{"id":10849,"date":"2015-12-23T07:00:38","date_gmt":"2015-12-23T06:00:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=10849"},"modified":"2015-12-23T09:49:58","modified_gmt":"2015-12-23T08:49:58","slug":"bacanovic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=10849","title":{"rendered":"Kratka, ali smrtonosna selefijska tradicija u BiH"},"content":{"rendered":"

U ratovima koji su harali biv\u0161om Jugoslavijom po\u010detkom devedesetih na strani Armije BiH borilo se oko 3000 radikalnih islamista s bliskoisto\u010dnih rati\u0161ta koji su ostali trajno \u017eivjeti u BiH. Oni su dolazili preko Hrvatske, uz znanje obavje\u0161tajnih slu\u017ebi ve\u0107ine zemalja, uklju\u010duju\u0107i i ameri\u010dke, a ponekad i sa diplomatskim paso\u0161ima ili kao humanitarni radnici. Danas na sirijska rati\u0161ta odlaze osobe iz BiH povezane sa zajednicama koje su stvorili razvoja\u010deni ratnici iz devedesetih.<\/strong><\/p>\n

Kada su prije manje od mjesec dana u Sarajevu ubijeni vojnici OS BiH Armin Salki\u0107 i Nedeljko Raji\u0107, napada\u010d Enes Omeragi\u0107 koji se raznio bombom, doveden je u vezu sa tzv. Islamskom dr\u017eavom. Napad se dogodio samo nekoliko dana nakon teroristi\u010dkih napada u Parizu kojima je o\u010digledno bio inspirisan. To, da li je Omeragi\u0107 zaista bio uvezan sa ISIL-om ili se radilo o suludom aktu pojedinca, ne mijenja \u010dinjenicu da su mnogi pripadnici radikalnih islamskih grupa iz BiH zaista oti\u0161li na sirijska rati\u0161ta da pristupe ili ISIL-u, ili nekoj od drugih pobunjeni\u010dkih islamisti\u010dkih grupa. Jasno je<\/a> da se jedan od mesd\u017eida (mjesta za obavljanje vjerskih obreda) u kojem su regrutovani ISIL-ovci nalazio na sarajevskoj periferiji, u naselju Zaklopa\u010da, blizu aerodroma Butmir, a osnovao ga je od ranije poznati lider radikalnih islamista i vehabijske zajednice Mao\u010da, Nusret Imamovi\u0107. Napad na vojnike OS BiH ni izbliza nije bio prvi napad te vrste u BiH.<\/p>\n

Ako idemo u nazad, sjeti\u0107emo<\/a> se da je u oktobru 2011. godine, radikalni islamista Mevlid Ja\u0161arevi\u0107 50 minuta pucao u pravcu ambasade Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava u Sarajevu, a da se njegov sau\u010desnik u napadu Emrah Fojnica raznio u samoubila\u010dkom napadu u Iraku 2014. godine. Prije toga, 2010. je u napadu<\/a> u kojem je eksplozivom raznijeta policijska stanica u gradi\u0107u Bugojnom u centralnoj Bosni ubijen policajac Tarik Ljubu\u0161ki\u0107, za \u0161to je napada\u010d Haris \u010cau\u0161evi\u0107 osu\u0111en na 35 godina zatvora. Jedan od najjezivijih slu\u010dajeva terorizma jeste masakr nad povratni\u010dkom hrvatskom porodicom<\/a> An\u0111eli\u0107 u Kostajnici kod Konjica, koji je izvr\u0161io radikalni islamist Muamer Topalovi\u0107, kasnije osu\u0111en na 35 godina zatvora za vi\u0161estruko ubistvo i djelo terorizma.<\/p>\n

