{"id":1066,"date":"2014-05-28T07:00:06","date_gmt":"2014-05-28T06:00:06","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=1066"},"modified":"2021-02-25T11:06:44","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:44","slug":"hej-haj-volonteri-od-drustvene-samozastite-do-neoliberalnog-upravljanja-katastrofama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=1066","title":{"rendered":"Hej Haj Volonteri: od dru\u0161tvene samoza\u0161tite do neoliberalnog upravljanja katastrofama"},"content":{"rendered":"<p><strong>Ekstremne situacije poput recentnih poplava najbolji su indikator promjena u funkcioniranju dr\u017eave. Pa\u017enja usmjerena ka stvaranju povoljne investicijske klime ima za posljedicu demontiranje dru\u0161tvenih mehanizama za\u0161tite od prirodnih klimatskih nepogoda. Izme\u0111u individualizirane figure volontera i kalkulantske pozicije dr\u017eave nu\u017eno je politi\u010dki artikulirati i graditi zaboravljenu infrastrukturu dru\u0161tvene solidarnosti.\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><i>Premijer Srbije Aleksandar Vu\u010di\u0107 pozvao je danas gra\u0111ane Beograda i Srbije da pomognu u spasavanju ljudi ugro\u017eenih poplavama. Volonteri pakuju i postavljaju d\u017eakove sa peskom u delu izme\u0111u Brankovog i Tramvajskog mosta, a na Maki\u0161u su se punili d\u017eakovi za pomo\u0107 Ostru\u017enici. U \u0160apcu 10.000 dobrovoljaca iz cele zemlje! U 17h potrebno<strong>\u00a0<\/strong>20 volontera za istovar \u0161lepera sa donacijama\u00a0ispred Gerontolo\u0161kog centra na Be\u017eanijskoj kosi (trenutno su na granici).\u00a0Potrebni mu\u0161ki volonteri u SC \u0160umice. U Pioniru potrebne volonterke za \u010duvanje evakuisane dece! Krizni \u0161tab u \u0160apcu pozvao volontere da do\u0111u kod hale Zorka kako bi bili preba\u010deni u Drenovac na najkriti\u010dnija mesta da bi se dodatno oja\u010dao nasip. Upi\u0161ite se u bazu volontera. Regrutovanje volontera za radnu akciju na levoj obali Dunava. Areni potrebna oprema za volontere: maske, rukavice, kape. Dostava na ulazu Sever, 106 i 106a.\u00a0SC \u0160umice: Potrebni sendvi\u010di za volontere! <em>100<\/em><em> volontera prikuplja, proverava i na Internetu objavljuje informacije u vezi poplave. <\/em>Svi volonteri koje zanima kako mogu da pomognu mogu se javiti MUP-u. <em>Javni radovi za volontere i radni sta\u017e. Volonteri su na\u0161i heroji!<\/em><\/i><\/p>\n<p>Volonterski rad i entuzijazam odigrali su klju\u010dnu ulogu nosioca civilne za\u0161tite u socijalnoj katastrofi izazvanoj poplavama, agresivnim dr\u017eavnim in\u017eenjeringom i socijalno-ekonomskim kalkulacijama \u201cdr\u017eave koja posmatra\u201d. Od prvog dana, u velikom broju, samoinicijativno i organizovano u grupama na poziv Vlasti, zapo\u010deo je anga\u017eman ogromnog broja stanovnica i stanovnika u poplavama zahva\u0107enim gradovima, regijama i zemljama. Anga\u017eman volontera pojavio se na mestu (ne)o\u010dekivanog izostanka organizovanog delovanja dr\u017eave i jedinica civilne za\u0161tite koje su u Srbiji iznova osnovane 2012. godine, nakon dvadeset godina diskontinuiteta sa praksom u nekada\u0161njoj socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji, regrutovanjem onih koji su civilno slu\u017eili vojsku, kao i svih (prinudno) zainteresovanih dobrovoljaca. Umesto ovih pla\u0107enih i obu\u010denih jedinica, koje su, ispostavilo se, organizovane u vrlo malom broju op\u0161tina, a najvi\u0161e u zanesenoj politi\u010dkoj imaginaciji politi\u010dara i politi\u010darki, srpski premijer je u pomo\u0107 javno pozvao volontere-gra\u0111ane-dobrovoljce, formatiraju\u0107i ih kao ratnike dobrovoljce u odbrani zemlje. Za razliku od rada u jedinicama civilne za\u0161tite, volonterski rad je besplatan rad za op\u0161te dobro ili dobro drugih, a motivisan je solidarno\u0161\u0107u, moralno\u0161\u0107u, empatijom i\/ili humano\u0161\u0107u, dok u nekim slu\u010dajevima implicira i ideju socijalne pravde. Tako\u0111e, neophodno je razlikovati profesionalne volontere koji su anga\u017eovani, na primer, u radu Crvenog krsta, koji prolaze odre\u0111enu obuku i imaju odre\u0111ena prava regulisana zakonom, od <em>ad hoc<\/em> volontiranja ili, izvan birokratskog re\u010dnika, solidarnosti i me\u0111usobne pomo\u0107i koja je odigrala klju\u010dnu ulogu u ovoj situaciji.