{"id":10776,"date":"2015-12-16T10:15:33","date_gmt":"2015-12-16T09:15:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=10776"},"modified":"2015-12-16T10:08:26","modified_gmt":"2015-12-16T09:08:26","slug":"drustveno-ekonomski-polozaj-zena-u-zemljama-bivse-jugoslavije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=10776","title":{"rendered":"Tr\u017ei\u0161te rada kao faktor rodne nejednakosti u zemljama biv\u0161e Jugoslavije"},"content":{"rendered":"

Stope aktivnosti, zaposlenosti i nezaposlenosti jasan su pokazatelj nepovoljnog polo\u017eaja \u017eena na tr\u017ei\u0161tu rada. Svaki od ovih indikatora otkriva nam u svojoj pozadini strukturni dru\u0161tveni problem. Obrasci nejednakosti naslije\u0111eni su iz jugoslavenskih dana, ali su pod utjecajem kapitalisti\u010dkih dinamika postali jo\u0161 nepovoljniji.<\/strong><\/p>\n

Nagla\u0161avanje va\u017enosti ostvarivanja ravnopravnosti spolova u dru\u0161tvu ne\u0161to je \u0161to nositelji politi\u010dkog autoriteta podrazumijevaju, toliko da o tome previ\u0161e i ne govore. Za\u0161to bi uostalom i isticali kada jednakost garantiraju brojni pravni dokumenti i specijalno oformljeni uredi za za\u0161titu rodne ravnopravnosti. Dr\u017eava je uspostavila pravni i institucionalni okvir, predvidjela strategije i usvojila akcijske planove. Na razini zakonske norme u\u010dinjeno je sve \u0161to se moglo u\u010diniti. Sve osim konkretne provedbe popisanih mjera. Tako su proklamirana na\u010dela rodne jednakosti propala u duboku provaliju paralizirane politi\u010dke prakse i postala jo\u0161 jedan dokaz da postoje\u0107a organizacija dru\u0161tva ne vodi svojem napretku. Da norme ne bi ostale tek mrlja tinte na papiru, potrebno je stoga mijenjati takvu organizaciju dru\u0161tva. Potrebno je prona\u0107i neku pravedniju i bolju, u korist stvarnog postizanja rodne emancipacije.<\/p>\n

Ostvarivanje jednakosti \u017eena i mu\u0161karaca ovisi o na\u010dinu na koji pojedino dru\u0161tvo organizira svoje proizvodne i “skrbni\u010dke” (reproduktivne) aktivnosti. Dostupnost obrazovnih programa, radnog mjesta, jednake razine pla\u0107a i neiscrpljuju\u0107ih radnih rasporeda, kao i razvijena javna infrastruktura vrti\u0107a, \u0161kola, zdravstvenih ustanova i domova za starije, omogu\u0107avaju \u017eenama stjecanje nezavisnosti izvan ku\u0107anstva i smanjuju optere\u0107enje u ku\u0107anstvu. Njihovo dru\u0161tveno podrijetlo postaje time manje presudno za iskori\u0161tavanje prilika i emancipiranje iz zadanog seta tradicionalnih ograni\u010denja. Materijalna sigurnost radnog mjesta i socijalizacija ku\u0107anskog rada otkriva se kao pretpostavka jednakosti i slobode \u017eena.<\/p>\n

Dr\u017eavnim se politikama tako\u0111er mogu institucionalno mijenjati i kulturne koncepcije u cilju suzbijanja rodnih stereotipa, predrasuda i diskriminacije. Dr\u017eava u tu svrhu suzbija one snage koje nastoje blokirati oblikovanje i primjenu normi \u0161to poti\u010du jednakost \u017eena. Radi se prije svega o tradicionalnim autoritetima poput klera i njihovim konstrukcijama o \u017eenskoj inferiornosti. Stoga se snaga progresivne politike ogleda u tome u kojoj mjeri dr\u017eava otklanja njihov utjecaj na formuliranje obiteljskih politika i zakona. I u kojoj mjeri je sposobna pro\u0161iriti krug prihvatljivih rodnih uloga, a tradicionalna svo\u0111enja \u017eena na funkcije \u017eene, majke i doma\u0107ice zamijeniti dru\u0161tvenim identitetom izvan ku\u0107anstva.<\/p>\n

