{"id":11023,"date":"2016-01-14T08:00:35","date_gmt":"2016-01-14T07:00:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=11023"},"modified":"2016-01-14T21:24:35","modified_gmt":"2016-01-14T20:24:35","slug":"dekriminaliziranje-institucija-ili-ispiranje-ideologije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=11023","title":{"rendered":"Dekriminaliziranje institucija ili ispiranje ideologije?"},"content":{"rendered":"

Izrazito lo\u0161a ekonomska situacija u Albaniji desetlje\u0107ima ve\u0107 tjera velik dio stanovni\u0161tva na emigraciju u Zapadne zemlje u kojima ne uspijevaju svi prona\u0107i legalne poslove ve\u0107 se jedan dio njih priklju\u010duje kriminalnim organizacijama. Oni koji se netransparentno obogate i vrate u zemlju transformiraju\u00a0se u legalne poduzetnike i postaju lokalni mo\u0107nici sa \u0161irokim neformalnim dru\u0161tvenim utjecajima \u010dime postaju privla\u010dni politi\u010darima.\u00a0<\/strong><\/p>\n

Sve je po\u010delo u srpnju 2014. nakon tu\u010dnjave u hodnicima albanskog Parlamenta. Dva parlamentarna zastupnika, Arben Ndoka i Pjerin Ndreu iz vladaju\u0107e Socijalisti\u010dke partije, \u0161akama su se obra\u010dunali sa zastupnikom iz oporbene Demokratske stranke, Gencom Stazimirijem. Nekoliko minuta ranije, Stazimiri je govorio o takozvanom kriminaliziranju Parlamenta za koji je, prema njemu, zaslu\u017ena Socijalisti\u010dka partija, a na temelju \u010dinjenice da nekoliko njihovih zastupnika ima kriminalni dosje. Nakon \u0161to su udarci pali, Demokratska stranka digla je glas ne samo protiv nasilja nad jednim od svojih zastupnika, nego je sve protuma\u010dila kao simptom puno dubljeg politi\u010dkog problema. Otkrilo se i da je zastupnika Ndokua talijansko pravosu\u0111e osudilo kao \u010dlana kriminalne organizacije koja se bavi ilegalnom prostitucijom.<\/p>\n

Godinu dana kasnije, jo\u0161 je jedan doga\u0111aj zadobio javnu pozornost. Dva druga zastupnika vladaju\u0107e koalicije, Tom Doshi i Mark Frroku, objavili su videosnimku na kojoj pla\u0107eni ubojica tvrdi da ga je predsjednik Parlamenta, Ilir Meta iz Socijalisti\u010dkog pokreta za integraciju, platio kako bi smaknuo Doshija, poznatog bogatog biznismena povezanog s kriminalnim podzemljem. Unato\u010d javnom mete\u017eu koji je videosnimka izazvala, Ured javnog tu\u017eitelja zaklju\u010dio je kako je pri\u010da ipak bila izmi\u0161ljena, i pokrenuo sudski progon Doshija i Frrokua zbog la\u017enog svjedo\u010denja pred sudom. Za vrijeme istra\u017eivanja iskrsnula je jo\u0161 jedna skandalozna \u010dinjenica: nekoliko godina ranije, prije nego \u0161to je postao parlamentarni zastupnik, Frroku je pred belgijskim pravosu\u0111em odgovarao za ubojstvo.<\/p>\n

Doga\u0111aji su se dodatno zakomplicirali za vrijeme op\u0107inskih izbora u lipnju 2015. kad je Demokratska stranka tvrdila da su najmanje dva kandidata Socijalisti\u010dke partije, Artur Bushi iz Kruj\u00eba i Elvis Roshi iz Kavaj\u00eba, bili \u010dlanovi kriminalnih organizacija u inozemstvu.<\/p>\n

