Unija slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) predala je posljednjeg dana pro\u0161le godine parlamentu prijedlog prema kojem bi se financijskim institucijama koje nemaju granski ili kolektivni ugovor (KU) na razini kompanije, pove\u0107ao porez na dobit pravnih osoba sa niskih 9 na 11 posto.<\/p>\n
Predsjednica Sindikata banaka, Lidija Pejovi\u0107, kazala je za crnogorski medij Dan da je USSCG na njihov prijedlog inicirao pove\u0107anje poreza na dobit u slu\u010daju nepotpisivanja KU. Prema njenim rije\u010dima<\/a> \u201eu bankarskom sektoru imamo problem da veliki broj banaka nema sklopljene kolektivne ugovore, kao i to da poslodavci uop\u0161te ne \u017eele da ih sklope, a na nivou Udru\u017eenja banaka ti isti poslodavci ne \u017eele ni granski kolektivni ugovor, \u0161to zna\u010di da bankarske radnike \u017eele da ostave na brisanom prostoru i da ih otpu\u0161taju sa veoma malim otpremninama, \u0161to su pojedine banke ve\u0107 po\u010dele da rade\u201c, navela je Pejovi\u0107.<\/p>\n Granski kolektivni ugovor za zaposlene u bankarskom sektoru, sektoru osiguranja i drugim financijskim institucijama, koji je na inicijativu Udru\u017eenja banaka raskinut krajem januara pro\u0161le godine, istekao je 3. augusta. Udru\u017eenje banaka potom nije prihvatilo prijedlog sindikata za produ\u017eenje KU na dodatnih pola godine, a pregovori su trebali biti nastavljeni u septembru. Inicijativa za pove\u0107anje poreza na dobit je dakle reakcija sindikata na odbijanje suradnje sa strane Udru\u017eenja banaka.<\/p>\n Socijalni dijalog – mehanizam kompromisa<\/strong><\/p>\n Sindikat predla\u017ee izmjenu Zakona o porezu na dobit na na\u010din da se sva poduze\u0107a sa deset i vi\u0161e zaposlenih i bruto prihodom ve\u0107im od 500.000 eura koja nemaju zaklju\u010den KU oporezuje po stopi od 11 posto. U USCG smatraju da je KU mehanizam koji “bi trebalo da podstakne razvoj kulture socijalnog dijaloga i afirmi\u0161e dru\u0161tveno odgovorno poslovanje, prepoznaju pove\u0107anje stope poreza na dobit preduze\u0107a koja izbjegavaju socijalni dijalog sa zaposlenima”. No, i socijalni dijalog ima svoja ograni\u010denja. On je mehanizam koji eventualno, uz mno\u0161tvo pregovaranja, mo\u017ee sprije\u010diti eroziju ste\u010denih prava, no rijetko kad ovaj mehanizam ima progresivnu funkciju kojom se ostvaruje rast ve\u0107 ostvarenih prava.<\/p>\n Socijalni dijalog u tom kontekstu sindikati mogu koristiti kao mehanizam prisile koji osigurava odre\u0111eni kompromis kapitala prema radnicima. Trenutno je situacija takva da su bez KU brojna prava svedena na “drasti\u010dni minimum” utvr\u0111en Op\u0161tim kolektivnim ugovorom koji isti\u010de 30. marta ove godine. Sindikati tvrde<\/a> kako multinacionalne kompanije, koje odbijaju potpisati KU, na ovaj na\u010din “na teret zaposlenih realizuju u\u0161tede u korist svog ekstra profita”.<\/p>\n