{"id":10713,"date":"2015-12-11T08:00:37","date_gmt":"2015-12-11T07:00:37","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=10713"},"modified":"2015-12-11T12:06:01","modified_gmt":"2015-12-11T11:06:01","slug":"mamic-offshore_neuredeno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=10713","title":{"rendered":"Mami\u0107 offshore: lokalna ina\u010dica globalnih trendova"},"content":{"rendered":"

Figure poput Zdravka Mami\u0107a \u010desto se uzimaju kao dokaz da se Hrvatska nalazi jo\u0161 daleko od normalnih oblika poslovanja kakvima navodno svjedo\u010dimo u razvijenom svijetu. Me\u0111utim, Mami\u0107ev poslovni model zasnovan na offshore<\/em> kompanijama nimalo ne odudara od praksi kompanija poput\u00a0Applea ili Googlea. Izbjegavanje poreza i regulatornih prepreka nezaobilazni su dio standarnog repertoara suvremenog kapitalizma.<\/strong><\/p>\n

Prona\u0107i doga\u0111aj koji bi na simboli\u010dki na\u010din obilje\u017eio kraj tranzicije nije jednostavan posao. Tranzicija u smislu uklapanja postsocijalisti\u010dkih zemalja u svjetske ekonomske tokove ve\u0107 je neko vrijeme zavr\u0161en proces, a razli\u010diti dru\u0161tveni akteri su imali prilike birati onaj doga\u0111aj koji prema njihovom mi\u0161ljenju najbolje zatvara jedno razdoblje. Raspon je \u0161irok, od ulaska u Europsku uniju do otvaranja vrata IKEA-e, no posljednje uhi\u0107enje Zdravka Mami\u0107a i njegovih suradnika svakako nije najlo\u0161iji izbor. U posljednjoj epizodi Mami\u0107 i suradnici su uhi\u0107eni pod optu\u017ebom da su se udru\u017eili u zlo\u010dina\u010dku organizaciju, te preko offshore<\/em> kompanija izvla\u010dili novac za fiktivne usluge. Ekonomska elita u Hrvatskoj, kojoj Mami\u0107eva skupina nedvojbeno pripada, kroz proteklo se razdoblje integrirala u me\u0111unarodnu strukturu poreznih oaza i offshore<\/em> financijskih centara.<\/p>\n

Do sada je mo\u017eda bilo mogu\u0107e poslovne ljude Mami\u0107evog profila otpisati kao devijacije od normalnog pona\u0161anja i standardnih protokola poslovanja, kao \u0161to se jo\u0161 donedavno moglo otpisivati offshore<\/em> financijske centre argumentom da je rije\u010d o marginalnim pojavama unutar globalne tr\u017ei\u0161ne privrede. Me\u0111utim, ni jedno ni drugo ne odgovara istini. Globalna financijska kriza obogatila je na\u0161 vokabular novim pojmovima i distinkcijama koje smo morali uzeti u obzir kako bismo mogli razumjeti \u0161to se doga\u0111a. U sferi financija najva\u017eniji termini koje smo dosad nau\u010dili jesu bankarstvo u sjeni, porezne oaze i offshore\u00a0<\/em>financijski centri. Bankarstvo u sjeni se odnosi na slo\u017eeni skup institucija i tr\u017ei\u0161ta koji su zadu\u017eeni za obavljanje bankarskih funkcija, ali izvan reguliranog okvira u kojem djeluju depozitarne institucije. 1<\/a><\/sup> Pod time se misli na sekuritizirane subjekte posebne namjene, razli\u010dite fondove, hipotekarne ku\u0107e i druge nakon 2008. \u010desto spominjane aktere. Porezne oaze i offshore<\/em> financijski centri nisu dakako svodivi na bankarstvo u sjeni, ali veoma \u010desto jesu s njime povezani. Ponekad \u0107emo \u010dak na\u0107i velike investicijske banke registrirane u nekoj od poreznih oaza, kao \u0161to je to bio slu\u010daj s Lehman Brothers prije sloma 15. listopada 2008.<\/p>\n

Bezbroj nijansi sive zone<\/strong><\/p>\n

No, porezne oaze i offshore<\/em> centri nisu vezani samo za financijski sektor. Naprotiv, njihova rastu\u0107a va\u017enost proizlazi iz \u010dinjenice da je te\u0161ko prona\u0107i<\/a> jednu zna\u010dajnu, multinacionalnu kompaniju koja se ne koristi njihovim uslugama. Drugim rije\u010dima, ne radi se samo o kompanijama kao \u0161to su Citigroup, AIG, HBSC, Deutsche Bank ili JP Morgan Chase, nego i \u00a0na razini svakodnevice bli\u017eim imenima \u2013 Pepsi, Vodafone, Skype, Google, Microsoft, Starbucks, Amazon i Apple.<\/p>\n