Dru\u0161tveno politi\u010dke implikacije spornog Zakona<\/strong><\/p>\n

Potaknuta ovakvim razvojem doga\u0111aja, Demokratska stranka tada stavlja veliki politi\u010dki ulog na ono \u0161to nazivaju dekriminaliziranjem Parlamenta. Optu\u017euju Socijalisti\u010dku partiju za davanje uto\u010di\u0161ta opasnim kriminalcima koji su joj pomogli<\/a> da pobijedi na parlamentarnim izborima 2013. i lokalnima 2015. \u010cak su i ambasade EU i SAD-a u Tirani izrazile zabrinutost politi\u010dkom situacijom te stvaraju pritisak kako bi se prona\u0161lo zakonodavno rje\u0161enje. Nakon vi\u0161emjese\u010dne politi\u010dke rasprave, u kojoj se Demokratska stranka \u010dak zauzimala za obvezan test na drogu za parlamentarne zastupnike i \u010dlanove vlade \u2013 navodno je premijer Rama konzument kokaina \u2013 stranke su postigle kompromis. Umjesto obveznog testa na drogu, usvojile su zakon prema kojemu se osu\u0111enima za razne kriminalne radnje zabranjuje obna\u0161anje javnih funkcija, ne samo u parlamentu i vladi, nego tako\u0111er u pravosu\u0111u i javnoj upravi. Zakon se naro\u010dito odnosi na osu\u0111ene za ozbiljne kriminalne prekr\u0161aje poput terorizma, ubojstva, kra\u0111e, korupcije, itd.<\/p>\n

No \u0161to je sociopoliti\u010dko zna\u010denje takvog zakona? Prva se kritika mo\u017ee uputiti njegovu sadr\u017eaju. Uz gorespomenuta kaznena djela, zakon zabranjuje obavljanje javne funkcije svima koji su osu\u0111eni zbog bilo kojeg kaznenog djela na zatvorsku kaznu dulju od \u0161est mjeseci. Pogledamo li Kazneni zakon Republike Albanije, u dijelu koji navodi “zlo\u010dine protiv dr\u017eave” na\u0107i \u0107emo \u010dlanke prema kojima se kazne ve\u0107e od \u0161est mjeseci zatvora mogu izre\u0107i za nepo\u0161tivanje ili vrije\u0111anje policije za vrijeme demonstracija, ili \u010dak za organiziranje ilegalnih demonstracija. Prema tom bi zakonu, dakle, \u010dlanovi radikalnih dru\u0161tvenih pokreta, koji se neprestano sukobljavaju s policijom (\u010dak i ako je rije\u010d o tek verbalnom sukobu), mogli biti ne samo zatvoreni, nego i sprije\u010deni uzeti udjela u predstavni\u010dkim institucijama dr\u017eave u slu\u010daju da se odlu\u010de kandidirati na izborima.<\/p>\n

S druge strane, Albanija je poznata po neka\u017enjavanju korumpiranih politi\u010dara. U dvadeset i pet godina parlamentarnog pluralizma tek je jedan zna\u010dajan politi\u010dar osu\u0111en na temelju optu\u017ebi za korupciju: biv\u0161i predsjednik Socijalisti\u010dke partije Fatos Nano 1993. godine. No \u010dak i u tom su slu\u010daju mnogi ljudi kao i ozbiljne ljudskoprava\u0161ke organizacije tvrdili da je u pitanju politi\u010dka optu\u017eba u borbi za vlast izme\u0111u njega i vo\u0111e Demokratske stranke i tada\u0161njeg predsjednika republike, Salija Berishe. No nakon \u0161to je Nano 1997. postao premijer, \u010dak i optu\u017ebe protiv njega su odba\u010dene. Od tada, nijedan \u010dlan Parlamenta, niti jedan \u010dlan vlade ili zna\u010dajan predstavnik pravosu\u0111a nije bio optu\u017een za korupciju, unato\u010d \u010dinjenici da se Albanija op\u0107enito smatra jednom od najkorumpiranijih zemalja u Europi.<\/p>\n

