{"id":11002,"date":"2016-01-13T08:00:13","date_gmt":"2016-01-13T07:00:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=11002"},"modified":"2016-01-12T20:58:30","modified_gmt":"2016-01-12T19:58:30","slug":"11002","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=11002","title":{"rendered":"Potresi na bugarskoj politi\u010dkoj sceni"},"content":{"rendered":"<p><strong>Pokret za prava i slobode, koji se \u010desto do\u017eivljava kao stranka turske nacionalne manjine u Bugarskoj, do\u017eivljava duboku internu krizu. Iako podjele i raspadi nisu ni\u0161ta neobi\u010dno za bugarsku politi\u010dku scenu, preko posljednjih doga\u0111aja se prelamaju i neke od klju\u010dnih tendencija bugarske tranzicije.<\/strong><\/p>\n<p>Bugarska politi\u010dka scena je zloglasna po svojoj nestabilnosti: stranke nastaju i gase se, ponekad dolaze\u0107i na vlast svega nekoliko mjeseci nakon osnivanja, a vlade rijetko izdr\u017ee puni mandat. Usred tog vrtloga, liberalna stranka pod nazivom Pokret za prava i slobode (DPS) bila je donedavno jedan od rijetkih stabilnih aktera. No krajem pro\u0161le godine ovu je stranku uzdrmao unutra\u0161nji pu\u010d u kojem je iznenada smijenjen strana\u010dki \u0161ef Ljutvi Mestan, ba\u0161 kada se \u010dinilo da je na vrhuncu svoje mo\u0107i i kada je stranka (trenutno u opoziciji) uspjela zadobiti ve\u0107i politi\u010dki utjecaj.<\/p>\n<p>Na prednovogodi\u0161njem skupu DPS-a 17. decembra Ahmed Dogan \u2013 biv\u0161i dugogodi\u0161nji \u0161ef stranke i sada\u0161nji po\u010dasni predsjednik \u2013 odr\u017eao je govor u kojem je o\u0161tro kritizirao Mestana, osobito njegovu potporu turskom ru\u0161enju ruskog bombardera u novembru koju je izrazio govorom u bugarskom parlamentu. I dok su mediji i politi\u010dari spekulirali o tome koliko je zapravo dubok jaz izme\u0111u dvojice lidera, funkcioneri DPS-a su se okupili u Doganovom stanu svega tjedan dana nakon ovih doga\u0111aja i jednoglasno odlu\u010dili smijeniti Mestana, a zatim ga i izbaciti iz stranke.<\/p>\n<p>Pitanje odnosa DPS-a prema Turskoj uskoro se na\u0161lo u sredi\u0161tu interpretacija ovog pu\u010da. Uo\u010di sastanka na kojem je smijenjen, Mestan je neo\u010dekivano posjetio turskog ambasadora u Sofiji, \u0161to je kasnije opravdavao brigom za &#8220;vlastitu sigurnost&#8221;, brane\u0107i istodobno svoje ranije iznesene stavove i zahtijevaju\u0107i da Bugarska podr\u017ei Tursku kao svoju NATO saveznicu. U obrazlo\u017eenju njegova isklju\u010denja iz DPS-a navodi se da je Mestan &#8220;izdao bugarske nacionalne interese&#8221;. Izvje\u0161taji o tome kako je premijera Bojka Borisova za vrijeme ovih doga\u0111aja zvao turski kolega Ahmet Davuto\u011flu sa zahtjevom da intervenira u Mestanovu korist te u zadnji \u010das otkazan posjet turskog ministra vanjskih posjeta Mevl\u00fcta \u00c7avu\u015fo\u011flua dodatno su podigli pra\u0161inu.<\/p>\n<p><strong>\u010cuvari etni\u010dkog mira<\/strong><\/p>\n<p>DPS njegovi politi\u010dki protivnici \u010desto prokazuju kao &#8220;petu kolonu&#8221; bugarske politike. Za ekstremnu desnicu, ta je stranka samo poluga turskih interesa u Bugarskoj, \u0161to se obja\u0161njava \u010dinjenicom da mnogi bugarski Turci glasuju za nju (uklju\u010duju\u0107i i one koji su preselili u Tursku). S druge strane, za mnoge liberale, DPS je samo &#8220;trojanski konj&#8221; navodne proruske oligarhije. Ne \u010dudi stoga da su brojni analiti\u010dari pu\u010d u toj stranci ubrzo poku\u0161ali objasniti kao pobjedu ruskog nad turskim lobijem.