Promjena europske migracijske politike nakon pari\u0161kih napada, a zasnovana na podjeli na ekonomske migrante i “prave” izbjeglice prouzro\u010dila je humanitarnu i socijalnu katastrofu na gr\u010dko-makedonskoj granici. Radi se o arbitrarnoj podjeli koja sustavno ignorira dru\u0161tvenu i politi\u010dku realnost zemalja i regija iz kojih izbjeglice pristi\u017eu. Za sutra, na svjetski dan migranata, planirane su koordinirane protestne akcije diljem Europe.<\/b><\/p>\n
U rano jutro 9. prosinca gr\u010dka je policija zatvorila privremeni izbjegli\u010dki kamp pokraj grani\u010dnog grada Idomenija. Izbacivanje iz kampa pridonijelo je dodatnom ugro\u017eavanju \u017eivotnih uvjeta ljudi koji bje\u017ee iz vlastitih domova i vi\u0161e od dva tjedna promrzli \u010dekaju da prije\u0111u gr\u010dko-makedonsku granicu. I imaju samo taj jedan zahtjev \u2013 da u\u0111u u Makedoniju i nastave dalje put prema zapadnim zemljama Europske unije.<\/p>\n
Pogor\u0161anje situacije zapo\u010delo je 18. studenog kad su makedonske vlasti ograni\u010dile prolaz i pristup tra\u017eenju azila na ljude sa sirijskim, ira\u010dkim ili afganistanskim dr\u017eavljanstvom i va\u017ee\u0107im osobnim ispravama ili gr\u010dkom registracijom. Samo oni koji udovoljavaju tom kriteriju smiju nastaviti put preko makedonskog teritorija. Dakle, nacionalnost je postala novi kriterij za pristup humanitarnoj za\u0161titi.<\/p>\n
Selektivno zatvaranje granice koje je uklju\u010divalo i postavljanje \u017ei\u010dane ograde ishod je europske politike stro\u017eih grani\u010dnih kontrola. Istog tog 18. studenog Slovenija je zabranila ulaz za 168 marokanskih izbjeglica i vratila ih u Hrvatsku uz obja\u0161njenje da se radi o ekonomskim migrantima i da kao takvi nisu kvalificirani za humanitarnu za\u0161titu. U izazvanom domino efektu Hrvatska, Srbija i Makedonija su usvojile iste mjere kontrole grani\u010dnih prijelaza, s tim da je Hrvatska Sirijcima, Afganistancima i Ira\u010danima pridodala i Palestince kao “kvalificirane” za prijelaz teritorija. Svima drugima je daljnje putovanje zaprije\u010deno etiketom ekonomskih migranata bez ikakvih procjena ili ispitivanja njihova statusa, isklju\u010divo na temelju nacionalnosti.<\/p>\n
Protesti iz o\u010daja<\/strong><\/p>\n U\u010dinak tih politika nije mogao izostati na gr\u010dko-makedonskoj granici. Prosje\u010dno, oko 4000 ljudi u bijegu iz podru\u010dja Bliskog Istoka, Ju\u017ene i Jugoisto\u010dne Azije te Afrike prolazilo je dnevno preko te vanjske granice EU od ljeta naovamo. S obzirom na ustanovljene segregacijske prakse na balkanskoj ruti tisu\u0107e njih je ostalo na gr\u010dkoj strani granice. Me\u0111u njima su Marokanci, Palestinci, Iranci, Pakistanci i Somalijci. U znak protesta zbog zadr\u017eavanja neki su za\u0161ili usne i zapo\u010deli \u0161trajk gra\u0111u, dok su drugi postavljali barikade<\/a> na cestu kako bi ometali protok ostalih izbjeglica, kao i \u017eeljezni\u010dki promet.<\/p>\n Prije nego su demontirale kamp u Idomeniju 9. prosinca gr\u010dke su vlasti razdvojile \u0161atore i druge lokacije na kojem su se grupe okupljale po nacionalnosti. Zatim su izdvojile one nacionalnosti kojima je ulaz u Makedoniju zabranjen i autobusima ih uputila u predgra\u0111a Atene gdje su smje\u0161teni na napu\u0161tenim sportskim objektima izgra\u0111enim za Olimpijske igre, jo\u0161 jednom simbolu proma\u0161enih politika.<\/p>\n Odlu\u010dni impuls za selektivno propu\u0161tanje na granici, zasnovano na distinkciji izme\u0111u izbjeglica i ekonomskih migranata po nacionalnom klju\u010du, bio je sastanak ministara unutarnjih i vanjskih poslova Europske unije odr\u017ean 18. studenog u Bruxellesu. Povod sastanku je bio pari\u0161ki teroristi\u010dki napad<\/a>, a na njemu su usvojene mjere svojevrsnog izvanrednog stanja. Odmah nakon napada krenula je kampanja protiv izbjeglica i migracije usmjerena na balkansku rutu. Poja\u010dana nepotvr\u0111enim tabloidnim \u0161pekulacijama o tome da je jedan od napada\u010da pro\u0161ao tom rutom rezultirala je stro\u017eom kontrolom i segregacijskom politikom na koju apeli organizacija aktivnih na terenu nisu nimalo utjecali.