Naprimjer, kako je pokazala istra\u017ena komisija ameri\u010dkog Kongresa, Apple je osnovao desetak razli\u010ditih offshore<\/em> kompanija na koje je prebacio desetke milijardi ameri\u010dkih dolara na koje porez ili nije pla\u0107en ili je pla\u0107en prema minimalnim stopama od 1 do 2%. Offshore<\/em> poslovanje, prema tome, nije dodatak uobi\u010dajenoj strategiji multinacionalnih kompanija, ve\u0107 njezin sredi\u0161nji dio. Drugi va\u017ean moment sastoji se u tome da je zna\u010dajan dio transakcija koje se odvijaju putem offshore<\/em> centara ili legalan ili smje\u0161ten u sivoj zoni u kojoj je odluka o prekora\u010denju zakonom utvr\u0111enih granica ostavljena pravnoj i poreznoj ekspertizi. Prema vode\u0107im politi\u010dkim ekonomistima za\u010du\u0111uju\u0107a statistika koja govori o usponu offshore<\/em> financija predstavlja broj\u010dani izraz zdru\u017eenih napora poslovnih elita i dr\u017eava da izbjegnu zakone i regulaciju koju su sami kolektivno proizveli. 2<\/a><\/sup> S obzirom na razvoj fiskalnog sustava u drugoj polovini pro\u0161log stolje\u0107a, raspodjela javnih dobara i usluga poput obrazovanja, prometnica i socijalne skrbi uvelike ovisi o \u0161irini porezne baze i strukturi poreznog sustava.<\/p>\n

U tom je smislu pravni status kori\u0161tenja poreznih oaza i offshore<\/em> centara od sekundarnog zna\u010daja budu\u0107i da kompanije koriste javnu imovinu i usluge i neposredno ovise o njima u pogledu svojih poslovnih rezultata bez sudjelovanja u zajedni\u010dkom pokrivanju tro\u0161kova. Kompanije poput Amazona, jednako kao tvrtke u Mami\u0107evom poslovnom carstvu, bez obzira u kojoj zoni legalnosti posluju, stvaraju distorziju u fiskalnom sustavu i funkcioniraju kao paraziti na javnim dobrima. Svakako nije presedan u ekonomskoj povijesti da se najmo\u0107nije dru\u0161tvene grupe poku\u0161avaju okoristiti onime \u0161to bi trebalo funkcionirati pod nazivnikom zajedni\u010dko, ve\u0107 novost le\u017ei u tome \u0161to se to ovoga puta doga\u0111a na globalnoj razini. Nadalje, zbog zna\u010dajnih financijskih i politi\u010dkih tro\u0161kova ulaska u svijet offshore<\/em> poslovanja, pogodnosti poreznih oaza dostupne su samo najbogatijim dijelovima dru\u0161tva. Na taj se na\u010din stvara poseban oblik globalnog financijaliziranog kapitalizma koji s jedne strane destabilizira nacionalnu ekonomsku politiku, dok s druge strane sve izra\u017eenije pove\u0107ava jaz izme\u0111u bogatih i siroma\u0161nih dijelova dru\u0161tva. U funkciji daljnje rasprave bit \u0107e korisno pogledati \u0161to se zapravo skriva pod terminima porezna oaza i offshore<\/em> financijski centar. Iako su premre\u017eili globalnu ekonomiju, zbog samog sadr\u017eaja njihove djelatnosti koji se veoma \u010desto nalazi na pola puta izme\u0111u zakona i financijskog kriminala, izuzetno je te\u0161ko definicijski odrediti o \u010demu je rije\u010d.<\/p>\n