Neki slu\u010dajevi<\/a> kao \u0161to je ubistvo policajaca Ante Valjana i Vlade Stojaka 1998. i 1999. u Travniku, odnosno ubistva hrvatskih povratnika Fabijana Babi\u0107a, Luke i Perice Bili\u0107a 1997. i Ivice Domi\u0107a nikada nisu rasvijetljeni<\/a>, ba\u0161 kao ni atentat<\/a> (podmetanje eksplozivnog sredstva u automobil) na zamjenika ministra unutra\u0161njih poslova FBiH Jozu Leutara. Pa ipak 2008. godine su uhap\u0161ene teroristi\u010dke grupe Mirsada Bekta\u0161evi\u0107a<\/a> i Rijada Rustempa\u0161i\u0107a<\/a> i osu\u0111ene na vi\u0161e godina zatvora zbog planiranja teroristi\u010dkih napada u BiH.<\/p>\n

Trag novca<\/strong><\/p>\n

Sve ove napade povezuje selafizam, odnosno svi napada\u010di mogu se dovesti u vezu sa sljedbenicima ekstremisti\u010dke ideologije koja je u BiH uvezena u ratu i to misionarenjem stranih ratnika, pripadnika odreda El-Mud\u017eahid, a koji je bio u sastavu 7. muslimanske brigade u okviru 3. korpusa ARBiH. Za ratni put odreda ve\u017eu se te\u0161ki ratni zlo\u010dini, zbog kojih je Tu\u017eila\u0161tvo BiH nedavno izdalo nalog za hap\u0161enje<\/a> komandanta 3. Korpusa ARBiH Sakiba Mahmuljina.<\/p>\n

Uz to, nemalo iznena\u0111uje \u010dinjenica da je po\u010dasni komandant El-Mud\u017eahida, bio, niko drugi, do ratni predsjednik Predsjedni\u0161tva BiH \u2013 Alija Izetbegovi\u0107. Amerikanci i ostatak me\u0111unarodne administracije u BiH se nikada nisu ozbiljno zamarali sa Izetbegovi\u0107em, niti on s njima, ipak su insistirali na stro\u017eim mjerama protiv Bakira Alispahi\u0107a, direktora AID-a (Agencije za istra\u017eivanje i dokumentaciju, obavje\u0161tajne slu\u017ebe RBiH) i biv\u0161eg ministra MUP-a BiH, te Hasana \u010cengi\u0107a, sive eminencije ratnih bo\u0161nja\u010dkih paralelnih struktura i zamjenika ministra obrane Federacije BiH zbog saradnje i veza sa islamistima.<\/p>\n

\u010cengi\u0107 je bio glavni akter jednog od najve\u0107ih politi\u010dko-obavje\u0161tajnih skandala u postdejtonskoj BiH, kada je utvr\u0111eno da ratne veze bo\u0161nja\u010dkih struktura u Be\u010du, koje su podrazumijevale saradnju sa islamisti\u010dko me\u0111unarodnom organizacijom Faiths Third World Relief Agency (TWRA), nisu podrazumijevale samo krijum\u010darenje oru\u017eja i mud\u017eahedina u ratom zahva\u0107enu BiH. Husein \u017divalj, ambasador BiH u Be\u010du i saradnik Hasana \u010cengi\u0107a dijelio je paso\u0161e sa la\u017enim imenima licima iz svjetskog teroristi\u010dkog miljea. Kada je u Turskoj 1999. uhap\u0161en bh. dr\u017eavljanin Mehrez Audoni, jedan od najbli\u017eih saradnika Osame bin Ladena, to nije bio vrhunac skandala. Objelodanjene su informacije da je Ambasada Republike Bosne i Hercegovine u Be\u010du 1993. izdala paso\u0161<\/a> i samome Osami bin Ladenu.<\/p>\n

