{"id":10710,"date":"2015-12-10T13:45:28","date_gmt":"2015-12-10T12:45:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=10710"},"modified":"2015-12-10T13:45:28","modified_gmt":"2015-12-10T12:45:28","slug":"suficiti-osobnih-financijskih-transfera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=10710","title":{"rendered":"Suficiti osobnih financijskih transfera"},"content":{"rendered":"<p>Hrvatska je u 2014. godini ostvarila suficit osobnih financijskih transfera, kazuju <a href=\"http:\/\/ec.europa.eu\/eurostat\/documents\/2995521\/7103916\/2-09122015-BP-EN.pdf\/76523007-b261-428b-8ee6-5692356fe5da\" target=\"_blank\">podaci<\/a> Europskog statisti\u010dkog ureda \u2013 Eurostata. Osobni transferi su novci koje migrantski radnici po\u0161alju iz EU zemlje u mati\u010dnu, ne EU, zemlju. Stoga zemlje koje privla\u010de migrantsku radnu snagu bilje\u017ee deficite, dok zemlje odakle migranti odlaze bilje\u017ee suficite. Ukupan iznos osobnih financijskih transfera za 2014. godinu iznosio je 29,3 milijarde eura, \u0161to je porast u odnosu na godinu ranije kada je iznosio 28,7 milijardi. Iz EU poslano je 18,3 milijarde eura vi\u0161e nego \u0161to je u nju pristiglo.<\/p>\n<p>Me\u0111u EU dr\u017eavama najve\u0107i suficit ostvario je Portugal \u010diji su migrantski radnici natrag u mati\u010dnu zemlju poslali 3,6 milijardi eura. Najve\u0107i deficit od 8,9 milijardi eura zabilje\u017eila je Francuska. Me\u0111u zemljama sa suficitom nalaze se Poljska sa 2,6 milijardi eura, Rumunjska sa 1,6 milijardi, Litva sa 918 milijuna i Bugarska sa 821 milijun eura. Nakon Francuske, najve\u0107e deficite bilje\u017ee Italija sa 4,5 milijardi eura, Velika Britanija sa 4,4 milijarde i Njema\u010dka sa 3,5 milijardi eura. Hrvatska je zabilje\u017eila suficit od 679 milijuna eura. Prema Eurostatovim podacima, ukupni priljev osobnih transakcija u Hrvatsku iznosio je 870 milijuna eura, dok je odljev iznosio 191 milijun eura, \u0161to je rezultiralo suficitom od 679 milijuna eura, prenosi <a href=\"http:\/\/www.hina.hr\/#vijest\/9091897\" target=\"_blank\">HINA<\/a>.<\/p>\n<p>Istovremeno sa Eurostatovim podacima, hrvatski Dr\u017eavni zavod za statistiku objavio je podatke o osnovnim karakteristikama potro\u0161nje ku\u0107anstava u Hrvatskoj za 2014. godinu temeljene na anketi o potro\u0161nji u dvije tisu\u0107e ku\u0107anstava. Podaci pokazuju da gotovo svaka tre\u0107a kuna potro\u0161ena u Hrvatskoj odlazi na hranu i pi\u0107e (meso, kruh, \u017eitarice, mlijeko sir i jaja, zatim povr\u0107e i vo\u0107e). Sljede\u0107ih 30 posto potro\u0161nje ku\u0107anstava odlazi na tro\u0161kove stanovanja i potro\u0161nju energenata (struju, plin i ostala goriva, zatim vodu i druge komunalije). Usporedbe radi, ka\u017eimo da je europski prosjek u 2012. za potro\u0161nju ku\u0107anstava na hranu i pi\u0107e iznosio 14,6 posto, \u0161to je dvostruko manje nego u Hrvatskoj. Postotak izdataka na hranu i pi\u0107e indikator je razvijenosti i \u017eivotnog standarda, koji je u EU dvostruko povoljniji nego u Hrvatskoj.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hrvatska je u 2014. godini ostvarila suficit osobnih financijskih transfera, kazuju podaci Europskog statisti\u010dkog ureda \u2013 Eurostata. Osobni transferi su novci koje migrantski radnici po\u0161alju iz EU zemlje u mati\u010dnu, ne EU, zemlju. Stoga zemlje koje privla\u010de migrantsku radnu snagu bilje\u017ee deficite, dok zemlje odakle migranti odlaze bilje\u017ee suficite. Ukupan iznos osobnih financijskih transfera za [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":10711,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[243,213],"theme":[456,455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-10710","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-eu","tag-financije","theme-politika","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10710","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10710"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10710\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10712,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10710\/revisions\/10712"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10711"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10710"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10710"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10710"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=10710"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=10710"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=10710"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=10710"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}