<\/p>\n<p>Stranka je ve\u0107 dugo na meti liberalne desnice. Nastala je kao inicijativa protiv nasilne asimilacije bugarskih Turaka kasnih osamdesetih, no optu\u017ebe da su neki od njezinih vo\u0111a radili za tajne slu\u017ebe u me\u0111uvremenu su je kompromitirali. Preslagivanjem na politi\u010dkoj sceni u zadnjih nekoliko godina, DPS je postao najpopularnija stranka na selu i u malim gradovima (gdje \u017eivi najve\u0107i broj siroma\u0161nih stanovnika), \u0161to kriti\u010dari vole obja\u0161njavati navodnom &#8220;kupovinom glasova&#8221;. Stranka sebe voli predstavljati kao \u010duvara &#8220;etni\u010dkog mira&#8221; u zemlji, a to je dobro ilustrirano nedavnim priop\u0107enjem u kojem si DPS pripisuje zasluge \u0161to Bugarska nije do\u017eivjela &#8220;sudbinu susjeda na zapadnom Balkanu, koji su pro\u0161li kroz pakao etni\u010dkih i religijskih ratova&#8221;. U posljednje vrijeme, ova je stranka doista jedina koja se dosljedno protivi rasizmu osobito ra\u0161irenom u lokalnoj politici i me\u0111u nominalno nerasisti\u010dkim politi\u010darima.<\/p>\n<p>Unato\u010d tome (ili ba\u0161 zbog toga), DPS se \u010desto proziva kao instrument oligarhijskih interesa. Dojam je dodatno poja\u010dan Doganovim zloglasnim priznanjem kako sve politi\u010dke stranke, uklju\u010duju\u0107i i njegovu, dobivaju financijsku pomo\u0107 od &#8220;kruga tvrtki&#8221;. Njihove oligarhijske veze personificirane su u parlamentarnom zastupniku Deljanu Peevskom, medijskom mogulu \u010dije je postavljanje na mjesto \u0161efa tajnih slu\u017ebi izazvalo masovne protuvladine prosvjede 2013. godine. Paranoja usmjerena protiv stranke do\u017eivjela je svoj vrhunac nakon \u0161to je Dogan tijekom svojeg govora u kojem je dao ostavku na mjesto predsjednika postao \u017ertvom neuspjelog atentata u izvedbi jednog strana\u010dkog aktivista.<\/p>\n<p><strong>Pobjeda retorike ekstremne desnice<\/strong><\/p>\n<p>Ovaj napad gotovo da nije izazvao nikakvo suosje\u0107anje i \u010dak je tuma\u010den kao &#8220;scenarij&#8221; koji je sam Dogan pripremio. To duboko nepovjerenje prema DPS-u potje\u010de barem od 1991. godine, kada je pala prva bugarska antikomunisti\u010dka vlada nakon \u0161to joj je ta stranka uskratila podr\u0161ku. To je pripremilo teren za novu vladu stru\u010dnjaka koja je u\u017eivala potporu DPS-a i Bugarske socijalisti\u010dke stranke (BSP). Liberali su u ovome vidjeli izdaju koja je usporila tr\u017ei\u0161ne reforme i prouzro\u010dila gubitak dragocjenog vremena za reforme. No DPS je bilo te\u0161ko marginalizirati i uskoro je postao poznat kao &#8220;neizbje\u017eni faktor&#8221; bugarske politike. Nakon 2005. godine, stranka je bila mla\u0111i koalicijski partner u dvije BSP-ove vlade, uklju\u010duju\u0107i i onu Plamena Ore\u0161arskog 2013.-2014. godine.<\/p>\n<p>Nakon skandala s Peevskim 2013. godine, koji je doveo do pada vlade Ore\u0161arskog i prosvjednici i glavne desni\u010darske stranke su kao svoj glavni cilj proglasili sprje\u010davanje DPS-a da sudjeluje u vladi. Taj je zahtjev me\u0111utim prva jo\u0161 davno postavila ekstremno desni\u010darska stranka Ataka. Od 2005. godine, kada su prvi puta u\u0161li u parlament, Ataka upozorava na navodno &#8220;protuustavan&#8221; karakter DPS-a, jer bugarski ustav zabranjuje osnivanje &#8220;etni\u010dkih&#8221; politi\u010dkih stranaka. No DPS se nikada nije izja\u0161njavao kao turska stranka, a i mnogi njezini \u010dlanovi su etni\u010dki Bugari.