Bosnu i Hercegovinu od kraja pro\u0161le godine potresaju \u0161ok i nevjerica popra\u0107eni moralnom indignacijom i uzajamnim medijskim prebacivanjima krivnje i odgovornosti za slijed doga\u0111aja u privatnoj sarajevskoj internacionalnoj osnovnoj \u0161koli na Ilid\u017ei koji su kulminirali samoubojstvom \u010detrnaestogodi\u0161njeg dje\u010daka.<\/p>\n
Ukratko, prema izjavama svjedoka i sudionika, vr\u0161njaci su grupno zlostavljali dvojicu svojih kolega na temelju njihove homoseksualne seksualne orijentacije \u2013 prema izjavama dostupnima u brojnim regionalnim medijima \u2013 osim verbalnog poni\u017eavanja, prisiljavanja da se ljube i fizi\u010dkog nasilja, doga\u0111alo se i vezivanje za radijator te silovanje oklagijom uz prisustvo ve\u0107eg broja vr\u0161njaka obaju spolova. Jedan od dvojice dje\u010daka odlu\u010dio je prekinuti svoj \u017eivot dok je drugi iznio potresne doga\u0111aje.<\/p>\n
Javnost je, kao i obi\u010dno u sli\u010dnim slu\u010dajevima, revoltirana. Dok se jedan njezin dio opredijelio za suosje\u0107anje i razumijevanje sa \u017ertvama, drugi, radikalniji i konzervativniji, uzrok problema smje\u0161ta u obitelj \u017ertve radi njegove “neispravne” seksualne orijentacije. U medijima dominiraju tri analiti\u010dka pristupa: moralna indignacija i tra\u017eenje odgovornosti u manjkavom obiteljskom odgoju zlostavlja\u010da i \u017ertve, zatim perspektiva LGTB identiteta u konzervativnoj BiH, te strukturna analiza uloga \u0161kola u odgoju i dru\u0161tvu. Premda svaka od spomenutih perspektiva zaslu\u017euje posebnu analizu, ovdje \u0107emo se dotaknuti samo ove tre\u0107e.<\/p>\n
Disfunkcionalni obrazovni sustav<\/strong><\/p>\n Postojanje \u010dak trinaest razli\u010ditih ministarstava obrazovanja u Bosni i Hercegovini zna\u010di i trinaest razli\u010ditih pristupa<\/a> problemima \u0161kolstva i obrazovanja ali i ote\u017eava usagla\u0161avanje rje\u0161avanja otvorenih pitanja prebacivanjem odgovornosti s jedne birokratske institucije na drugu. Tako su primjerice iz “Ministarstva obrazovanja Federacije BiH podsetili da po ustavu i zakonima oni nemaju nikakva ovla\u0161tenja u ovom slu\u010daju jer je obrazovanje zapravo prepu\u0161teno \u017eupanijama unutar tog entiteta”. Istovremeno, ni Prosvjetno-pedago\u0161ki zavod Kantona Sarajevo, \u010dija je osnovna zada\u0107a nadzor nad radom odgajatelja, nastavnika i drugog stru\u010dnog osoblja u obrazovnim i odgojnim institucijama, kao i ocjena rada tih ustanova, a koja je jedna od najpozvanijih da odgovori na pitanja o vr\u0161nja\u010dkom nasilju u \u0161kolama, ne daje izjave za medije. Reagirala je me\u0111utim Vlada Kantona Sarajevo<\/a> koja je odr\u017eala sjednicu i donijela niz novih-starih mjera koje bi trebale smanjiti nasilje u \u0161kolama.<\/p>\n No, takve mjere dono\u0161ene su i ranije, me\u0111utim nisu implementirane. Umjesto toga, pr\u0161tale su optu\u017ebe za nenamjensku potro\u0161nju sredstava<\/a> namijenjenih provedbi mjera sprje\u010davanja maloljetni\u010dkog nasilja u \u0161kolama. No, \u010dak i uz najbolju volju vlade, strukturna ograni\u010denja (ne)ustroja obrazovnog sustava u BiH vjerojatno \u0107e onemogu\u0107iti implementaciju novih mjera. Tako je primjerice, prema jednoj od mjera koje je donijela vlada KS nu\u017eno provesti detaljne inspekcije nad svim privatnim osnovnim i srednjim \u0161kolama u BiH, no, institucija koju javnost smatra nadle\u017enom za ova pitanja Prosvjetno-pedago\u0161ki zavod KS-a, prema rije\u010dima<\/a> direktorice Dine Borovine, “nema ingerencije da provjerava diplome nastavnika zaposlenih u Me\u0111unarodnoj osnovnoj \u0161koli na Ilid\u017ei”. Kako pi\u0161e Federalna.ba, oni uop\u0107e nemaju ni informacije o tome jesu li i gdje nastavnici ove \u0161kole zavr\u0161avali fakultete. Pa tako primjerice, podatke o nasilju u \u0161kolama u BiH nema ni Federalno ministarstvo obrazovanja (koje bi trebalo vr\u0161iti koordinacijsku funkciju) jer se prema Dejtonskom sporazumu obrazovanje nalazi u nadle\u017enosti kantona.<\/p>\n Pristup maloljetni\u010dkom nasilju<\/strong><\/p>\n Nekoordiniranost dr\u017eavnih institucija onemogu\u0107ava provedbu mjera za pobolj\u0161anje \u0161kolskog sustava. Kad se govori o nasilju u \u0161kolama, sarajevski stru\u010dnjaci upozoravaju da se ovom problemu ne pristupa kao realnom dru\u0161tvenom problemu, ve\u0107 se umjesto sprje\u010davanja bavi tek njegovim posljedicama. Mjere namijenjene rje\u0161avanju ovog problema ne obvezuju mlade delinkvente na suradnju sa socijalnim slu\u017ebama ve\u0107 se baziraju na dobrovoljnosti<\/a>. Pedago\u0161ke i socijalne slu\u017ebe nisu regulirane tako da je rad sa obiteljima nu\u017ean, dok su posjete pedagogu, psihologu i socijalnom radniku tabu.<\/p>\n Prema krnjim, ali dostupnim anketama, najve\u0107i broj nasilja doga\u0111a se u \u0161kolskim dvori\u0161tima, a \u010dak tri \u010detvrtine nastavnika kazale su da je prisutno me\u0111usobno verbalno zlostavljanje vr\u0161njaka, dok je \u010dak polovica nastavnika potvrdila prisutnost fizi\u010dkog nasilja. Da su ovi podaci vjerodostojni, govori i informacija da su isti rezultati dobiveni i anketiranjem u\u010denika.<\/p>\n