<\/p>\n Prije promjene politike na gr\u010dkoj strani granice policija nije vr\u0161ila kontrole izlaza niti provjeravala dokumente. Policija na makedonskoj strani propu\u0161tala je izbjeglice prili\u010dno brzo vode\u0107i ih u grupama od 50 ljudi u obli\u017enji tranzitni kamp Vinojug blizu grada \u0110ev\u0111elija. Tamo su se registracijski postupci vr\u0161ili tokom cijelog dana, osim u no\u0107nim satima. \u010cak ne bi svi stigli ni obaviti postupak prije dolaska vlaka kojim su nastavljali troiposatni neudobni put prema granici sa Srbijom. Tokom cijelog puta do granice vi\u0161e im dokumenti nisu bili provjeravani.<\/p>\n Izvanredno stanje<\/strong><\/p>\n Nakon \u0161to je Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama (Frontex), otvorila urede u Idomeniju, makedonska je policija uvela obvezu provjeravanja dokumenata svima. Kao \u0161to smo napomenuli, nacionalnost je postala klju\u010dni uvjet za humanitarni pristup, zasnovana na va\u017ee\u0107im osobnim dokumentima ili gr\u010dkoj registraciji ulaska koji potvr\u0111uju da su osobe iz Sirije, Afganistana ili Iraka. Organizacije poput UNHCR-a su pomagale ljudima kojima je zaprije\u010den prolazak, no na razini individualnih slu\u010dajeva. Bez obzira na individualne propuste, podjela na ekonomske migrante i izbjeglice i dalje ostaje va\u017ee\u0107a bez obzira \u0161to o\u010dito ignorira razli\u010dite oblike dru\u0161tvenog isklju\u010divanja kojima su ti ljudi izlo\u017eeni.<\/p>\n Kada se novi re\u017eim uveo na balkanskoj ruti, glasnogovornik slovenske policije “presudio” je da su ekonomski migranti izuzeti od me\u0111unarodne za\u0161tite. U toj izjavi, kao i razne mu kolege \u0161irom Europe, pozvao se na nacionalne i me\u0111unarodne zakone koji odvajaju ekonomske migrante od izbjeglica jer se smatra da oni napu\u0161taju svoje domove zbog “osobnih pogodnosti” u pobolj\u0161anju kvalitete \u017eivota<\/a>.<\/p>\n Pozivaju\u0107i se na iste odredbe i zakone ljudskoprava\u0161ke organizacije reagirale su suprotno po pitanju procjene svojevoljnosti prilikom napu\u0161tanja vlastitih zemalja i zatra\u017eile obustavu segregacijskih postupaka. Prema njima, uvo\u0111enje takve distinkcije i onemogu\u0107avanje pristupa azilu kr\u0161i me\u0111unarodne zakone. \u0160tite\u0107i pravo na azil, upozorile su vlasti da \u017denevska konvencija kojoj su podlo\u017eni, pa i nacionalne legislative, nala\u017eu da za procjene ne\u010dijih razloga migracije postoje ustanovljene procedure i da se ne mogu vr\u0161iti na licu mjesta po kriteriju nacionalnosti.<\/p>\n Zanemarivanje socijalnih isklju\u010denosti<\/strong><\/p>\n Postoji niz primjera koji potvr\u0111uju kako uvo\u0111enje nacionalnih provjera apsolutno ignorira materijalne i socijalne stvarnosti recentne regionalne povijesti Bliskog Istoka. Naprimjer, do 2015. godine samo je u Siriji bilo 160.000 ljudi<\/a> bez dr\u017eavljanstva i tisu\u0107a onih neobra\u0111enih tra\u017eitelja azila iz Afganistana, Iraka ili s okupiranih palestinskih teritorija. Izbijanjem rata u Siriji 250.000 tamo\u0161njih palestinskih izbjeglica suo\u010dila s gubitkom bilo kakvog slu\u017ebenog statusa. Njih 70.000 je bilo primorano da napuste Siriju i odu u Libanon ili Jordan gdje nisu imali pristupe obrazovanju ili tr\u017ei\u0161tu rada i morali su nastaviti prema drugima destinacijama. Nakon \u0161to su iz smje\u0161tenih izbjeglica pretvoreni<\/a> u tra\u017eitelje azila suo\u010davaju s novim preispitivanjima njihova statusa na gr\u010dko-makedonskoj granici gdje se na licu mjesta procjenjuje jesu li ekonomski migranti ili “prave” izbjeglice.<\/p>\n Samo na ovom primjeru vidimo sve razmjere historijske sljepo\u0107e europske politike izvanrednog stanja koja samo osna\u017euje ve\u0107 postoje\u0107e nejednakosti i uvodi nove dru\u0161tvene podjele.