Kako je nedavno preneo jedan od doma\u0107ih portala, jedan od naj\u010de\u0161\u0107ih posrednika u transakcijama novca u Be\u010du bio je i Wael Hamzah Jelaidan \u010dije se ime nalazilo na sankcionim listama koje koje izdaju UN, EU i SAD, a radi me\u0111unarodnih mjera s ciljem da se u me\u0111unarodnim razmjerima teroristima ukine finansijska baza putem zamrzavanja ra\u010duna i zaplijenjene imovine. U ratnom je razdoblju sa ra\u010duna TWRA, na “ime isplate duga Hasanu \u010cengi\u0107u” ispla\u0107eno je 7.058.973,20 USD. Na istoj listi je i Abdul Quader Hafes, za kojeg se ve\u017eu tri transakcije \u2013 donacije u iznosu od 5.219.967,71 USD. Zanimljivo je da je novac sa ovog ra\u010duna podizala i Sad\u017eida Silajd\u017ei\u0107, supruga onovremenog premijera RBiH Harisa Silajd\u017ei\u0107a.<\/p>\n

Izetbegovi\u0107evi ljudi<\/strong><\/p>\n

Prema obavje\u0161tajnim podacima, najve\u0107i broj mud\u017eahedina je u BiH do\u0161ao iz Afganistana, Jemena, Al\u017eira, Egipta, Tunisa, kao i drugih arapskih zemalja. Sa sobom su, naravno, donijeli ratno iskustvo s nekog od “islamskih kriznih \u017eari\u0161ta”. Svi oni u BiH ulazili su preko Hrvatske, sa znanjem hrvatskih obavje\u0161tajnih i policijskih struktura o kakvim se osobama radi. Naj\u010de\u0161\u0107e su se predstavljali kao humanitarni radnici, a ponekad su imali diplomatske putovnice. Prema podacima UNPROFOR-a, u tom je periodu u BiH pristiglo oko 3000 islamisti\u010dkih boraca. Glavni centri njihove obuke bili su Travnik, Zenica i Bugojno.<\/p>\n

Ekspert\u00a0za terorizam ameri\u010dkog Savezne istra\u017ene kancelarije, poznate kao FBI, Evan F. Kohlman je obja\u0161njavao da je sude\u0107i po video materijalu koji su snimali i dijelili sami mud\u017eahedini, vidljivo da su se \u010dlanovi naju\u017eeg zapovjedni\u0161tva tog Tre\u0107eg korpusa ARBiH sastajali i koordinirali akcije s vo\u0111ama dobrovoljaca iz bliskoisti\u010dnih zemalja me\u0111u kojima je bilo osoba za kojima su bile izdane me\u0111unarodne potjernice zbog umije\u0161anosti u terorizam. “\u0160to se ti\u010de samoga vo\u0111e mud\u017eahedina u Bosni, Al\u017eirca Abu el-Ma’alija, on je oduvijek tvrdio, i posljednji put to ponovio u jednom intervjuu u ljeto 2005., da su dobrovoljci iz bili dio Armije BiH i da su izvr\u0161avali naredbe koje su primali od Rasima Deli\u0107a i Alije Izetbegovi\u0107a”, kazao je Kohlman<\/a>.<\/p>\n

Biv\u0161i aktivist al-Kaide u Londonu i dobrovoljac u bosanskom ratu, Egip\u0107anin Abu Hamza al-Masri opisuje Abu el-Ma’alija kao “sposobnog vo\u0111u, koji je ovisio od za\u0161tite Alije Izetbegovi\u0107a”. El-Ma’ali je bio povezan<\/a> s vi\u0161e teroristi\u010dkih \u0107elija na Zapadu, uklju\u010duju\u0107i onu koja je izvela napad na pari\u0161ki metro 1995. (osam poginulih, vi\u0161e stotina ranjenih); skupinom koja je pripremala bomba\u0161ki napad u Milanu; takozvanom Rube\u0161kom (Roubaix) u Francuskoj i \u0107elijom u Montrealu, odgovornom za neuspjeli poku\u0161aj podmetanja bombe na me\u0111unarodni aerodrom u Los Angelesu (LAX) na prelazu iz 1999. u 2000. godinu.<\/p>\n

Abu Mali, kako je prije nekoliko godina svjedo\u010dio nekada\u0161nji prvi sekretar Misije BiH pri Ujedinjenim nacijama, Darko Trifunovi\u0107, pod imenom Safet Abid \u0106atovi\u0107 radio je kao zamjenik \u0161efa Misije BiH pri UN \u0161to govori da se radilo o osobi sa ameri\u010dkom za\u0161titom.<\/p>\n