“Rabljeni” politi\u010dari<\/strong><\/p>\n

Na koga se, dakle, odnosi dekriminaliziranje institucija, ako ve\u0107 ne na politi\u010dare koji nemaju kazneni dosje, iako se na\u0161iroko smatraju korumpiranima? Za odgovor na to pitanje treba napraviti kratku digresiju. Neoliberalne reforme u Albaniji, kao i drugdje, dovele su do velikog siroma\u0161tva, masovne nezaposlenosti i demontiranja socijalnih slu\u017ebi. Imigracija je postala jedan od ventila socijalne sigurnosti: barem jedna tre\u0107ina albanske radni\u010dke klase radi u inozemstvu, naro\u010dito u Italiji i Gr\u010dkoj, i doznake koje \u0161alju obiteljima su jedan od najva\u017enijih izvora prihoda za siroma\u0161ne ro\u0111ake. S druge strane, ekonomski i socijalni o\u010daj koji vlada u posljednjim desetlje\u0107ima nagnao je mnoge mlade ljude da se priklju\u010de kriminalnim organizacijama \u2013 kao sitni dileri drogom ili u prostituciji \u2013 u inozemstvu, naro\u010dito u Italiji, Belgiji ili Velikoj Britaniji.<\/p>\n

Najuspje\u0161niji me\u0111u njima netransparentno su se obogatili, vratili se u zemlju i zapo\u010deli nove karijere u legalnim biznisima te usko sura\u0111uju s javnim institucijama u privatizaciji prirodnih resursa i javnih poduze\u0107a. Transformirali su se u lokalne mo\u0107nike i izgradili socijalne mre\u017ee koje funkcioniraju kao ne\u0161to izme\u0111u mafije i patrimonijalnih odnosa s lokalnim stanovni\u0161tvom. Oni su ti koji mogu na\u0107i ljudima posao u javnoj upravi ili u vlastitom privatnom biznisu. Mogu pru\u017eiti ne\u0161to nov\u010dane pomo\u0107i obi\u010dnim ljudima u prijekoj potrebi. Uspjeli su tako\u0111er ostati relativno autonomni u odnosu na politi\u010dku elitu u Tirani: sura\u0111uju s njima, ali istovremeno odr\u017eavaju nu\u017enu distancu kako bi mogli promicati svoje interese. Kako izborno natjecanje postaje sve o\u0161trije, politi\u010dke ih stranke poku\u0161avaju privu\u0107i, najprije kao lokalne mo\u0107nike koji \u0107e im pomo\u0107i u namje\u0161tanju izbora, u kupovini ili za\u0161titi glasova; s vremenom ih postavljaju za kandidate na izborima. Razlog zbog kojeg je ve\u0107ina takvih politi\u010dara dijelom vladaju\u0107e parlamentarne grupe Socijalisti\u010dke stranke je taj \u0161to je prije izbora 2013. lider tada vladaju\u0107e Demokratske stranke Sali Berisha bio na\u0161iroko smatran autoritarnim vo\u0111om \u010diji se politi\u010dki poraz ne mo\u017ee ostvariti bez suradnje s dijelom poslovnog podzemlja.<\/p>\n

Stoga su ovi second-hand<\/em> politi\u010dari prva meta aktualnog vala dekriminaliziranja. S jedne stane, politi\u010dka elita u Tirani \u017eeli se rije\u0161iti onih koji su dosad imali relativnu politi\u010dku autonomiju. S druge strane, poduzimaju\u0107i mjere protiv politi\u010dara s kaznenim dosjeom oni zapravo tvrde da su sami nevini. Sistem dakle pere ruke izbacuju\u0107i najnotornije zlikovce i guraju\u0107i pod tepih \u010dinjenicu da se odgovorni ne samo za korupciju na najvi\u0161oj razini, nego i za sistemsku pozadinu neoliberalnih politika nalaze u samom vrhu albanske politi\u010dke elite i da su njihovi sudski dosjei \u010disti. To je privremeni ideolo\u0161ki alibi neoliberalizma kojim \u017eeli uvjeriti ljude kako uzrok njihove bijede nije u neoliberalnim politikama nego u iskrivljenom na\u010dinu na koji ih implementiraju obi\u010dni kriminalci.<\/p>\n

S engleskog prevela Milena Ostoji\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sve je po\u010delo u srpnju 2014. nakon tu\u010dnjave u hodnicima albanskog Parlamenta…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":11025,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"theme":[],"country":[65],"articleformat":[450],"coauthors":[57],"class_list":["post-11023","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","country-albanija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11023","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11023"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11023\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11095,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11023\/revisions\/11095"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11025"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11023"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11023"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11023"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=11023"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=11023"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=11023"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=11023"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}