Dr\u017eavna politika i dru\u0161tveni kontekst<\/strong><\/p>\n

No, takve socijalne promjene unato\u010d svim ideolo\u0161kim proklamacijama i normativnim aktima te\u0161ko je stvoriti, zato jer se jednakost \u017eena i mu\u0161karaca ne doga\u0111a u vakuumu. Doga\u0111a se u definiranom obrascu dru\u0161tvenih odnosa \u0161to su ih oblikovale ranije politike. Iako su tokom jugoslavenske povijesti izgra\u0111eni mnogi infrastrukturni kapaciteti za socijalizaciju ku\u0107anskog rada i postignuti pomaci u izjedna\u010davanju \u017eena i mu\u0161karaca na tragu gore opisanog (dodu\u0161e s velikim regionalnim razlikama), raspad i ratovi rezultirali su sna\u017enom regresijom tih postignu\u0107a.<\/p>\n

Procesi privatizacije ugasili su mnoga poduze\u0107a i ostavile mnoge \u017eene bez prilika za stjecanjem financijske neovisnosti, pogotovo u krajevima gdje su takva radna mjesta jedini izvor zapo\u0161ljavanja. U pre\u017eivjelim proizvodnim kapacitetima na udaru vi\u0161ka radne snage prvo su bile \u017eene. Istovremeno dr\u017eava se sve vi\u0161e povla\u010dila iz financiranja socijalnih usluga i prepu\u0161tala ih tr\u017ei\u0161tu (npr. dru\u0161tvena stanogradnja) ili pove\u0107ala njihove cijenu (visoko obrazovanje, zdravstvo, domovi za starije), a time i nedostupnost. Institucionalni mehanizmi postali su podre\u0111eni upravljanju akumulacijom kapitala na nacionalnoj razini, a ne ostvarivanju dru\u0161tvenih prioriteta, poput uvjeta za ostvarivanje jednakosti \u017eena. Ako se takvi uvjeti i ostvaruju, onda je to tek kolateralna posljedica slu\u010dajnog ukr\u0161tavanja interesa kapitala s proklamiranim dru\u0161tvenim interesom.<\/p>\n

Budu\u0107i da se transformacija dru\u0161tvenih odnosa odvijala u uvjetima ratnog sukoba, eskalirale su nacionalisti\u010dke politike usko oslonjene na konzervativne kulturne institucije i crkvu. Njihov utjecaj rezultirao je sna\u017enim patrijarhalnim obrascima i nagla\u0161avanjem tradicionalnih rodnih uloga, pogotovo u podru\u010djima gdje su posljedice rata bile izra\u017eenije. Sve je to ostavilo trag na dru\u0161tveni polo\u017eaj \u017eena u regiji. Naslije\u0111eni zakoni poticali su jednakost \u017eena, ali bez institucionalne mogu\u0107nosti njihove provedbe pretvorili su se u prazni ukras demokratskog ceremonijala. U koliziji sa sna\u017enim otporom obnovljene mo\u0107i crkvenih autoriteta slovo zakona bilo je preslabo. Tako je u sferi zadovoljavanja dru\u0161tvenih interesa i poticanja emancipacije, dr\u017eava postala nemo\u0107na i neefikasna, oblikovana u okolnostima nimalo naklonjenim \u017eenama. S jedne strane patrijarhalna imperativi za tradicionalnom ulogom \u017eene i majke, a na drugoj korporativni zahtjevi za dugom radnom satnicom. Produktivni i reproduktivni nalozi postaju podjednako odbojni.<\/p>\n