<\/p>\n<p>Iako prosvjednici iz 2013. godine i glavne politi\u010dke stranke koje ih predstavljaju, Gra\u0111ani za europski razvoj Bugarske (GERB) i Reformisti\u010dki blok (RB) ne iznose iste argumente kao Ataka, postoje o\u010dite sli\u010dnosti izme\u0111u njihovih stavova: Romi i Turci mogu biti &#8220;dragi sugra\u0111ani&#8221;, ali samo ako se dr\u017ee svog mjesta bez poku\u0161aja da se uklju\u010de u politi\u010dku borbu. Na\u017ealost, Atakino vi\u0111enje DPS-a kao najve\u0107eg zla bugarske politike prihvatile su gotovo sve proeuropske stranke. To je efekt koji je poznat i drugdje: u poku\u0161aju da neutraliziraju opasnost ekstremne desnice, ostale strane sve vi\u0161e preuzimaju njezinu retoriku i politike, do razine u kojoj je nemogu\u0107e razaznati liberale od fa\u0161ista.<\/p>\n<p><strong>Povratak neizbje\u017enog aktera<\/strong><\/p>\n<p>Poku\u0161aji izolacije DPS-a doveli su naposljetku do formiranja \u0161arolike vladaju\u0107e koalicije u kojoj dominira liberalna desnica, ali koja uklju\u010duje i manju stranku koja se odvojila od BSP-a i u\u017eiva potporu ekstremne desnice. Koalicija je okupljena oko platforme koja se bazira na proeuropskim i antiruskim stavovima te protivljenju DPS-u. No na posljednjim se izborima u oktobru 2014. DPS kao nikada do sada pribli\u017eio poziciji druge stranke u zemlji osvojiv\u0161i 14,8% glasova, svega pola postotaka manje od BSP-a i to nakon \u0161to je odigrao klju\u010dnu ulogu u ru\u0161enju vlade Ore\u0161arskog. To im je omogu\u0107ilo poziciju dovoljno dobru da nastave raniju politiku pribli\u017eavanja GERB-u: DPS je naime takti\u010dki odlu\u010dio u parlamentu poduprijeti vode\u0107u stranku u pitanjima u kojima je vladaju\u0107a koalicija podijeljena, \u010dine\u0107i tako manje partnere nepotrebnima.<\/p>\n<p>I na lokalnim je izborima u oktobru pro\u0161le godine DPS ostvario dobar rezultat. Odmah nakon tih izbora, Mestan je nastavio napade na Reformisti\u010dki blok, mla\u0111eg koalicijskog partnera GERB-a i glavnog neprijatelja DPS-ovih navodnih oligarhijskih veza, tvrde\u0107i da rezultati zahtijevaju preslagivanje vlade jer RB ima preveliki utjecaj u odnosu na svoju realnu snagu. Ti su napori kulminirali po\u010detkom decembra kada su se GERB i DPS dogovorili reformu pravosu\u0111a kojoj su se usprotivili ministar pravde Hristo Ivanov i RB, zahtijevaju\u0107i radikalnije promjene.<\/p>\n<p>Ivanov, mlada i popularna figura me\u0111u glasa\u010dima RB-a, dao je ostavku, dok je dio parlamentarnih zastupnika tog saveza zauzeo neobi\u010dnu poziciju u kojoj istodobno progla\u0161avaju da &#8220;odlaze u opoziciju&#8221;, ali ne povla\u010de ministre niti prekidaju potporu njihovim politikama. Kako bilo, pokazalo se kako su poku\u0161aji izolacije DPS-a bili kontraproduktivni: bez da je u\u0161ao u vladaju\u0107u koaliciju, DPS o\u010dito ima sna\u017ean politi\u010dki utjecaj na vlast. Upravo je u toj pobjedni\u010dkoj situaciji Mestan \u2013 koji se smatra lukavim politi\u010darem i elokventnim govornikom \u2013 smijenjen.