{"id":11089,"date":"2016-01-15T08:00:08","date_gmt":"2016-01-15T07:00:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=11089"},"modified":"2016-01-15T09:48:13","modified_gmt":"2016-01-15T08:48:13","slug":"slovenski-ekonomski-rast-samo-za-elitu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=11089","title":{"rendered":"Slovenski ekonomski rast: samo za elitu"},"content":{"rendered":"

Premda ekonomski pokazatelji poput BDP-a i trgovinske bilance sugeriraju zavidan oporavak slovenske ekonomije, podaci o sni\u017eavanju socijalnog standarda i rastu nejednakosti prili\u010dno jasno demonstriraju da je rije\u010d o izrazito klasno obilje\u017eenom oporavku. Dodatnu dimenziju cijeloj pri\u010di daju brojne financijske afere u posljednje vrijeme i cinizam akademskih mandarina koji su ih re\u017eirali.<\/strong><\/p>\n

Je li ekonomska kriza u Sloveniji zavr\u0161ila? Uskoro \u0107e se navr\u0161iti deseti kvartal u nizu u kojem Slovenija bilje\u017ei rast bruto doma\u0107eg proizvoda (BDP), \u010dak \u0161tovi\u0161e, po\u010dev\u0161i od po\u010detka 2014. godine, rast po kvartalu u prosjeku iznosi vi\u0161e od 2,5%. U usporedbi s 2009. godinom, kada je pad BDP-a na kraju godine iznosio 7,8%, navedene se cifre doimaju kao pokazatelj uspjeha slovenske fiskalne politike. Njezin glavni kreator je, od prijevremenih izbora u julu 2014. godine, ministar financija Du\u0161an Mramor, kojeg je upravo na temelju navedenih trendova londonski \u010dasopis The Banker iz grupe Financial Times proglasio europskim ministrom financija godine 2016. Istu je nagradu, to\u010dno deset godina ranije, primio jo\u0161 jedan slovenski ministar financija, Andrej Bajuk. U obrazlo\u017eenju je tada napisano kako je Bajuk “svojom predano\u0161\u0107u fiskalnom oprezu zaslu\u017ean za napredak Slovenije”. Prije nego li se vratimo Mramoru i aktualnoj financijsko-ekonomskoj slici Slovenije, zadr\u017eimo se jo\u0161 malo pri Bajuku i njegovim poreznim reformama, budu\u0107i da su upravo one sna\u017eno utjecale na daljnji razvoj zemlje.<\/p>\n

Slovenija je od 1994. godine imala izrazito progresivan sustav oporezivanja dohotka, sa \u010dak \u0161est poreznih razreda, no 2007. godine, pod ministrom Bajukom, njihov broj smanjuje se na tek tri. Uz iznimku krizne mjere, koja nanovo uvodi najvi\u0161i, 50-postotni porezni razred, takva struktura poreznih razreda odr\u017eala se do danas. Pritom je trend promjena izrazito o\u010dit. Najni\u017ei porezni razred se prakti\u010dno nije mijenjao, odnosno smanjen je sa 17 na 16 posto. Srednji razred, koji je prethodno bio razdvojen na dva stupnja (35% i 37% u 1994. godini), sada postaje 27-postotni. To predstavlja zna\u010dajno, gotovo 10-postotno smanjenje. Jo\u0161 ve\u0107e smanjenje poreznog optere\u0107enja do\u017eivljava vi\u0161a klasa, koja je 1994. godine bila podijeljena na 3 razreda (40%, 45% i 50%), a nakon Bajukove reforme pla\u0107a samo 41% poreza na prihod. Kao \u0161to je ve\u0107 re\u010deno, danas postoji i najvi\u0161i, 50-postotni porezni razred, no to bi trebala biti isklju\u010divo krizna mjera, a Mramor je ve\u0107 najavio kako se razmi\u0161lja o njezinom ukidanju.<\/p>\n

Socijalna raslojavanja<\/strong><\/p>\n

Ministar Bajuk je smanjio i porez na prihod pravnih osoba i to s 25 na 20 posto. Kasnije je snizio i porez na dobit, sa 20 na 17 posto. Te su porezne olak\u0161ice za najbogatije, naravno, rezultirale vi\u0161emilijunskim prora\u010dunskim gubicima koje su vlade kompenzirale pove\u0107anjem tro\u0161arina i poreza na dodanu vrijednost. Ne samo da oni s najni\u017eim primanjima poreznom reformom prakti\u010dno nisu bili nimalo rastere\u0107eni, ve\u0107 su i dodatno optere\u0107eni ovim mjerama, odnosno promjenama u neizravnom oporezivanju. Iako Slovenija prema ljestvicama nejednakosti, poput Ginijevog koeficijenta, jo\u0161 uvijek spada me\u0111u najjednakije i socijalno kohezivne zemlje, nejednakost ustrajno raste. Poti\u010du je upravo ovakve regresivne porezne reforme koje rastere\u0107uju najbogatije, a prora\u010dunske gubitke krpaju optere\u0107ivanjem najsiroma\u0161nijih. O toj materijalnoj nejednakosti svjedo\u010di i podatak da 10% najbogatijih Slovenaca posjeduje oko 35% sveukupnog bogatstva, dok najsiroma\u0161nijih 20% posjeduje tek 1,2%.<\/p>\n