Regionalne razlike na tr\u017ei\u0161tima rada za \u017eene<\/strong><\/p>\n

U uvjetima ograni\u010denih javnih resursa i investicija u socijalnu infrastrukturu, jednakost \u017eena uvelike ovisi o dru\u0161tvenom sloju iz kojeg dolaze. To sve vi\u0161e ukazuje da su prilike za dru\u0161tveni identitet i autonomni \u017eivot izvan obitelji ili ku\u0107anstva skoro u potpunosti postale ograni\u010dene na \u017eene iz urbane (vi\u0161e) srednje klase. Istodobno, \u017eene iz dohodovno ni\u017eih slojeva suo\u010davaju se puno te\u017eim balansom izme\u0111u posla i obitelji, dok je najte\u017ee \u017eenama iz ruralnih sredina koje se snalaze izme\u0111u tradicionalnih uloga i naprednijih o\u010dekivanja. U njihovom slu\u010daju razina potencijalnog konflikta \u010dini se izrazito velikom.<\/p>\n

Analiza polo\u017eaja \u017eena na tr\u017ei\u0161tima rada zemalja biv\u0161e Jugoslavije detaljnije otkriva ove obrasce nejednakosti \u017eena, izrazitu segregaciju pojedinih poslovnih sektora, ali i velike razlike izme\u0111u republika, kao i regija unutar republika. Fokus je usmjeren na aktivnost radne snage, zaposlenost i nezaposlenost usporedbom prosje\u010dnih vrijednosti ankete o radnoj snazi za 2014. godinu i pretkriznu 2008. godinu. Komparativna usporedba pokazuje da su svi pokazatelji jo\u0161 uvijek izrazito nepovoljniji nego prije krize, a jaz nejednakosti izme\u0111u \u017eena i mu\u0161karaca na tr\u017ei\u0161tu rada dodatno se produbio.<\/p>\n

Stopa aktivnosti pokazuje koliko je \u017eena i mu\u0161karaca starijih od 15 godina aktivno na tr\u017ei\u0161tu rada, bilo da su zaposleni ili nezaposleni. Prosje\u010dna stopa aktivnosti \u017eena i mu\u0161karaca u 2014. godini u Bosni i Hercegovini je bila 44,1 posto (mu\u0161karaca 55,1 posto, \u017eena 33,5 posto), u Crnoj Gori 52,7 posto (mu\u0161karci 59,5 posto, \u017eene 46,2 posto), u Hrvatskoj 52,3 posto (mu\u0161karaca 58,9 posto, \u017eena 46,4 posto), na Kosovu 41,6 posto (mu\u0161karaca 61,8 posto, \u017eena 21,4 posto), u Makedoniji 57,3 posto (mu\u0161karaca 61,3 posto, \u017eena 45,3 posto), u Sloveniji 57,7 posto (mu\u0161karaca 63,3 posto, \u017eena 52,3 posto) i u Srbiji 51,8 posto (mu\u0161karaca 60,4 posto, \u017eena 43,7 posto).<\/p>\n

Vrlo mali broj ukupno aktivnih u Bosni i Hercegovini i na Kosovu otkriva izrazito nepovoljne ekonomske prilike \u0161to su rezultat naslije\u0111ene kontinuirane podrazvijenosti, destruktivnih ratnih zbivanja i devastiraju\u0107ih tr\u017ei\u0161nih restrukturiranja. Udio \u017eena na tr\u017ei\u0161tu naro\u010dito je malen, a u anketnim odgovorima \u017eena na Kosovu navode kao razlog obiteljske obveze. One obavljaju sve poslove odr\u017eavanja ku\u0107anstva i skrbi oko djece. U takvim ekonomskim uvjetima malo je prilika zapo\u0161ljavanja, proizvodnja je organizirana na obiteljskoj bazi, \u010dime se osiguravaju \u017eivotne potrebe, a eventualni vi\u0161kovi prodaju se na tr\u017ei\u0161tu. Razvijaju se i ekstenzivne veze me\u0111usobne pomo\u0107i i mre\u017ee suradnje izgra\u0111ene oko bra\u010dne veze i naslje\u0111a. U ovakvim ekonomskim odnosima, \u017eene zadr\u017eavaju tradicionalnu uloge u strogom patrijarhalnom okviru dru\u0161tva. U drugim dr\u017eavama jaz izme\u0111u aktivnih \u017eena i mu\u0161karaca kre\u0107e se izme\u0111u 10 i 15 posto, ali samo u Sloveniji je udio aktivnih \u017eena preko 50 posto, ukazuju\u0107i na ve\u0107e politi\u010dke i ekonomske prilike za zapo\u0161ljavanje \u017eena. U odnosu na razdoblje prije krize (2008. godinu), stope aktivnosti su se smanjile do 5 posto, s tim da je to stopa pada na Kosovu, dok se u drugim dr\u017eavama kre\u0107u unutar 3 posto.<\/p>\n

