“Zahvaljuju\u0107i odlaze\u0107oj Vladi Hrvatska se poprili\u010dno osramotila”, ustvrdio je ju\u010der predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i vjerojatni budu\u0107i zamjenik premijera RH Tomislav Karamarko. Komentar je to malog “skandala” vezanog uz kandidaturu dosada\u0161nje ministrice vanjskih poslova Vesne Pusi\u0107 za generalnu sekretarku Ujedinjenih naroda. Aktualnom generalnom sekretaru UN-a Ban Ki-Moonu naime krajem godine isti\u010de drugi \u010detverogodi\u0161nji mandat, pa \u0107e Op\u0107u skup\u0161tina ove godine birati njegova nasljednika. Uo\u010di tog izbora, koji se jo\u0161 odvija prema razmjerno netransparentnoj proceduri, pojedine su zemlje poslale svoje prijedloge ra\u010dunaju\u0107i na neformalna pravila i kuloarske glasine o mogu\u0107im po\u017eeljnim kandidatima.<\/p>\n
Tako bi prema na\u010delnim pravilima rotacije generalnog sekretara po prvi put mogla dati regija Isto\u010dne Europe, a spekulira se i da su mnoge zemlje sklone izboru (tako\u0111er prvi puta) \u017eene na tu formalnu va\u017enu funkciju. To je, prema vlastitom priznanju, ponukalo i Pusi\u0107 \u2013 ina\u010de i predsjednicu Hrvatske narodne stranke, “mla\u0111eg” koalicijskog partnera u dosada\u0161njoj vladi \u2013 da istakne vlastitu kandidaturu. Pusi\u0107, me\u0111utim, nije uspjela dobiti podr\u0161ku predsjednice republike Kolinde Grabar-Kitarovi\u0107 iz konkurentskog HDZ-a, pa se dosada\u0161nja vlada po\u017eurila poslati njezinu kandidaturu uo\u010di hrvatskih parlamentarnih izbora koji su odr\u017eani u novembru, ali i prije formalno raspisanog natje\u010daja za tu funkciju.<\/p>\n
Zbog tog “gafa” njezina kandidatura nije prihva\u0107ena, a tehni\u010dka je vlada na odlasku bila prisiljena ponovno poslati prijedlog UN-u, unato\u010d sna\u017enom protivljenju \u010dlanova budu\u0107e vlade \u010dije se formiranje o\u010dekuje kroz nekoliko tjedana. Nedostatak “unutarhrvatskog konsenzusa” o kandidatkinji, procjenjuju doma\u0107i mediji, mogao bi znatno umanjiti \u0161anse Pusi\u0107 za dobivanje funkcije generalne sekretarke, impliciraju\u0107i tako da bi podr\u0161ka Grabar-Kitarovi\u0107, donedavne visoke du\u017enosnice<\/a> Sjevernoatlantskog saveza (NATO), koristilo u diplomatskim lobiranjima koje slijede. No ako je Pusi\u0107 ra\u010dunala na ovu funkciju kao “krunu” svoje karijere prije politi\u010dke mirovine, njezina je biografija, sa ili bez potpore HDZ-a, daleko od idealne.<\/p>\n Prvoborci tu\u0111ih bitaka<\/strong><\/p>\n Iako generalnog sekretara bira Op\u0107a skup\u0161tina, trajne \u010dlanice Vije\u0107a sigurnosti imaju pravo veta, pa se na tu funkciju u pravilu biraju diplomati iz manjih zemalja za koje se procjenjuju da mogu ispo\u0161tovati svoju obavezu “neutralnosti” u sukobima svjetskih sila. Hrvatska je vanjska politika me\u0111utim, jednako ona “lijevih” i desnih vlada, poslovi\u010dno izrazito naklonjena vanjskopoliti\u010dkoj agendi Sjedinjenih Dr\u017eava i njima bliskih zemalja Europske unije, koja je nerijetko ne samo protivna stavu \u010dlanica Vije\u0107a sigurnosti poput Rusije i Kine, ve\u0107 i manjinska na Op\u0107oj skup\u0161tini. Hrvatska tako spada me\u0111u svega 29% dr\u017eava svijeta koje nisu priznale Palestinu, obrazla\u017eu\u0107i to svojom blisko\u0161\u0107u sa SAD-om.<\/p>\n Vanjskopoliti\u010dki “uspjesi” susjedne Srbije, poput izbora Vuka Jeremi\u0107a za predsjednika Op\u0107e skup\u0161tine UN-a 2012. godine, dobrim su dijelom utemeljeni na njezinoj formalno neutralnoj vanjskopoliti\u010dkoj poziciji. Pusi\u0107 je, s druge strane, za vrijeme vr\u0161enja du\u017enosti ministrice vanjskih poslova izazvala i nekoliko manjih skandala s Rusijom, \u010dija se potpora (ili barem pristajanje) smatra klju\u010dnom za svakog kandidata iz Isto\u010dne Europe. Me\u0111u brojnim verbalnim ispadima Pusi\u0107 osobito se isti\u010de njezina implicitna potpora<\/a> grupi hrvatskih deklariranih nacista koji su se kao dobrovoljci priklju\u010dili ukrajinskom ekstremno nacionalisti\u010dkom paravojnom bataljonu Azov. Ta je izjava poslu\u017eila kao povod Rusiji da optu\u017ei EU da kr\u0161i sporazum iz Minska koji izme\u0111u ostalog nala\u017ee povla\u010denje stranih boraca iz Ukrajine.<\/p>\n Ne \u010dudi stoga \u0161to me\u0111unarodni tisak procjenjuje kako Pusi\u0107, bez obzira na doma\u0107e polemike i proceduralne propuste, nema nikakve \u0161anse za dobivanje funkcije generalne sekretarke. Favoritkinja je naime bugarska diplomatkinja Irina Bokova, aktualna direktorica UNESCO-a, koja se \u0161kolovala na ruskim i ameri\u010dkim diplomatskim \u0161kolama i bila na funkciji ministrice vanjskih poslova i u socijalisti\u010dkom i (kratko) u tranzicijskom periodu. U svakom slu\u010daju, izbor generalne sekretarke i navodni vanjskopoliti\u010dki ugled koji se uz tu funkciju ve\u017ee ne\u0107e ni Hrvatskoj ni Bugarskoj donijeti rje\u0161enje golemih socijalnih i politi\u010dkih problema, ali mo\u017ee poslu\u017eiti da se u kontekst\u00a0stavi potreba lokalnih politi\u010dara da se prikazuju kao “me\u0111unarodni faktor” igraju\u0107i ulogu prvoboraca tu\u0111ih bitaka.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" “Zahvaljuju\u0107i odlaze\u0107oj Vladi Hrvatska se poprili\u010dno osramotila”, ustvrdio je ju\u010der predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i vjerojatni budu\u0107i zamjenik premijera RH Tomislav Karamarko. Komentar je to malog “skandala” vezanog uz kandidaturu dosada\u0161nje ministrice vanjskih poslova Vesne Pusi\u0107 za generalnu sekretarku Ujedinjenih naroda…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":10973,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"theme":[],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-10972","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10972","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10972"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10972\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10979,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10972\/revisions\/10979"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10973"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10972"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10972"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10972"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=10972"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=10972"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=10972"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=10972"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}