<\/p>\n Nevjerojatna je diskrepancija izme\u0111u realnih \u017eivota ljudi koji su bili primorani na bijeg iz vlastitih zemalja i odluke europskih vlasti da ih dijeli na ekonomske migrante i izbjeglice. Kako pi\u0161e antropologinja Raja Apostolova<\/a>, ta odluka se zasniva na dokumentima<\/a> Ujedinjenih naroda koji izbjeglice definiraju kao \u017ertve prisile dok su ekonomski migranti slobodni agenti u potrazi za ekonomskom dobiti i \u010diji razlozi migracija nisu odre\u0111eni intervencijom “vanjskog nesavladivog faktora” ve\u0107 je plod dobrovoljnih odluka.<\/p>\n Pritisak odozdo<\/strong><\/p>\n Antiratne, antirasisti\u010dke i organizacije za socijalnu pravdu dodatno su zao\u0161trile ovu kritiku. U solidarnosti s izbjeglicama zaboravljenima na gr\u010dko-makedonskoj granici istaknule su<\/a> da se razli\u010diti oblici nasilja u ekonomski i politi\u010dki globaliziranom svijetu, uz prate\u0107i “Rat protiv terorizma”, ignoriraju neosporne \u010dinjenice me\u0111unarodnih ratnih uvjeta. To uklju\u010duje uni\u0161tenu infrastrukturu<\/a> napadima bespilotnih letjelica u Pakistanu, Jemenu i Somaliji, prisilni rad u Banglade\u0161u i Eritreji, kao i oduzimanje zemlje u Zapadnoj Sahari i Palestini u represivnim politi\u010dkim sustavima. Ljudima iz tih zemalja gdje je potpuno onemogu\u0107en pristup bilo kakvim socijalnim prilikama ili beneficijama zabranjen je ulazak u Makedoniju, odnosno u Europsku uniju.<\/p>\n Kao \u0161to smo ve\u0107 napomenuli, odluka o podjeli na ekonomske migrante i izbjeglice zanemaruje \u010ditav niz mogu\u0107ih oblika dru\u0161tvenih isklju\u010divanja koji su nagnali ljude na bijeg iz vlastitih zemalja. Aktivisti\u010dke grupe iz Europe i s Balkana organiziraju akcije protiv nepravde i segregacijskih postupaka kojima svjedo\u010dimo na granicama. Krajem studenog na sastanku u Solunu vi\u0161e od 60 predstavnika raznih organizacija dogovorilo je koordiniranu akciju za 18. prosinca, me\u0111unarodni dan migranata. Ova akcija planirana je kao prvi korak u mobilizaciji i osna\u017eivanju me\u0111unarodne politi\u010dke mre\u017ee protiv europskih grani\u010dnih i migracijskih politika s namjerom da se “stanje solidarnosti<\/a>” suprotstavi izvanrednom stanju diktiranom od europskih vlasti.<\/p>\n Dok europske zemlje ograni\u010davaju kretanja po nacionalnom klju\u010du i uvode stro\u017ee migracijske re\u017eime, aktivisti i grassroots<\/em> organizacije pridru\u017euju se borbi “ljudi u pokretu” protiv trenutnog politi\u010dkog konteksta i s ciljem uspostave “stanja solidarnosti” temeljenog na principima pravde i jednakosti.<\/p>\n S engleskog preveo Marko Kostani\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U rano jutro 9. prosinca gr\u010dka je policija zatvorila privremeni izbjegli\u010dki kamp pokraj grani\u010dnog grada Eidomenija. Izbacivanje iz kampa pridonijelo je dodatnom ugro\u017eavanju \u017eivotnih uvjeta ljudi koji bje\u017ee iz vlastitih domova…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":10798,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[243,226,46],"theme":[458,456],"country":[24],"articleformat":[450],"coauthors":[258],"class_list":["post-10793","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-eu","tag-grcka","tag-migracije","theme-drustvo","theme-politika","country-makedonija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10793","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10793"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10793\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10806,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10793\/revisions\/10806"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10798"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10793"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10793"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10793"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=10793"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=10793"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=10793"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=10793"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}