Stopa zaposlenosti kao pokazatelj rodne segregacije<\/strong><\/p>\n

Stopa zaposlenosti pokazuje koliko je \u017eena i mu\u0161karaca starijih od 15 godina zaposleno. Prosje\u010dna stopa zaposlenosti \u017eena i mu\u0161karaca u 2014. godini u Bosni i Hercegovini je bila 31,9 posto (mu\u0161karaca 40,9 posto, \u017eena 23,2 posto), u Crnoj Gori 43,2 posto (mu\u0161karci 48,9 posto, \u017eene 37,8 posto), u Hrvatskoj 43,3 posto (mu\u0161karaca 49,2 posto, \u017eena 37,9 posto), na Kosovu 26,9 posto (mu\u0161karaca 41,3 posto, \u017eena 12,5 posto), u Makedoniji 41,2 posto (mu\u0161karaca 50,1 posto, \u017eena 32,4 posto), u Sloveniji 52,1 posto (mu\u0161karaca 57,7 posto, \u017eena 46,7 posto) i u Srbiji 41,7 posto (mu\u0161karaca 49,1 posto, \u017eena 34,8 posto).<\/p>\n

U analizi zaposlenosti iza ovih brojeva otkriva se izrazita segregacija rada karakteristi\u010dna za sve zemlje. \u017dene su dominantno zaposlene u sektorima obrazovanja i zdravstva (u Sloveniji blizu 75 posto, u drugim zemljama izme\u0111u 50 posto i 66 posto), zatim trgovini (izme\u0111u 50 i 66 posto), sektoru smje\u0161taja, poslu\u017eivanja i pripremanja hrane (izme\u0111u 50 i 66posto) i financijskim djelatnostima gdje \u010dine dvije tre\u0107ine zaposlenih (na dru\u0161tvenim fakultetima poput prava i ekonomije \u017eene su puno brojnije). Mu\u0161karci se zapo\u0161ljavaju dominantno u industriji, obi\u010dno do dvije tre\u0107ine, osim u Makedoniji gdje je taj omjer skoro podjednak jer je zbog jeftine radne snage postala tekstilnom oazom za strane kompanije. U sektorima gra\u0111evinarstva, transporta i elektri\u010dne energije udio \u017eena je malen ili simboli\u010dan.<\/p>\n

U svim zemljama trend zapo\u0161ljavanja raste do krizne 2008. godine (osim u Crnoj Gori gdje je broj zaposlenih stagnirao, a u Makedoniji i porastao 4 posto uslijed velikog broja zaposlenih u krajnje nesigurnim oblicima radnih odnosa), a nakon krize broj zaposlenih se smanjio i do 15 posto. Pritom treba uzeti u obzir da unutar-regionalne stope zaposlenosti mogu sna\u017eno varirati, npr. ve\u0107e stope zaposlenosti u urbanim sredi\u0161tima i oko njih, a ni\u017ee u unutra\u0161njosti (npr. Slavonija, Dalmacija, ju\u017ena Srbija sjeverna Crna Gora). Slovenija od svih zemalja ima najujedna\u010denije stope zaposlenosti.<\/p>\n

Stopa nezaposlenosti i izbrisane \u0161anse emancipacijskih procesa
\n<\/strong><\/p>\n

