{"id":10833,"date":"2015-12-22T08:00:33","date_gmt":"2015-12-22T07:00:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=10833"},"modified":"2015-12-21T17:23:30","modified_gmt":"2015-12-21T16:23:30","slug":"10833","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=10833","title":{"rendered":"Crnogorski zatvori, korupcija i dupli standardi"},"content":{"rendered":"

Najve\u0107i crnogorski zatvorski kompleks, onaj u Spu\u017eu kod Podgorice, zbog u\u010destalih je afera redovito na naslovnicama. Osim “standardnih” problema poput nehumanih uvjeta smje\u0161taja, isti\u010du se korupcija slu\u017ebenika, ali i nikad sasvim razja\u0161njeni slu\u010dajevi prebijanja zatvorenika.<\/strong>
\n<\/span><\/p>\n

U crnogorskim zatvorima je za dvije godine oduzeto gotovo onoliko mobilnih telefona koliki im je i ukupni smje\u0161tajni kapacitet \u2013 1350 lica naspram 1094 oduzetih mobitela.\u00a0<\/span>Prema godi\u0161njem Izvje\u0161taju<\/span><\/a> Ministarstva pravde, uprava crnogorskog Zavoda za izdr\u017eavanje kaznenih sankcija, ZIKS-a, 2014. godine oduzela je 505 telefonskih ure\u0111aja \u2013 ne\u0161to manje nego prethodne godine, kada je oduzeto 589 mobitela. Prema podacima nedeljnika Monitor, ovaj broj je do avgusta teku\u0107e godine porastao na 1291.<\/p>\n

“Ovako je u zatvoru”, objavio je 15. aprila 2012 na svom Fejsbuk profilu<\/span><\/a> Igor Rai\u010devi\u0107 iz zatvorske \u0107elije, nepunih \u0161est mjeseci nakon \u0161to je na podgori\u010dkom parkingu pi\u0161toljem usmrtio 30-godi\u0161nju suprugu i njenog ljubavnika, zlo\u010din za koji je kasnije osu\u0111en na 40 godina zatvora. Ovom “postu” prethodio je niz linkova sa pjesmama na temu ljubavne prevare i majke koja se ne\u0107e vratiti djeci.<\/span><\/p>\n

Iako je Rai\u010devi\u0107eva zatvorska onlajn aktivnost imala vi\u0161e odjeka u medijima, on nije izuzetak \u2013 brojni osumnji\u010deni (i osu\u0111ivani) crnogorski dileri droge, ubice itd. su se oglasili iz \u0107elije. Na njihovim Fejsbuk profilima se mogu se vidjeti komentari prijatelja koji i\u0161\u010dekuju slede\u0107e javljanje, a de\u0161avalo se i da zatvorenik komentari\u0161e fotografije sopstvenog hap\u0161enja. Me\u0111u njima je Vidoje Stani\u0161i\u0107, jedan od devetoro osumnji\u010denih za milionsku hakersku prevaru otkrivenu u okviru istrage “Fokus”, koji se na Fejsbuku pohvalio<\/span><\/a> da u zatvoru “\u017eivi kao kralj”.<\/span><\/p>\n

\u010cuvarske “usluge”<\/strong><\/p>\n

Osim u \u0107elijama, mobilni telefoni nala\u017eeni su u po\u0161iljkama rodbine \u2013 deset u suhomesnatom paketu, dva u duplom dnu \u0161erpi i 24 u unutra\u0161njosti vrata fri\u017eidera. Ipak, s obzirom na vi\u0161estruki sistem kontrole na ulazima, \u0161anse da rodbina i advokati nesmetano unesu nedozvoljene objekte su veoma male, pa krivce treba tra\u017eiti me\u0111u zaposlenima ZIKS-a.<\/span><\/p>\n

Prema izjavama zatvorenika i zaposlenih ZIKS-a, mobilni telefoni su samo jedna od niza “usluga” koje pojedini stra\u017eari napla\u0107uju zatvorenicima, a cijena im je od 400 do 1000 eura, zavisno od sekcije zatvora u kojoj se nalazi “mu\u0161terija”. Najve\u0107a cifra se napla\u0107uje u jedinicama za pritvor, gdje mobiteli, izme\u0111u ostalog, obavljaju upravo onu funkciju zbog koje su zvani\u010dnim propisima najstro\u017eije zabranjeni \u2013 uskla\u0111ivanje verzija doga\u0111aja sa svjedocima koji se nalaze van zatvora. U ovom kontekstu uznemiruju\u0107i je podatak da su mobitelom iz pritvora baratali i brat ozlogla\u0161enog narko bosa Darka \u0160ari\u0107a, Du\u0161ko, kao i biv\u0161i gradona\u010delnik Budve, Lazar Ra\u0111enovi\u0107 (pritvoren uz optu\u017ebu da je o\u0161tetio op\u0161tinski bud\u017eet za deset miliona eura), \u010diji je “selfie<\/span><\/a>” iz zatvorske \u0107elije dospio u lokalne medije u oktobru.<\/span><\/p>\n