<\/p>\n<p>Novi neoliberalni model reagovanja u vanrednim situacijama zasnovan je na regulisanju empatije i solidarnosti me\u0111u gra\u0111anima-volonterima, subjektima samopomozive zajednice, u proizvodnji socijalnog kapitala za re\u0161avanje socijalno-ekonomske-vanredne krize u kome dr\u017eava s distance upravlja stanovni\u0161tvom, koje je prepu\u0161teno samo sebi. U Srbiji su anga\u017eovani gra\u0111ani-volonteri, kao besplatna radna snaga, iako Zakon o vanrednim situacijama predvi\u0111a da svi oni koji su pozvani na zadatke civilne za\u0161tite imaju pravo na naknadu zarade ili ukoliko nisu zaposleni na zdravstvenu za\u0161titu. Takav model se u mnogome razlikuje od onog socijalisti\u010dkog koji je bio razvijan u Jugoslaviji.<\/p>\n<p>U socijalizmu za\u0161tita od katastrofa bila je deo sistema op\u0161te narodne odbrane i dru\u0161tvene samoza\u0161tite, kao zna\u010dajnih funkcija samoupravnog dru\u0161tva. Op\u0161te narodna odbrana i dru\u0161tvena samoza\u0161tita, u samorazumevanju, bile su koncipirane kao proces podru\u0161tvljavanja sigurnosne funkcije dr\u017eave, kroz stvaranje sistemskih samoupravnih struktura. Masovna pojava za\u0161titnih oblika organizovanja zasnovanih na dobrovoljnoj samoorganizaciji u Jugoslaviji je bila na vrhuncu 1960-ih i 1970-ih godina dvadesetog veka. Oni koji su pisali o ovim procesima isticali su, kao glavni razlog, nivo \u017eivotnog standarda dostignut u jugoslovenskom socijalizmu tih godina, koji je omogu\u0107avao anga\u017eovanje radnog naroda\u00a0na stvaranju ovih struktura, \u0161ta je trebalo da vodi ka prevazila\u017eenju dr\u017eave kao nosioca bezbednosti. Civilna za\u0161tita je u Jugoslaviji organizovana nakon tragi\u010dnog iskustva sa zemljotresom u Skoplju 1963. godine, kada je \u017eivot izgubilo preko 1.000 ljudi, kao deo sistema op\u0161tenarodne odbrane sa ulogom spa\u0161avanja ljudi, materijalnih i drugih dobara od opasnosti prirodnog i ljudskog \u010dinioca u ratu i u miru. Provera spremnosti do\u0161la je ubrzo, ve\u0107 1965. godine sa velikim poplavama koje su zahvatile zemlju. Civilna za\u0161tita je bila organizovana na nivou republika preko op\u0161tina, mesnih zajednica i radnih organizacija, pa i naselja i blokova zgrada koji su mogli da budu poverenici. Sistem CZ u Jugoslaviji obele\u017eavala je masovnost, redovno vr\u0161enje obuke i integrisanost u celokupni \u0161kolski sistem.<\/p>\n<p>Ipak, situacija se u mnogome promenila tokom 1980-ih kada dolazi do pada \u017eivotnog standardna stanovni\u0161tva pod pritiskom spoljnjeg duga. Postepeno se obustavlja proces podru\u0161tvljavanja sigurnosnih funkcija dr\u017eave i preuzima ih natrag sama dr\u017eava kao vid prisile kojim se stanovni\u0161tvu pored borbe za egzistenciju nametao i dru\u0161tveno koristan rad. Tako su se i organizaciji CZ mogle uputiti kritike za isticanje sna\u017ene uloge dr\u017eave i jednopartijskog sistema, preveliki fokus na ratnoj odbrani, kao i nametanje masovnosti. Sa raspadom Jugoslavije demontiran sistem CZ je u pojedinim republikama ili sveden na minimalnu razinu ili potpuno demontiran, a u Srbiji je, kao \u0161to je re\u010deno, ponovo uspostavljen tek 2012. godine.<\/p>\n<p>Novi model upravljanja katastrofama upravo se proverava u praksi, sa poplavama koje su mnoge izmestile iz svojih ku\u0107a, pojedine trajno, i pri\u010dinile ogromnu materijalnu \u0161tetu. Mnogi isti\u010du ovih dana da je dr\u017eava u ovoj situaciji zakazala, dok je u stvari ona samo etablirala svoju novu specifi\u010dnu funkciju. U svakodnevici koju su donele poplave suo\u010dili smo se sa povla\u010denjem dr\u017eave iz aktivne sigurnosne funkcije u pravcu ka neoliberalnom modelu upravljanja i za\u0161tite od katastrofa u kome uloga dr\u017eave postaje sve manja, dok se stanovnici zemlje sve vi\u0161e prepu\u0161taju sami sebi. Unutar ovog