Stopa nezaposlenosti pokazuje koliko je \u017eena i mu\u0161karaca na tr\u017ei\u0161tu rada (\u010dine ga zaposleni i nezaposleni) nezaposleno. Prosje\u010dna stopa nezaposlenosti \u017eena i mu\u0161karaca u 2014. godini u Bosni i Hercegovini je bila 27,7 posto (mu\u0161karaca 25,8 posto, \u017eena 30,7 posto), u Crnoj Gori 18 posto (mu\u0161karci 17,8 posto, \u017eene 18,2 posto), u Hrvatskoj 17,3 posto (mu\u0161karaca 16,4 posto, \u017eena 18,3 posto), na Kosovu 35,3 posto (mu\u0161karaca 33,1 posto, \u017eena 41,6 posto), u Makedoniji 28,0 posto (mu\u0161karaca 27,6 posto, \u017eena 28,6 posto), u Sloveniji 9,7 posto (mu\u0161karaca 9 posto, \u017eena 10,6 posto) i u Srbiji 18,4 posto (mu\u0161karaca 18,7 posto, \u017eena 20,4 posto).<\/p>\n

Stope zaposlenosti najbolje otkrivaju razlike izme\u0111u zemalja i ekonomske uvjete na tr\u017ei\u0161tu rada. Obrasci uvelike odgovaraju onima naslije\u0111enima iz Jugoslavije, samo \u0161to su u me\u0111uvremenu pokazatelji za sve zemlje postali nepovoljniji. Primjetne su i razlike u rastu nezaposlenosti prije i nakon izbijanja krize (osim u Makedoniji i Kosovu gdje je zaposlenost porasla). Slovenska je ekonomija prije krize ostvarivala stope nezaposlenosti ispod 5 posto, Hrvatska ispod 10 posto, a u Srbiji su se kretale oko 13 posto, u Crnoj Gori oko 17 posto, u Bosni i Hercegovini oko 23 posto. U svim zemljama \u017eene su bile pogo\u0111ene vi\u0161im stopama nezaposlenosti.<\/p>\n

\u0160ok raspada jugoslavenske dr\u017eave i restauracije kapitalisti\u010dkih odnosa ostavio je naro\u010dite implikacije na polo\u017eaj \u017eena u ekonomiji, a time i uvelike smanjio ili izbrisao \u0161anse emancipacijskih procesa. Mnogi pokazatelji upu\u0107uju da je polo\u017eaj \u017eena izrazito lo\u0161iji od polo\u017eaja mu\u0161karaca: stope aktivnosti i zaposlenosti \u017eena su ni\u017ee, stopa nezaposlenosti vi\u0161a, prisutan je jaz u pla\u0107ama, \u017eene u prosjeku du\u017ee \u010dekaju na posao, zaposlene \u017eene koncentriraju se u “\u017eenskim” djelatnostima itd. Povla\u010denje dr\u017eave iz pru\u017eanja univerzalno dostupnih socijalnih usluga samo pridonosi patrijarhalnom nagla\u0161avanju tradicionalnih rodnih uloga, jer se o\u010dekuje da \u017eene “skrbni\u010dki” rad sa djecom, starijima ili mu\u017eem ostvaruju po nekoj svojoj unutarnjoj afektivnoj biti. Taj ku\u0107anski teret samo dodatno ote\u017eava ionako sve te\u017ei polo\u017eaj na tr\u017ei\u0161tu rada.<\/p>\n