Tu\u0111manova igra<\/strong><\/p>\n

Nema nikakve sumnje da je spletom takako interesa stranih obavje\u0161tajnih slu\u017ebi, a posebno hrvatskih, koje su bosanske muslimane u toku bo\u0161nja\u010dko-hrvatskog rata nastojale prikazati u \u0161to radikalnijem svjetlu, tako i islamisti\u010dke ideologije Alije Izetbegovi\u0107a, BiH postala stjeci\u0161te radikalnih elemenata koji se, u tom momentu, nigdje u svijetu nisu osje\u0107ali sigurnije. \u0160tovi\u0161e BiH im je postala poligon za pridobijanje novih sljedbenika, stvaranje ideolo\u0161kih i logisti\u010dkih upori\u0161ta, te jedne od baze ekspanzije pokreta u ostatku svijeta. Nikakvo \u010dudo da je BiH postala jedno od me\u0111unarodnih \u010dvori\u0161ta transportovanja radikalnih islamista u Siriju i Irak.<\/p>\n

S druge strane, kada se uzme u obzir isprobana ameri\u010dka strategija kori\u0161tenja radikalnih islamista u globalnom \u0161irenju ameri\u010dkog utjecaja u svijetu, nikakvo \u010dudo da su Amerikanci uprkos objavljivanju crnih lista i poku\u0161aju kontrole radikalnih islamista bili spremni prihvatiti ostanak znatnog broja stranih selefija u BiH pod krinkom pripadnika humanitarnih organizacija, odnosno osoba koje su stupile u brak sa domicilnim \u017eenama. Jedan od najve\u0107ih skandala koji je proiza\u0161ao iz takve politike jeste poni\u017eavanje i prisiljavanje<\/a> BiH da nakon teroristi\u010dkih napada 11. septembra 2001. u New Yorku izru\u010di \u0161estoricu svojih dr\u017eavljana al\u017eirskog porijekla bez ikakvog dokaza da su u\u010destvovali u teroristi\u010dkim aktivnostima.<\/p>\n

Pa ipak, unato\u010d brojnim po\u010dinjenim zlo\u010dinima<\/a> i praksi maltretiranja ostalog bo\u0161nja\u010dkog stanovni\u0161tva<\/a>, poput napada na parove koji se ljube na javnom mjestu ili \u010dak bacanja bombi na omladinske domove, drugi na\u010delnik general\u0161taba Armije BiH, kasnije u Haagu osu\u0111en na tri godine zatvora radi ratnih zlo\u010dina, je 1996. godine u intervjuu za sarajevsko Oslobo\u0111enje zaklju\u010dio da “ne bi trebalo nikom da bude neobi\u010dno da u ustroju budu\u0107e profesionalne vojske budu i jedinice koje su svojom tradicijom, svojim borbenim doprinosom u oslobodila\u010dkom ratu imale ve\u0107 taj prefiks, tako da je nastavak te tradicije i u miru opravdan, jer je to opravdano i karakteristi\u010dno za sve armije svijeta. Prema tome, osnov za nastavak, kada je rije\u010d o samom nazivu, jeste ono \u0161to su te jedinice dale u ratu<\/a>.” Ovakav stav \u0107e uveliko doprineti ekspanziji radikalnog islamizma u BiH nakon rata, a \u010diji su nosioci bili selefije podr\u017eavane i finansirane uglavnom od strane Saudijske Arabije.<\/p>\n

