0111ene skupine \u010desto izuzete, primjerice trudnice, djeca do 18 godine, stariji od 60 godina, oboljeli od specifi\u010dnih kroni\u010dnih bolesti, itd.<\/p>\n

Zami\u0161ljeni koncept “ko\u0161arice zdravlja” \u010dine tri dimenzije 2<\/a><\/sup>: prva dimenzija predstavlja pokrivenost stanovni\u0161tva obveznim zdravstvenim osiguranjem, druga dimenzija je participacija u pojedinim zdravstvenim uslugama, a tre\u0107a dimenzija predstavlja popis usluga (prava) u pokri\u0107u obveznoga zdravstvenog osiguranja.<\/p>\n

Paket usluga kao olak\u0161anje komodifikacije<\/strong><\/p>\n

Pojava “ko\u0161arice zdravlja” ili paketa zdravstvenih usluga prvenstveno je vezana uz zdravstvena osiguranja, a termin se po\u010dinje koristiti krajem 1980-ih u svijetu, a u Hrvatskoj se u\u010destalije javlja sredinom 2000-tih, \u0161to koindicira s ja\u010dim ulaskom privatnih osiguravaju\u0107ih ku\u0107a na tr\u017ei\u0161te zdravstvenog osiguranja (iako participacija u pokrivanju tro\u0161kova lije\u010denja u okviru Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) postoji ve\u0107 od 1990-ih). Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju na snazi je od 2006. godine, a njime se dobrovoljno zdravstveno osiguranje definira kao dopunsko, dodatno i privatno zdravstveno osiguranje (koje jo\u0161 nije sna\u017eno razvijeno u Hrvatskoj). Dopunsko zdravstveno osiguranje podrazumijeva pokri\u0107e sudjelovanja u tro\u0161kovima zdravstvene za\u0161tite iz obveznog zdravstvenog osiguranja kakvo osiguranje nudi HZZO. Dodatnim zdravstvenim osiguranjem osigurava se vi\u0161i standard zdravstvene za\u0161tite u odnosu na standard zdravstvene za\u0161tite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja te ve\u0107i opseg prava u odnosu na prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, a takvih je osiguravatelja nekoliko na hrvatskom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n

Hrvatska nema definiranu “ko\u0161aricu zdravlja”, iako su takvi zahtjevi sve \u010de\u0161\u0107i, a u Zakonu o zdravstvenoj za\u0161titi pi\u0161e kako se zdravstvena za\u0161tita gra\u0111ana provodi na na\u010delima sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti i cjelovitog pristupa u primarnoj zdravstvenoj za\u0161titi, a specijaliziranog pristupa u specijalisti\u010dko-konzilijarnoj i bolni\u010dkoj zdravstvenoj za\u0161titi. Tako\u0111er koje zdravstvene usluge \u0107e biti dostupne gra\u0111anima definiraju se\u00a0Zakonom o izvr\u0161avanju dr\u017eavnog prora\u010duna Republike Hrvatske i donose se zasebno za svaku godinu, ovisno o financijskim kapacitetima dr\u017eave ili tuma\u010denju tih kapaciteta. U svakom slu\u010daju Hrvatska nema eksplicitno odre\u0111ene zdravstvene usluge (koje bi se u tom slu\u010daju puno lak\u0161e mogle smanjivati ili dodavati u “ko\u0161aricu zdravlja”), ve\u0107 su one implicitno odre\u0111ene \u0161to trenutno omogu\u0107ava gra\u0111anima bolju zdravstvenu za\u0161titu jer je njihovo smanjivanje te\u017ee, a uvijek se te\u017ei (bar za sada) \u0161to boljem pru\u017eanju skrbi oboljeloj osobi.<\/p>\n

S obzirom da je Hrvatska \u010dlanica Europske unije i da njezini gra\u0111ani putuju i lije\u010de se u drugim dr\u017eavama \u010dlanicama, a i obrnuto \u2013 gra\u0111ani drugih dr\u017eava koriste zdravstvenu za\u0161titu u Hrvatskoj \u2013 vrijedi promotriti kakva je situacija po pitanju “ko\u0161arice zdravlja” u europskom kontekstu. Dr\u017eave \u010dlanice imaju razli\u010dito organizirane i financirane zdravstvene sustave te ne postoji dovoljno informacija o cijenama usluga koje oni pru\u017eaju, a time, primjerice privatne osiguravaju\u0107e ku\u0107e ne mogu ponuditi adekvatan “uvoz” ili “izvoz” zdravstvenih usluga. Zato je Europska komisija osmislila i financirala projekt<\/a> Health Benefits and Service Costs in Europe\u2013HealthBASKET<\/em>\u00a0koji se provodio od 2004. do 2007. godine. Projekt se bavio konceptom “ko\u0161arice zdravlja”, a ona se uspore\u0111ivala u devet europskih zemalja: Danska, Engleska, Francuska, Njema\u010dka, Ma\u0111arska, Italija, Nizozemska, Poljska i \u0160panjolska.<\/p>\n

Prilago\u0111avanje europskom tr\u017ei\u0161tu<\/strong><\/p>\n

Projekt je identificirao dvije razine u definiranju ko\u0161arice zdravlja: prva razina je zakonski okvir koji donose nacionalni parlamenti, to jest kategorije koje ko\u0161arica pokriva, a druga razina odnosi se na listu specifi\u010dnih usluga koje su uklju\u010dene u ko\u0161aricu. Kako bi se definirala minimalna ko\u0161arica zdravlja harmonizirana na EU razini potrebne su pravovremene informacije<\/a> o ko\u0161aricama u dr\u017eavama \u010dlanicama, to jest \u0161to utje\u010de na njihovu definiciju i cijenu ko\u0161tanja te kako ih i koliko \u010desto koriste pacijenti.\u00a0Projekt je pokazao da je minimalnu ko\u0161aricu zdravlja na EU razini te\u0161ko definirati jer postoje razlike u pru\u017eenoj usluzi (npr. ako se koristi skupa tehnologija prilikom pru\u017eanja usluge), razli\u010dito se odre\u0111uju cijene usluge (npr. da li je anestezija uklju\u010dena u operaciju ili se ra\u010duna posebno), a razli\u010dita je i cijena usluge koja se isporu\u010duje krajnjem korisniku (ovisi o cijeni rada medicinskog osoblja).<\/p>\n