Preduvjeti pune rodne ravnopravnosti<\/strong><\/p>\n

\u017dene su \u010de\u0161\u0107e izlo\u017eene mobingu i nerijetko seksualnom uznemiravanju, ve\u0107em broju prekovremenih sati, nemogu\u0107nosti napredovanja ili arbitrarnih otkaza u slu\u010daju trudno\u0107e. Posebno su ugro\u017eene samohrane majke, starije radnice otpu\u0161tene kao “tehnolo\u0161ki” vi\u0161ak ili \u017eene sa invaliditetom. Dr\u017eava je od male pomo\u0107i, jer neefikasni, spori i nezainteresirani sudovi u za\u0161titi radnih prava samo doprinose marginalizaciji, poni\u017eavanju i gubitku samopo\u0161tovanja. Zbog utjecaja konzervativnih institucija i njihovom inzistiranju na inferiornosti \u017eena, nasilje mu\u0161karaca nad \u017eenama \u010desto se tretira kao komunalni prekr\u0161aj, ako policija uop\u0107e i napi\u0161e prijavu.<\/p>\n

Rje\u0161enje za pobolj\u0161avanje polo\u017eaja nisu politike osna\u017eivanja tr\u017ei\u0161ta (npr. fleksibilizacija radnog zakonodavstva) jer takve politike upravo i rezultiraju jo\u0161 ve\u0107im, a slabije pla\u0107enim radnim naporima, pogotovo u malim poduze\u0107ima \u0161to su pod sna\u017enim tr\u017ei\u0161nim pritiskom. Rje\u0161enja nisu ni start-up mikrokrediti za samopoduzetni\u0161tvo jer se njima ostvaruje du\u017eni\u010dki odnos i prepu\u0161ta nepredvidljivim kretanjima tr\u017ei\u0161ta. Rje\u0161enja nisu ni razli\u010dite kvalifikacije i dokvalifikacije za pobolj\u0161anje samoprezentacije ili agresivne kampanje promicanja korporativnog poduzetni\u0161tva i davanje prioriteta profitnoj logici u za\u0161titi prava \u017eena jer ne ra\u0111aju \u017eeljenim mjerama. Va\u017eno je naglasiti da tr\u017ei\u0161te nije mjesto emancipacije ve\u0107 eventualno nu\u017eno zlo za stjecanje odre\u0111ene financijske neovisnosti (ako i toliko).<\/p>\n

Nije dovoljno usvojiti zakone i strategije \u0161to osiguravaju jednaka prava za \u017eene i mu\u0161karce, potrebno je i razumjeti kontekst unutar \u010dijih parametra proklamirane norme ostvaruju jalove u\u010dinke. Potrebno je razumjeti da su uzroci diskriminacije institucionalni i strukturni, da rezanje usluga \u0161to ih pru\u017eaju javni socijalni sustavi (vrti\u0107i, \u0161kole, bolnice, domovi za starije, naknade za nezaposlene) samo poja\u010dava nejednakosti, a da oslobo\u0111eni tr\u017ei\u0161ni principi vode sna\u017enijoj podvrgnutosti kapitalu. Ostvarenje rodne ravnopravnosti na tr\u017ei\u0161tu rada nu\u017ean je uvjet za ostvarenje pune rodne ravnopravnosti. Za njeno je ostvarenje potrebna kvalitetna mre\u017ea javnih usluga i slu\u017ebi koje socijaliziraju poslove koje \u017eene obavljaju pritavno i nepla\u0107eno. Tek kad se ovo ostvari, otvara se politi\u010dki put ka postizanju pune dru\u0161tvene rodne ravnopravnosti. A tek tada mo\u017eemo pristupiti organiziranju dru\u0161tva \u0161to u cilju ima ostvariti socijalizaciju svoje proizvodnje i socijalizaciju svoje skrbi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nagla\u0161avanje va\u017enosti ostvarivanja ravnopravnosti spolova u dru\u0161tvu ne\u0161to je \u0161to nositelji politi\u010dkog autoriteta podrazumijevaju, toliko da o tome previ\u0161e i ne govore…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":10781,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[245,228,174,85],"theme":[458,455],"country":[],"articleformat":[450],"coauthors":[111],"class_list":["post-10776","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-balkan","tag-ekonomija","tag-feminizam","tag-radnicki-pokret","theme-drustvo","theme-rad","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10776","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10776"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10776\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10786,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10776\/revisions\/10786"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10781"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10776"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10776"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10776"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=10776"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=10776"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=10776"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=10776"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}