Saniranje \u0161tete
\n<\/strong><\/p>\n

O kakvom se u\u010denju zapravo radi i zbog \u010dega je odgovornost struktura oko Alije Izetbegovi\u0107a i Hasana \u010cengi\u0107a radi njegovog “instaliranja” u BiH, sudbonosna, ponajbolje obja\u0161njava ameri\u010dki analiti\u010dar Stephen Suleyman Schwartz, jedan od najve\u0107ih kriti\u010dara islamskog fundamentalizma: “Uvrije\u017eeno je vjerovanje da je Kraljevina Saudijska Arabija stara, tradicionalisti\u010dka i konzervativna dr\u017eava. No radi se o krivoj predstavi. Prije svega ova dr\u017eava nije stara, utemeljena je 1932. godine. Nije ni konzervativna jer ne konzervira, dakle ne \u010duva, nego svojim radikalizmom uni\u0161tava postoje\u0107e strukture islama, vandalizira i naru\u0161ava kulturno i povijesno naslije\u0111e drugih islamskih zemalja. Zabranjuje postoje\u0107e knjige, spre\u010dava pisanje novih. Ne radi na o\u010duvanju postoje\u0107ih muslimanskih kultura nego ih, naprotiv, nastoji istisnuti i zamijeniti novim i radikalnim oblikom islamskog fundamentalizma. Nije ni tradicionalisti\u010dka jer dr\u017eavna ideologija se ne temelji niti na jednom od \u010detiri ustaljena pravna tuma\u010denja islama koja vrijede me\u0111u sunitima<\/a>.”<\/p>\n

Unato\u010d tome, vehabijska ideologija je nakon rata, a zbog obilatog saudijskog finansiranja imala podr\u0161ku od strane biv\u0161eg reisul-uleme Islamske zajednice BiH Mustafe Ceri\u0107a \u2013 dodu\u0161e ne radi uvjerenja, ve\u0107 \u010distog pragmatizma, budu\u0107i da je isti reis Baracka Obamu proglasio “darom od Boga”. Pragmatizam ili ne, Ceri\u0107ev govor iz 2008., kada je izrekao \u010duvenu re\u010denicu: “Neki opa\u017eaju da sada u Bosni imaju novi muslimani, kojih ovdje prije nije bilo. Stari muslimani su bili dobri, ovi novi nisu. \u0160ta je onda bio razlog da se pobiju oni stari muslimani. Imate li vi odgovor? Naravno da nemate”, bio je\u00a0 jasna poruka da \u0107e Islamska zajednica BiH tolerisati radikalne selefije, sve dok ih dr\u017ei pod kontrolom.<\/p>\n

To je donekle i uspijevalo, budu\u0107i da je ve\u0107ina vehabijskih zajednica (uklju\u010duju\u0107i njihovo glavno glasilo Saff) kooptirana u IZ BiH te, unato\u010d \u0161irenju vjerske mr\u017enje i nacionalisti\u010dke histerije, sama osu\u0111uje teroristi\u010dke napade i sli\u010dne prakse radikalnih selefija, zbog \u010dega navla\u010di njihovu mr\u017enju, posebno pristalica ISIL-a, koje su, tako\u0111er, pokrenule svoj portal na BHS jeziku<\/a>. Kako bi se amortizovala \u0161teta koju je nanijela Ceri\u0107eva politika, trenutni reis IZ BiH, Husein Kavazovi\u0107 je potakao sastanak 37 bo\u0161nja\u010dkih lidera, koji su 4. decembra 2015. potpisali Zajedni\u010dku izjavu o osudi terorizma i nasilnog ekstremizma<\/a>. Radi se svakako o po\u010decima poku\u0161aja “kontrole \u0161tete”, ali koliko \u0107e ona biti mogu\u0107a, jasno je da ne ovisi samo o bosanskim muslimanima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kada su prije manje od mjesec dana u Sarajevu ubijeni vojnici OS BiH Armin Salki\u0107 i Nedeljko Raji\u0107, napada\u010d Enes Omeragi\u0107 koji se raznio bombom, doveden je u vezu sa Islamskom dr\u017eavom…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":10879,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[137],"theme":[456],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[83],"class_list":["post-10849","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-rat","theme-politika","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10849","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10849"}],"version-history":[{"count":16,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10849\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10889,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10849\/revisions\/10889"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10879"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10849"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10849"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10849"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=10849"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=10849"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=10849"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=10849"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}