{"id":11182,"date":"2016-01-19T14:25:41","date_gmt":"2016-01-19T13:25:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=11182"},"modified":"2016-01-19T14:25:41","modified_gmt":"2016-01-19T13:25:41","slug":"cirilica-u-skolama-u-hrvatskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=11182","title":{"rendered":"\u0106irilica u \u0161kolama u Hrvatskoj"},"content":{"rendered":"<p>Nakon \u0161to je rektor Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu u izi\u0161ao <a href=\"http:\/\/www.jutarnji.hr\/prijedlog-rektora-zagrebackog-sveucilista--cirilicu-treba-vratiti-u-skole-\/1501439\/\" target=\"_blank\">javnost<\/a> s idejom kako bi u osnovne \u0161kole u Hrvatskoj trebalo vratiti u\u010denje \u0107irilice koja je iz ud\u017ebenika izba\u010dena po\u010detkom devedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, povedena je javna rasprava koja zasad vi\u0161e nali\u010di anketiranju stru\u010dnjaka o njihovim osobnim dojmovima nego raspravi s argumentima za i protiv. Objektivnih argumenata protiv uvo\u0111enja ovog pisma u \u0161kole zapravo nema, osim nacionalisti\u010dkih poriva vje\u010dno uvrije\u0111enih desni\u010dara, jedini dosad istaknut argument zamaskiran u &#8220;objektivno&#8221; je onaj biv\u0161eg HDZ-ovog ministra obrazovanja Radovana Fuchsa koji je kazao kako su djeca i ovako preoptere\u0107ena te da umjesto \u0107irilice u prve razrede osnovne \u0161kole radije treba uvesti informatiku. Premda je u ovom slu\u010daju mogu\u0107e slo\u017eiti se s biv\u0161im ministrom, argument nije sasvim to\u010dno postavljen. Ukoliko bi se u\u0161lo u raspravu \u0161to vi\u0161e koristi ili \u0161teti u\u010denicima, te\u0161ko bi bilo braniti argument vjeronauka u \u0161kolama na u\u0161trb npr. gra\u0111anskog odgoja ili \u010dak \u0107irilice. No, ideju o uvo\u0111enju \u0107irilice u \u0161kole ne treba promatrati u okviru rasprave o reformi <a href=\"http:\/\/www.bilten.org\/?p=9425\" target=\"_blank\">obrazovnog kurikuluma<\/a>. Paradoksalno, ovu se raspravu ne treba promatrati niti u kontekstu lingvistike, jer ovdje se ne radi o lingvisti\u010dkoj, ve\u0107 primarno o politi\u010dkoj raspravi.<\/p>\n<p>Za dana\u0161nje pitanje uvo\u0111enja \u0107irilice u \u0161kole u Hrvatskoj najmanje je bitan argument povijesnih tragova pisama na kojima su ostali zabilje\u017eeni dokumenti o pismenosti u Hrvatskoj \u0161to je argument kojim je Rektor objasnio ovaj prijedlog. U tom kontekstu \u0107irilica, kao i glagoljica imaju tek funkciju spomeni\u010dke ba\u0161tine. &#8220;Rektorov&#8221; prijedlog treba promatrati s obzirom na kontekst u kojem se javlja, a to je depolitizacija politi\u010dkih pitanja uvo\u0111enjem mi\u0161ljenja stru\u010dnjaka, u ovom slu\u010daju onih akademskih. Mo\u017eda je stoga najindikativnije mi\u0161ljenje lingvista i redovnog profesora na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu Ranka Matasovi\u0107a, koji je jednom hrvatskom mediju kazao kako o uvo\u0111enju \u0107irilice u \u0161kole nema neko posebno mi\u0161ljenje. Matasovi\u0107 je time potvrdio da se ovdje radi o pitanju koje treba tuma\u010diti u domeni politi\u010dkih odluka, a ne lingvisti\u010dkih.<\/p>\n<p><strong>Depolitizacija dru\u0161tvenih pitanja<\/strong><\/p>\n<p>Depolitizacija dru\u0161tvenih pitanja smje\u0161tanjem istih u domenu &#8220;stru\u010dnosti&#8221; ima dvostruki efekt. S jedne strane odri\u010de javnosti pravo mi\u0161ljenja i dono\u0161enja politi\u010dkih odluka o pitanjima koja se izravno ti\u010du dru\u0161tva u cijelosti na korist privilegirane skupine ljudi \u2013 &#8220;stru\u010dnjaka&#8221; \u2013 pretvaraju\u0107i time javnost u pasivnog i apoliti\u010dnog promatra\u010da dru\u0161tvene stvarnosti. Depolitiziranjem dru\u0161tvenih, politi\u010dkih i ekonomskih pitanja (poput primjerice monetarne politike) istovremeno se smanjuje prostor demokratske rasprave, pa umjesto izabranih predstavnika koji bi trebali provoditi volju naroda, dobivamo profesionalce s \u010dijim se obrazovanim mi\u0161ljenjem stavovi lai\u010dke javnosti ne mogu mjeriti. Stru\u010dnjaci tako\u0111er nemaju obavezu uva\u017eavanja mi\u0161ljenja javnosti \u010dime demokratska rasprava postaje izli\u0161na.<\/p>\n<p>Premda je ideja uvo\u0111enja \u0107irilice u \u0161kole u Hrvatskoj dobra ideja, poku\u0161aj njezinog uokviravanja kao pisma na kojem su ostali zapisani neki dokumenti na hrvatskom jeziku u doba kad nikakav nacionalni identitet nije postojao, zapravo je spin koji ne rje\u0161ava jedan od dru\u0161tvenih problema na po\u017eeljan demokratski na\u010din ve\u0107 patronizira dio dru\u0161tva koji ne mo\u017ee prihvatiti pomirenje ali je i indikator \u0161tetnijeg procesa su\u017eavanja op\u0107eg prostora demokratske rasprave, na korist tzv. stru\u010dnjaka za koje, kako je jasno pokazao Matasovi\u0107, ovo zapravo uop\u0107e nije relevantno pitanje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nakon \u0161to je rektor Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu u izi\u0161ao javnost s idejom kako bi u osnovne \u0161kole u Hrvatskoj trebalo vratiti u\u010denje \u0107irilice koja je iz ud\u017ebenika izba\u010dena po\u010detkom devedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, povedena je javna rasprava koja zasad vi\u0161e nali\u010di anketiranju stru\u010dnjaka o njihovim osobnim dojmovima nego raspravi s argumentima za i protiv. Objektivnih [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":11184,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[63],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-11182","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-obrazovanje","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11182","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11182"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11182\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11185,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11182\/revisions\/11185"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11184"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11182"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11182"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11182"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=11182"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=11182"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=11182"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=11182"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}