Obratimo pa\u017enju na jo\u0161 nekoliko podataka koji ukazuju na \u010dinjenicu da se iza rasta BDP-a i nagrada za slovenske ministre financija ustvari skriva sve ve\u0107e dru\u0161tveno raslojavanje i nejednakost. Unato\u010d ekonomskom rastu nezaposlenost ostaje nepromijenjena i dobrano nad razinom uo\u010di krize. Godine 2008. registrirana nezaposlenost iznosila je 6,8%, dok 2014. godine ona iznosi 13,1%. Bitne razlike nalazimo i me\u0111u zaposlenima, sektorska usporedba neto pla\u0107a 2006. i 2010. godine ukazuje na neke o\u010digledne trendove. Dok u ugostiteljstvu, gra\u0111evini i poljoprivredi bilje\u017eimo blagi porast pla\u0107a, one i dalje ostaju ni\u017ee od prosje\u010dne slovenske pla\u0107e.<\/p>\n

Dobrano iznad prosje\u010dne pla\u0107e zara\u0111uju zaposleni u financijskom i osiguravateljskom sektoru, a njihove pla\u0107e dodatno rastu u navedenom razdoblju. Zaposleni u obrazovanju, dakle prvenstveno u javnom sektoru, jedini bilje\u017ee smanjenje neto pla\u0107a, \u0161to i ne \u010dudi, s obzirom da su upravo oni bili metom najzna\u010dajnijih mjera \u0161tednje i smanjenja mase pla\u0107a. No dodu\u0161e, kao \u0161to \u0107emo vidjeti u nastavku, ne svi, pa tako ne niti ministar Mramor, biv\u0161i dekan ekonomskog fakulteta. Nadalje, iako su neto pla\u0107e u razdoblju izme\u0111u 2006. i 2009. godine porasle za 25%, u posljednje \u010detiri godine rastu tek za 4%. S druge strane, pove\u0107alo se radno optere\u0107enje. Samo u pro\u0161loj godini radnik je odradio deset radnih sati mjese\u010dno vi\u0161e u odnosu na godinu ranije.<\/p>\n

Konsolidacija vladaju\u0107e klase<\/b><\/p>\n

Ne smanjuje se niti stupanj rizika socijalne isklju\u010denosti, odnosno udio stanovni\u0161tva na ili \u010dak ispod praga siroma\u0161tva. Riziku socijalne isklju\u010denosti bilo je i pro\u0161le godine izlo\u017eeno 410.000 ljudi, a ispod praga siroma\u0161tva na\u0161lo ih se 290.000. Indikativan je i podatak o nemogu\u0107nosti 50% ku\u0107anstava da si priu\u0161ti neo\u010dekivani tro\u0161ak u iznosu od 600 eura. Udio doma\u0107instava koja protekle godine nisu mogla priu\u0161titi jednotjedno ljetovanje za sve svoje \u010dlanove iznosi 65%.<\/p>\n

Kvaliteta \u017eivota u smislu zadovoljavanja duhovnih i kulturnih potreba u posljednje dvije godine tako\u0111er je drasti\u010dno smanjena. Od 2013. do 2014. godine broj posjetitelja kino dvorana smanjio se za gotovo 350.000, muzejske i galerijske izlo\u017ebe pogledalo je gotovo pola milijuna manje posjetitelja, a kazali\u0161ne predstave je u istom razdoblju pogledalo gotovo 120.000 posjetitelja manje. U odnosu na 2004. godinu, posje\u0107enost kazali\u0161ta se 2015. godine smanjila za \u010dak 20%. Jednaki udio odraslih izjasnio se kako si ne mo\u017ee priu\u0161titi aktivnosti koje se pla\u0107aju. Pritom se valja prisjetiti Marxove opaske, dane pri po\u010detku prvog toma Kapitala, kako u bur\u017eoaskom dru\u0161tvu bankar i general igraju veliku ulogu, a \u010dovjek kao \u010dovjek – vrlo bijednu.<\/p>\n

\u010cinjenica da je saldo trgovinske bilance, odnosno razlika izme\u0111u izvoza i uvoza u Sloveniji prvi put nakon deset godina pozitivna, naime, na \u010dovjeka<\/em> nema zna\u010dajnog utjecaja. Od tog ekonomskog rasta profitiraju bankar, akademski mandarin, direktor <\/em>i sli\u010dni. S druge strane, negativni trendovi, poput \u010dinjenice da je u istoj godini dr\u017eavni dug Slovenije utrostru\u010den, na takozvanog \u010dovjeka <\/em>ima iznimno velik utjecaj. Taj \u010dovjek<\/em>, anonimni gra\u0111anin, je onaj u \u010diji je nov\u010danik dr\u017eava zagrabila kada je bilo potrebno prikupiti sredstva za spa\u0161avanje banaka. \u010covjek je izbavio bankara. Do sada sa vi\u0161e od \u010detiri milijarde eura, a ako bude potrebno dat \u0107e \u010dovjek i jo\u0161, uostalom nitko ga ni\u0161ta ne\u0107e ni pitati. Navedeni podaci otkrivaju da je napredak u Sloveniji, posebno nakon po\u010detka krize, u prvom redu klasni napredak. U apsolutno-kvantitativnom smislu da bogatiji postaju jo\u0161 bogatiji, kao i u relativno-kvalitativnom smislu da se promjenom poreznog zakonodavstva (\u010ditaj poreznim olak\u0161icama) mijenjaju odnosi mo\u0107i me\u0111u klasama. Vladaju\u0107a klasa ne postaje mo\u0107nija samo ekonomski, ve\u0107 sve vi\u0161e ja\u010da i na politi\u010dkom, dru\u0161tvenom i kulturnom planu.<\/p>\n