Europska komisija je djelomi\u010dno rje\u0161enje<\/a> prona\u0161la u dono\u0161enju “Direktive Europskog parlamenta i Vije\u0107a o primjeni prava pacijenata u prekograni\u010dnom zdravstvenom osiguranju” koja je stupila na snagu 1. sije\u010dnja 2013. Ovom Direktivom se na implicitan na\u010din od dr\u017eava \u010dlanica zahtjeva da preciznije definiraju zdravstvene usluge, to jest “ko\u0161arice zdravlja”. Naime, da bi pacijenti mogli koristiti zdravstvene usluge druge dr\u017eave \u010dlanice, a dr\u017eava im \u2013 pod odre\u0111enim uvjetima koje definiraju nacionalna zakonodavstva dr\u017eava \u010dlanica \u2013 mogla napravit povrat sredstava, potrebno je imati \u0161to ujedna\u010denije “ko\u0161arice zdravlja”. Dono\u0161enju ove Direktive prethodilo je nekoliko slu\u010dajeva u kojima je odluke donio Sud pravde EU. Njegove odluke imaju snagu nadnacionalnog zakonodavstva i moraju ih primjenjivati sve dr\u017eave \u010dlanice, a \u0161titi \u010detiri slobode kretanja (robe, ljudi, usluga i kapitala).<\/p>\n

Primjerice, SPEU je u slu\u010daju Elchinov<\/a>\u00a0iz 2010. presudio da lije\u010denje tumora oka mora biti standardizirana usluga, kako bi oboljeli ovu uslugu mogli koristiti i u ostalim dr\u017eavama \u010dlanicama, a mati\u010dna dr\u017eava im mogla pokriti tro\u0161kove. Ova Direktiva je pridonijela reguliranju prava pacijenata na podru\u010dju EU-a te na neki na\u010din “primorala” sve dr\u017eave \u010dlanice da prekograni\u010dnu zdravstvenu za\u0161titu u\u010dine dijelom ko\u0161arice zdravstvenih usluga unutar svojih zdravstvenih sustava i jasno urede ovo podru\u010dje, neovisno kakve financijske mogu\u0107nosti, organizacijske kapacitete i zakone ima pojedina dr\u017eava \u010dlanica.<\/p>\n

Smanjenje dostupnosti zdravstvene za\u0161tite<\/strong><\/p>\n

Uvo\u0111enjem koncepta “ko\u0161arice zdravlja” u javni diskurs potpuno je jasno da se i zdravstvena za\u0161tita prilago\u0111ava tr\u017ei\u0161tu na kojem se sve mo\u017ee prodati i kupiti, pa tako i zdravlje, u obliku popularne ko\u0161arice ili paketa zdravstvenih usluga. Gra\u0111ani su umjesto pacijenata kojima je potrebna lije\u010dni\u010dka pomo\u0107 pretvoreni u kupce i potro\u0161a\u010de zdravstvenih usluga, a medicinsko osoblje u trgovce. Privatna zdravstvena osiguranja nude razne pakete<\/a> usluga po \u017eelji i volji pojedinca ili obitelji, ovisno koju je premiju osiguranik u mogu\u0107nosti platiti.<\/p>\n

Koliko se ko\u0161arica zdravlja udoma\u0107ila i koliko je kao koncept privla\u010dna i lije\u010dnicima svjedo\u010di primjer Hrvatskog dru\u0161tva obiteljskih doktora i njihovog prijedloga<\/a> paketa osnovnih zdravstvenih usluga u primarnoj zdravstvenoj za\u0161titi.\u00a0Na\u010dela univerzalnog pristupa, dostupnosti i sveobuhvatna pokrivenost i dalje postoje u Zakonu o zdravstvenoj za\u0161titi i Zakonu o zdravstvenom osiguranju, i po tim na\u010delima obaveznim zdravstvenim osiguranjem pokriveno je 98% populacije. Ali u situaciji kada se zdravstvena za\u0161tita iz obaveznog zdravstvenog osiguranja smanjuje, a gra\u0111ani su primorani na sve ve\u0107u participaciju u lije\u010denju, “ko\u0161arica zdravlja” ne djeluje nimalo\u00a0privla\u010dno.<\/p>\n

  1. Pezelj, Duliba, D., 15.9.2015., Prekograni\u010dna zdravstvena za\u0161tita kao dio ko\u0161arice zdravstvenih usluga, Lije\u010dni\u010dke novine, br. 142[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. Bagat, M., 15.9.2015., Ko\u0161arica usluga iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj, Lije\u010dni\u010dke novine, br. 142.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    “Ko\u0161arica zdravlja” ili ko\u0161arica zdravstvenih usluga kao termin se sve se vi\u0161e udoma\u0107uje u javnoj sferi. Koriste ga razni akteri, poglavito ministri i donosioci politika, ali prili\u010dno non\u0161alantno, ne uzimaju\u0107i u obzir sve implikacije…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":3220,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[243],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[185],"class_list":["post-11183","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-eu","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11183","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11183"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11183\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11196,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11183\/revisions\/11196"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3220"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11183"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11183"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11183"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=11183"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=11183"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=11183"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=11183"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}