<\/p>\n<p><strong>Politi\u010dki obrati<\/strong><\/p>\n<p>Debakl s reformom pravosu\u0111a ponukao je jednu grupu komentatora da obnove liberalnu verziju teorije zavjere o &#8220;petoj koloni&#8221; kako bi objasnili pu\u010d. Ustvrdili su da ono \u0161to se odigralo nije toliko sukob Rusije i Turske, koliko utjecaj doma\u0107ih oligarhijskih interesa. Sveprisutni Peevski sada je navodno sklopio dogovor s Doganom da likvidiraju Mestana, a to je obja\u0161njenje i ovaj drugi prihvatio. Na svojoj prvoj konferenciji za medije nakon smjene 7. januara, Mestan je zaklju\u010dio kako je &#8220;stao na rusku minu&#8221;, ali insinuirao tako\u0111er na tome da Peevski zapravo upravlja strankom, tvrde\u0107i kako je smijenjen, a sada i napadan &#8220;medijskom bejzbolskom palicom&#8221; Peevskog zato \u0161to je htio &#8220;skinuti s DPS-a dojam proruske oligarhijske stranke&#8221;.<\/p>\n<p>Dodatni razlog za njegovu smjenu navodno je bila i njegova uloga u ru\u0161enju vlade Ore\u0161arskog i nastojanje da DPS pomakne udesno i pribli\u017ei GERB-u. Mestan je tako ironi\u010dno napravio potpuni preokret, od velikog protivnika prosvjeda 2013. godine do politi\u010dara koji preuzima jezik prosvjednika i njihovu interpretaciju toga &#8220;tko zapravo dr\u017ei konce&#8221; bugarske politike. Nije prvi puta da se iz stranke izbacuju funkcioneri nakon sukoba s Doganom, ali posljednji je pu\u010d svakako puno dramati\u010dniji. Vi\u0161e je zastupnika (i jedan va\u017eni regionalni lider) objavilo svoju vjernost Mestanu, no velika je ve\u0107ina ostala vjerna stranci.<\/p>\n<p>Ostaje da se vidi ho\u0107e li to voditi osnivanju nove stranke s Mestanom na \u010delu, kao \u0161to neki predvi\u0111aju, \u0161to bi dovelo do podjele me\u0111u bira\u010dima DPS-a i mogu\u0107em pribli\u017eavanju nove stranke RB-u, ponovno na liniji protivljenja DPS-u. Odnos Doganove stranke prema drugim politi\u010dkim akterima nakon zadnjih promjena mogao bi pak znatno utjecati na bugarsku politi\u010dku scenu u skoroj budu\u0107nosti.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\">S engleskog preveo Nikola Vukobratovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Bugarska politi\u010dka scena je zloglasna po svojoj nestabilnosti: stranke nastaju i gase se, ponekad dolaze\u0107i na vlast svega nekoliko mjeseci nakon osnivanja, a vlade rijetko izdr\u017ee puni mandat. Usred tog vrtloga, liberalna stranka pod nazivom Pokret za prava i slobode (DPS) ostala je jedan od rijetkih stabilnih aktera&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":11007,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"theme":[],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[191,260],"class_list":["post-11002","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11002","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11002"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11002\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11030,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11002\/revisions\/11030"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11007"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11002"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11002"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11002"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=11002"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=11002"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=11002"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=11002"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}