Privilegije akademskih mandarina<\/strong><\/p>\n

Pritom ne izostaju – a time se vra\u0107amo ministru Mramoru – ni “aristokratski” cinizam i arogancija vladaju\u0107ih, kakvih se ne bi posramila ni Marija Antoaneta, slavna po izjavi da bi narod trebao jesti kola\u010de ako nema za kruh. Vlada Mire Cerara pobijedila je u julu 2014. na prijevremenim izborima prije svega zahvaljuju\u0107i obe\u0107anju o eti\u010dnoj i moralnoj obnovi. Godinu i pol dana kasnije to obe\u0107anje pretvorilo se u burlesku. Prva “profesorska” afera u kojoj je sudjelovala Cerarova vlada bila je afera s autorskim honorarima. Otkriveno je, naime, da su brojni profesori, prvenstveno na Ekonomskom fakultetu i Fakultetu za upravu, uz redovan posao i pla\u0107u, primali i dodatne isplate za rad preko autorskih ugovora. Afera je pozicije ko\u0161tala Cerarovu ministricu obrazovanja Stanku Setnikar Cankra koja je u zadnjih deset godina preko autorskih ugovora zaradila dodatnih 636.000 eura. Tim se modelom financijski okoristio i ministar Mramor koji je u istom razdoblju na temelju autorskih ugovora zaradio oko 100.000 eura, a spornost tih ugovora prokomentirao je izjavom kako “nismo vi\u0161e u komunizmu”.<\/p>\n

Druga “profesorska” afera, koja je upravo aktualna, odnosi se na ispla\u0107ivanje dodataka za stalnu pripravnost. Inspekcijski nadzor je, naime, nedavno razotkrio kako je \u010dak devet fakulteta ljubljanskog univerziteta neopravdano ispla\u0107ivalo, to\u010dnije, njihovi vode\u0107i ljudi su si ispla\u0107ivali, dodatke za stalnu pripravnost. Dodaci te vrste u praksi su namijenjeni za policajce, vatrogasce, doktore i ostale koji moraju biti u pripravnosti preuzeti slu\u017ebenu du\u017enost i u svoje slobodno vrijeme. Pokazalo se da su si ih ispla\u0107ivali i dekani te neki drugi akademski mandarini, a me\u0111u njima i ministar Mramor. Za ilustraciju, dekanica ekonomskog fakulteta, Metka Tekav\u010di\u010d, za svoju je “stalnu pripravnost” mjese\u010dno primala 656 eura bruto, \u0161to je \u010dak \u010detiri puta vi\u0161e nego \u0161to za stalnu pripravnost prima iskusni vatrogasac. U stalnoj pripravnosti je bio i biv\u0161i dekan ekonomskog fakulteta, koji je isplatu takvih dodataka i odobrio, odnosno dana\u0161nji ministar Mramor.<\/p>\n

Dodu\u0161e, niti ovoga puta javnosti nije ostao du\u017ean obja\u0161njenje. Ba\u0161 poput autorskih ugovora, ni ovi dodaci mu se ne \u010dine spornima te tvrdi da prora\u010dun fakulteta time nije bio o\u0161te\u0107en, budu\u0107i su umjesto zapo\u0161ljavanja novih kadrova ta sredstva iskoristili za ispla\u0107ivanje stalne pripravnosti. Du\u0161an Mramor zaista zaslu\u017euje titulu europskog ministra financija. Naime, u potpunosti prati \u0161ire europske trendove – uzima siroma\u0161nima i daje bogatima.<\/p>\n

Sa slovenskog preveo Goran Mati\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Je li ekonomska kriza u Sloveniji zavr\u0161ila? Uskoro \u0107e se navr\u0161iti deseti kvartal u nizu u kojem Slovenija bilje\u017ei rast bruto doma\u0107eg proizvoda (BDP), \u010dak \u0161tovi\u0161e, po\u010dev\u0161i od po\u010detka 2014. godine…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":11094,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[228,66],"theme":[458,455],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-11089","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-ekonomija","tag-klasa","theme-drustvo","theme-rad","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11089","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11089"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11089\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11100,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11089\/revisions\/11100"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11094"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11089"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11089"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11089"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=11089"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=11089"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=11089"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=11089"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}