Knjigovodstveni suverenitet<\/b><\/p>\n

Kada govorimo o poreznim oazama mo\u017eemo identificirati nekoliko klju\u010dnih karakteristika. Prvo, rije\u010d je o jurisdikcijama s veoma niskim ili nepostoje\u0107im porezima. Zakoni o tajnosti poslovanja i pravila o dostupnosti informacija u takvim su jurisdikcijama krojeni prema potrebama me\u0111unarodnih klijenata, a to su prije svega financijske institucije i globalne kompanije. Kona\u010dno, cijeli pravni sustav poreznih oaza se gradi na na\u010din da regulacija poslovanja facilitira izbjegavanje ne samo pla\u0107anja poreza, ve\u0107 op\u0107enito izbjegavanje, iz perspektive klijenta, nepo\u017eeljne regulacije. Neki autori, primjerice, dr\u017ee da se bogati pojedinci u SAD-u u velikoj mjeri slu\u017ee poreznim oazama kako bi sakrili financijsku imovinu od supru\u017enika u slu\u010daju brakorazvodne parnice pri \u010demu niske porezne stope djeluju kao dodatni motiv. 3<\/a><\/sup> U svakom slu\u010daju, porezne oaze poput Kajmanskih otoka, Guernseyja, Jerseyja, Lichtensteina, \u0160vicarske ili ameri\u010dke savezne dr\u017eave Delaware koriste princip suvereniteta kao zakonodavni, odnosno regulatorni okvir unutar kojeg se privatne stranke mogu upustiti u aktivnosti izbjegavanja, a veoma \u010desto i utaje poreza, u kombinaciji s izbjegavanjem drugih oblika takozvanog regulatornog tereta.<\/p>\n

U razdoblju financijalizacije, obilje\u017eenom preobrazbom tradicionalnog bankarstva i zna\u010dajnim pove\u0107anjima prekograni\u010dnih transakcija, porezne oaze i offshore<\/em> poslovanje predstavljaju priliku za pojedine suverene teritorije da organiziraju vlastito zakonodavstvo u skladu s dinamikom financijalizacije u svrhu kratkoro\u010dne dobiti. Usprkos tome \u0161to ovdje govorimo o suverenim teritorijima, treba imati u vidu obja\u0161njenje koje Palan i suradnici daju u izvrsnoj studiji iz 2009. godine prema kojemu porezne oaze mo\u017eemo razumjeti kao “legislativne prostore”. Takvi prostori predstavljaju “repozitorije ugovornih odnosa”, odnosno njihova va\u017enost le\u017ei u knjigovodstvenoj funkciji koju obavljaju, dok ekonomskih ili drugih aktivnosti ima veoma malo. Virtualnost ekonomskih aktivnosti u poreznim oazama, odnosno njihova transakcijska funkcija mo\u017eda \u0107e biti pone\u0161to jasnija ako pa\u017enju usmjerimo na\u00a0Ugland house<\/a><\/em>, ne odve\u0107 veliku poslovnu zgradu na Kajmanskim otocima. Prema posljednjem izvje\u0161taju<\/a> CTJ-a (Citizens for tax justice) iz 2015., na toj je adresi trenutno registrirano 18.857 kompanija \u010dije su “stvarne” poslovne aktivnosti miljama daleko.<\/p>\n

Transakcije koje se knjigovodstveno vode, primjerice, na Kajmanskim otocima jesu offshore\u00a0<\/em>transakcije u smislu da se nerezidenti koriste zakonskim i regulatornim okvirom unutar jedne jurisdikcije koja je odvojena od njihovih “stvarnih” ekonomskih djelatnosti. Ipak, porezne oaze treba razlikovati od offshore<\/em> financijskih centara. Porezne oaze izgra\u0111ene u svrhu izbjegavanja ili utaje poreza imaju ne\u0161to du\u017eu povijest, dok su offshore<\/em> centri vezani u razdoblje financijalizacije, te se zna\u010dajnije pojavljuju tek u drugoj polovini 20. stolje\u0107a. Mo\u017eemo ih donekle razumjeti preko njihove funkcije \u010diji je fokus na financijskim transakcijama nerezidenata. Offshore<\/em> centri su u svojim po\u010decima bili vezani s transakcijama na eurodolarskim tr\u017ei\u0161tima, tako da ih Me\u0111unarodni monetarni fond (MMF) odre\u0111uje s obzirom na njihovu po\u010detnu funkciju.<\/p>\n