Prema pismu zatvorenika koje je prije par godina objavio list “Vijesti”, prelaz u sekcije zatvora sa povoljnijim uslovima jo\u0161 je unosniji posao \u2013 napla\u0107uje se od 1000 do 5000 eura, uz najvi\u0161u cijenu u sekciji “poluotvorenog tipa” (POO ili “ekonomija”), gdje je smanjen nadzor obezbje\u0111enja i omogu\u0107eno radno anga\u017eovanje. Upravo u ovoj sekciji je najve\u0107a vjerovatno\u0107a uno\u0161enja nedopu\u0161tenih predmeta s obzirom da je ista ogra\u0111ena \u017eicom umjesto zida te da je u neposrednoj blizini privatnih terena. Kapacitet ovog odjeljenja je 470 lica, a prema podacima organizacije Human Rights Action (HRA), 2013. godine je tu boravilo oko 630 zatvorenika. (Iako se radi o sekciji koja je najbli\u017ea me\u0111unarodnim standardima, ni u njoj se ne po\u0161tuje minimalni standard od 4m2 prostora po zatvoreniku).<\/span><\/p>\n

Velika zatvorska berza<\/strong><\/p>\n

“Zavod za izvr\u0161enje krivi\u010dnih sankcija podsje\u0107a na kriminalne ameri\u010dke zatvorske filmove, a u toj ustanovi rukovodioci ili radnici koji naprave prestup samo se premje\u0161taju sa jednog radnog mjesta na drugo, a ne odgovaraju za zloupotrebu”, naveo je zatvorenik u pismu<\/span><\/a> medijima iz 2012. godine. “Jedan od rukovodilaca koji ima odrije\u0161ene ruke i koji napla\u0107uje prekvalifikaciju ovdje se pita vi\u0161e nego na\u010delnik KP doma. Ima i slu\u017ebenika koji rade po\u0161teno svoj posao, ali pored ove organizovane kriminalne grupe nemaju velikog autoriteta jer je njihova zadnja.” <\/span>Uprava ZIKS-a tada je zvani\u010dno demantovala navode iz pisma, dok ih je vi\u0161e zaposlenih potvrdilo.<\/p>\n

“Svaki put kad kre\u0107em na posao pitam se da li da obla\u010dim uniformu i izjedna\u010dim se sa onima koji se bave takvim radnjama i koji su obesmislili ovu slu\u017ebu ili da napustim posao, a zadr\u017eim dostojanstvo”, izjavio je slu\u017ebenik koji se anonimno \u017ealio “Vijestima” na korupciju me\u0111u kolegama, a koji je zatvor u Spu\u017eu okarakterisao kao “veliku berzu, na kojoj se trguje svim i sva\u010dim i gdje sve ima svoju cijenu.” Mito se upla\u0107uje i za smanjenje kazne ili otpust, a pojedini komandiri zavr\u0161avaju poslove u ime osu\u0111enika van zatvora, uklju\u010duju\u0107i aktivnosti poput naplata zelena\u0161kih kamata, utjerivanje dugova i posredovanje u prodaji nekretnina, tvrde zaposleni u ZIKS-u.<\/p>\n

Da su ovakve tvrdnje jo\u0161 aktuelne, govori i to da su na\u0161le odjeka i u zahtjevima predstavnika Sindikalne organizacije ZIKS-a, predstavljenih po\u010detkom decembra. Me\u0111u 12 zahtjeva, sindikalci insistiraju i na suzbijanju nezakonitih radnji unutar zatvora i usvajanju pravilnika o zvanjima zatvorskih policajaca. Oni tra\u017ee zaklju\u010denje kolektivnog ugovora do 21. decembra, a najavljuju novi protestni skup 23. decembra ukoliko ne dobiju adekvatan odgovor. (Pobuni zaposlenih je prethodilo masovno otpu\u0161tanje \u2013 u 11. mjesecu otkaz je dobilo preko 30 zaposlenih po isteku dvogodi\u0161njeg ugovora).<\/p>\n

