Nedavni intervju gr\u010dke zamjenice ministra obrazovanja, znanosti i vjerskih pitanja Sije Anagnostopoulou konzervativnim dnevnim novinama Kathimerini izazvao je burne reakcije u toj zemlji. Anagnostopoulou, ina\u010de po struci povjesni\u010darka koja se bavi gr\u010dkom i turskom povije\u0161\u0107u 19. i 20. stolje\u0107a, izme\u0111u ostalog je najavila kako ministarstvo razmi\u0161lja o promjenama \u0161kolskih ud\u017ebenika kako bi se iz njih izbacile nacionalisti\u010dke interpretacije. “Kod nas se povijesne li\u010dnosti vide kao izraz nekog specifi\u010dnog gr\u010dkog duha, a njihovo herojstvo kao rasna karakteristika Grka, umjesto kao posljedica \u0161irih politi\u010dkih procesa koji se ne ti\u010du samo jedne zemlje.”<\/p>\n
Tako se i relativno uobi\u010dajeni fenomeni poput izbjegli\u0161tva promatraju kao specifi\u010dno gr\u010dki. “Gr\u010dki egzodus iz Male Azije [nakon Prvog svjetskog rata i osnivanja Turske Republike] se nije dogodio zbog neke gr\u010dke sudbine, ve\u0107 je dio \u0161ireg izbjegli\u010dkog fenomena koji je u velikoj mjeri obilje\u017eio svjetsku povijest”, poja\u0161njava Anagnostopoulou. Iako sasvim banalni i op\u0107eprihva\u0107eni u historiografiji, njezini stavovi izazvali su ogor\u010dene reakcije u gr\u010dkim konzervativnim krugovima, a posebno ideja da bi se takve ideje mogle prezentirati u\u010denicima u \u0161kolama. Ove reakcije, osim iz poku\u0161aja desnice da destabilizira vladaju\u0107u stranku optu\u017ebama za nacionalnu izdaju, proizlaze i iz specifi\u010dne funkcije podu\u010davanja povijesti.<\/p>\n
Historijska uloga historiografije<\/strong><\/p>\n Moderna je historiografija naime nastala paralelno i u funkciji politi\u010dke ideologije i pokreta nacionalizma. U periodu raspada europskog feudalizma, ideja nacije poslu\u017eila je kao novi transklasni narativ i legitimacija nastaju\u0107ih nacionalnih dr\u017eava. Upravo se u tom periodu razvija javno \u0161kolstvo, s podu\u010davanjem povijesti (uvijek u nacionalnom klju\u010du) i standardiziranog jezika kao svojim nose\u0107im elementima. Iako relativno novi fenomen, nastao (u svojoj suvremenoj manifestaciji) u 19. stolje\u0107u, nacionalna dr\u017eava je kroz historiografiju interpretirana kao obnova ili kona\u010dni izraz vjekovnih tendencija. Novi politi\u010dki koncept nacije tako je sebi nastojao izgraditi povijesni legitimitet.<\/p>\n Historiografija, koja se u me\u0111uvremenu razvila kao suvremena znanost, uvelike je napustila ono \u0161to se danas smatra naslje\u0111em nacionalnog romantizma. No podu\u010davanje povijesti u \u0161kolama nije sasvim pratilo razvoj te znanosti, bez sumnje prije svega zato \u0161to ideja povijesne specifi\u010dnosti i ahistorijskog, vje\u010dnog karaktera nacije, jo\u0161 igra va\u017enu ideolo\u0161ku funkciju u legitimaciji dana\u0161njih dr\u017eava. Nacionalizam i koncept nacionalne dr\u017eave te\u0161ko mo\u017ee postojati bez historijske mitologizacije nacije. Mo\u017ee li onda podu\u010davanje povijesti u okviru nacionalnih dr\u017eava postojati bez nacionalne mitologije?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nedavni intervju gr\u010dke zamjenice ministra obrazovanja, znanosti i vjerskih pitanja Sije Anagnostopoulou konzervativnim dnevnim novinama Kathimerini izazvao je burne reakcije u toj zemlji. Anagnostopoulou, ina\u010de po struci povjesni\u010darka koja se bavi gr\u010dkom i turskom povije\u0161\u0107u 19. i 20. stolje\u0107a…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":10864,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[226,103],"theme":[456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-10863","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-grcka","tag-ideologija","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10863","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10863"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10863\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10865,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10863\/revisions\/10865"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10864"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10863"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10863"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10863"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=10863"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=10863"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=10863"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=10863"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}