Primjer “najbolje prakse”<\/strong><\/p>\n

Prema MMF-u rije\u010d je o jurisdikcijama u kojima financijske institucije posluju primarno s nerezidentima, dok su inozemna imovina i obveze tih financijskih sustava u disproporciji s potrebama doma\u0107eg financijskog posredovanja. Dakako, niski porezi, poslovna tajnost i anonimnost te “opu\u0161tena” regulacija karakteristi\u010dni su elementi podjednako poreznih oaza i offshore<\/em> centara. 4<\/a><\/sup> Iz svega dosad navedenog jasno je da se offshore<\/em> centri i porezne oaze preklapaju u nekim funkcijama i djelatnostima, ali da njihov mogu\u0107i popis ne\u0107e biti identi\u010dan. Primjerice, najzna\u010dajniji offshore<\/em> centar je jo\u0161 uvijek londonski City, a slijede ga druge velika financijska sredi\u0161ta u Frankfurtu, New Yorku, Hong Kongu itd. S druge strane, OECD-ova lista poreznih oaza uklju\u010duje oko pedesetak lokacija, sve redom malene oto\u010dne dr\u017eave ili gradove-dr\u017eave uz zna\u010dajne iznimke u Europi i na Bliskom istoku gdje se pojavljuju dr\u017eave poput Irske, \u0160vicarske, Jordana i Libanona.<\/p>\n

U sadr\u017eajnom pogledu, te\u0161ko je ne\u0161to precizno re\u0107i ne\u0161to o koli\u010dini financijske imovine parkirane u offshore<\/em> jedinicama. Prema OECD-ovim analiti\u010darima izme\u0111u pet i sedam bilijuna dolara smje\u0161teno je u poreznim oazama, dok podaci Banke za me\u0111unarodna poravnanja govore o bilijunima dolara vrijednoj financijskoj imovini kojom upravljaju fondovi u Luksemburgu i \u0160vicarskoj, bilijunskim depozitima u bilancama banaka na Kajmanskom oto\u010dju itd. 5<\/a><\/sup> Statistika zaobila\u017eenja i utaje poreza je notorno nepotpuna i provizorna. Ono \u0161to se ipak mo\u017ee i\u0161\u010ditati iz dokumenata i statistika, te iz broja prijavljenih offshore\u00a0<\/em>podru\u017enica multinacionalnih kompanija jest promjena u na\u010dinu na koji suvremeno financijalizirano tr\u017ei\u0161te funkcionira.<\/p>\n

Te su promjene globalnog dosega i kako pokazuje primjer unosnog Mami\u0107evog biznisa, podjednako su na raspolaganju ekonomskoj eliti u zemljama centra i periferije. Ono na \u0161to treba pripaziti kada je rije\u010d o suvremenim tokovima novca jest zamu\u0107ena linija koja razdvaja ono \u0161to je zakonski dopu\u0161teno od onoga \u0161to je zabranjeno. Jo\u0161 je vi\u0161e od toga potrebno naglasiti kako se bliska povezanost globalnih financija i fiskalne krize dr\u017eave ne mo\u017ee \u010ditati samo preko te linije razdvajanja. Mami\u0107ev poslovni model, bez obzira na ishod optu\u017enice USKOK-a, ve\u0107 kratkoro\u010dno pove\u0107ava ekonomske nejednakosti, \u010dini javne usluge nedostupnima i stvara dodatni pritisak na donositelje odluka u domeni fiskalne politike. Daleko od toga da bi bio tranzicijska devijacija, njegov se model izvrsno uklapa u procese financijaliziranog poslovanja, odnosno slijedi “najbolju praksu” globalnih kompanija. Me\u0111utim, najbolja tr\u017ei\u0161na praksa se i ovoga puta kre\u0107e u smjeru suprotnom od porezne pravednosti i demokratske kontrole financija.<\/p>\n

  1. Usp. Z.Pozsar i drugi (2012), Shadow banking, Staff Report No.458, Federal Reserve New York[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. Ronan Palan i drugi (2009) Tax Havens. How Globalization Really Works, Cornell University Press[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  3. Walter Diamond i Dorothy Diamond (1998) Tax havens of the world, Matthew Bender Books[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  4. Me\u0111unarodni monetarni fond (2000) Offshore Financial Centers. IMF Background Paper, Monetary and Exchange Affairs Department, June[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  5. Prema Palan i suradnici, 2009. Za detaljniju raspravu vidi OECD (1998) Harmful tax competition: An emerging global issue i BIS (2003) Shell banks and booking offices. Basel Committee on Banking Supervision, January[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Prona\u0107i doga\u0111aj koji bi na simboli\u010dki na\u010din obilje\u017eio kraj tranzicije nije jednostavan posao. Tranzicija u smislu uklapanja u postsocijalisti\u010dkih zemalja u svjetske ekonomske tokove ve\u0107 je neko vrijeme zavr\u0161en proces…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":10720,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[228,213],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[147],"class_list":["post-10713","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-ekonomija","tag-financije","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10713","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10713"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10713\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10728,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10713\/revisions\/10728"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10720"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10713"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10713"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10713"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=10713"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=10713"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=10713"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=10713"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}