Tortura i neka\u017enjivost<\/strong>
\n<\/span><\/p>\n

Dupli standardi vladaju kako me\u0111u zaposlenima, tako i me\u0111u zatvorenicima \u2013 dok pojedini novcem uspijevaju da se izdignu iznad zakona, drugima su ugro\u017eena osnovna ljudska prava.
\n<\/span><\/p>\n

U poglavlju posve\u0107enom ljudskim pravima Izvje\u0161taja Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2015. godinu, navodi se da “neka\u017enjavanje i dalje predstavlja problem kada je rije\u010d o zlostavljanja u zatvorima i u pritvoru”, te da “znanje sudija i slu\u017ebenika za sprovo\u0111enje zakona o evropskim\u00a0<\/span>standardima i sudskoj praksi treba pove\u0107ati”. Svijest pritvorenika o sopstvenim pravima tako\u0111e nije na zavidnom nivou, ocjenjuje EK. Pobolj\u0161anje zatvorskog sistema navodi se me\u0111u prioritetima poglavlja 23 posve\u0107enom pravosu\u0111u i temeljnim pravima.<\/p>\n

Evropski sud za ljudska prava presudio<\/a> je proljetos protiv Crne Gore u slu\u010daju Mili\u0107\/Nikezi\u0107, dvojice zatvorenika koji su 2009. godine brutalno prebijeni od strane desetak stra\u017eara bez da su pru\u017eali otpor. Human Rights Action (HRA) je objavila snimak<\/a> video nadzora koji je kori\u0161ten kao dokazni materijal. Evropski sud je kontaktiran nakon \u0161to je crnogorski dr\u017eavni tu\u017eilac odlu\u010dio da obustavi krivi\u010dni postupak. U presudi suda u Strazburu navodi\u00a0se da odluke dr\u017eavnog tu\u017eioca nijesu zasnovane na adekvatnoj procjeni svih relevantnih dostupnih \u010dinjenica.<\/span><\/p>\n

Kriminalno zata\u0161kavanje<\/strong><\/p>\n

Praksa neka\u017enjivosti zatvorskog osoblja do\u0161la je do izra\u017eaja i nakon incidenta koji se desio januara teku\u0107e godine, kada je u Spu\u017eu izbila tu\u010da izme\u0111u 30-ak zatvorenika i zatvorskih slu\u017ebenika. Prema zvani\u010dnoj verziji ZIKS-a, tom prilikom ranjeno je pet zaposlenih i dva zatvorenika kao posljedica napada zatvorenika na \u010duvare. Me\u0111utim, kasnijim vje\u0161ta\u010denjem je utvr\u0111eno da je tim povodom zlostavljano i poni\u017eavano najmanje 13 zatvorenika, od kojih je jedan pretrpio \u010dak 46 udaraca tupom silom.<\/span><\/p>\n

Predstavnici NVO Juventas i Akcije za ljudska prava apelovali su po\u010detkom 12. mjeseca da od Ministra pravde i tu\u017eioca o\u010dekuju da hitno pokrenu postupke utvr\u0111ivanja odgovornosti uprave ZIKS-a i Osnovnog dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tva zbog toga \u0161to u proteklih 10 mjeseci nisu u skladu sa zakonom procesuirali torturu i ne\u010dovje\u010dno postupanje.\u00a0<\/span>Oni su istakli da se radilo o planiranom organizovanom djelovanju, jer je do zloupotrebe sile nad zatvorenicima do\u0161lo tek nakon posjete Ombudsmana koja je iskori\u0161tena da bi mu se dokazalo da zatvorenici nisu zlostavljani.<\/p>\n

Dva zatvorska slu\u017ebenika su ka\u017enjena od strane uprave zbog zloupotrebe sile, a dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo je optu\u017eilo jednog. Prema stavu NVO-a, nisu adekvatno ka\u017enjeni ostali zaposleni ZIKS-a koji su “neposredno u\u010destvovali, odnosno omogu\u0107ili, podr\u017eavali ili prikrivali intenzivno zlostavljanje zatvorenika nakon incidenta”.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U crnogorskim zatvorima je za dvije godine oduzeto gotovo onoliko mobilnih telefona koliki im je i ukupni smje\u0161tajni kapacitet \u2013 1350 lica naspram 1094 oduzetih mobitela…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":10843,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[161],"theme":[458],"country":[77],"articleformat":[450],"coauthors":[220],"class_list":["post-10833","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-ljudska-prava","theme-drustvo","country-crna-gora","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10833","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10833"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10833\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10870,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10833\/revisions\/10870"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10843"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10833"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10833"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10833"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=10833"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=10833"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=10833"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=10833"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}