modela uloga dr\u017eave je tu da facilitira samopomo\u0107 me\u0111u op\u0161tom populacijom, nude\u0107i posebnu pomo\u0107 samo pojedinim ranjivijim grupama. Pred, u trenutku i nakon katastrofe postalo je jasno da nam dr\u017eava ne\u0107e pomo\u0107i i odradili smo ve\u0107inu stvari umesto nje. Nakon prvog naleta poplavnih talasa u kome je stradalo na hiljade ku\u0107a zbog nepravovremenog reagovanja slu\u017ebi, hitnih akcija podizanja novih nasipa i organizovanja rada u prihvatnim centrima, dr\u017eava se trijumfalno vratila, u suvim pantalonama, i otpo\u010dela da organizuje ljudstvo, u vanrednoj situaciji, preko spiskova za volontere, preko upravlja\u010dkog partijskog komandnog kadra, u akcijama na terenu, od izgradnje nasipa do rada u prihvatnim centrima za evakuisane od poplava, preko rodnih stereotipa, jer se zna ko nosi d\u017eakove a ko \u010duva decu, uz sveprisutni klasni rasizam. Dr\u017eava nas je najpre napustila, a onda se vratila da demonstrira vlastitu mo\u0107. Hiljadama volonterki i volontera, koji su prisko\u010dili u pomo\u0107 iz ose\u0107aja solidarnosti, po\u010dela je da upravlja hijerarhija novih partijskih eksponenata i pla\u0107enih radnika \u010dime je uni\u0161tena autonomija volonterskog rada kao i praksa i ose\u0107aj jednakosti. Jedan od pokaznih primera je preuzimanje prihvatnog centra na DIF-u, koji su organizovali studenti i profesori sa Fakulteta sporta i fizi\u010dke medicine, od strane Crvenog krsta, koje je bilo pra\u0107eno uvo\u0111enjem novih radikalnih mera \u0161tednje na hrani.<\/p>\n<p>Prestanak statusa vanredne situacije doneo je i nove elemente upravljanja katastrofom. Do\u0161lo je vreme za zabrane i \u010dvrstu upravlja\u010dku organizacionu liniju, pa i za razne vrste ekonomskih ucena, za prinudno volontiranje, kao i pranje ruku od odgovornosti i distribuiranje krivice. Tako je u Bosni i Hercegovini Republika Srpska donela zabranu preuzimanja bilo kakve samoinicijativne volonterske aktivnosti, dok je na\u010delnik op\u0161tine Maglaj, u drugom bosansko-hercegova\u010dkom entitetu, izdao nare\u0111enje u kome ka\u017ee da su svi radno sposobni gra\u0111ani Maglaja du\u017eni da se stave na raspolaganje Op\u0161tinskom \u0161tabu Civilne za\u0161tite i da se uklju\u010de u \u010di\u0161\u0107enje grada. Tako\u0111e, u nare\u0111enju se isti\u010de da \u0107e svi koji se budu okupljali na javnim mestima, a nisu uklju\u010deni u aktivnosti ra\u0161\u010di\u0161\u0107avanja grada, biti privedeni u Policijsku stanicu Maglaj na dalje postupanje. U Srbiji ovakve mere najavljuju Ministar omladine i sporta Vanja Udovi\u010di\u0107, koji ka\u017ee da je nakon ukidanja vanredne situacije vreme da se svi uklju\u010de u obnovu zemlje, kao i Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabakovi\u0107, koja poziva volontere da se uklju\u010de u obnovu koja \u0107e prema njenom mi\u0161ljenju biti organizovana kao javni radovi. Kao motivacioni mehanizam guvernerka predla\u017ee mogu\u0107nost pla\u0107anja radnog sta\u017ea i penzionog osiguranja volonterima, koji tako gube status volontera i postaju zaposlenici dr\u017eave od koje kao naknadu dobijaju doprinose, koje \u0107e po logici stvari ponovo da joj vrate, jer doprinosima se puni bud\u017eet, kojima dr\u017eava na najsuroviji na\u010din manipuli\u0161e u procesima ukidanja socijalne dr\u017eave i finansiranja privatnih i poluprivatnih preduze\u0107a.<\/p>\n<p>Na ovaj na\u010din me\u0111usobna pomo\u0107, deljenje me\u0111u jednakima sa razli\u010ditim pozicijama potrebe, (ponovo) postaje milostinja kao hijerarhijski odnos pomo\u0107i onima koju su na dnu, ali i strategija dr\u017eava za smirivanje socijalnih konflikata u trenutku perpetuirane nezaposlenosti. Volontiranje vo\u0111eno solidarno\u0161\u0107u, a ponekad i idejom socijalne pravde, svodi se na moralno motivisani humanitarni rad, a novonastale socijalne mre\u017ee u trenutku katastrofe postaju mesto ponovnog povezivanja individua sa strukturama vlasti koja stvara mehanizme izme\u0161tanja odgovornosti me\u0111u osiroma\u0161ene stanovnike, koji su prinu\u0111eni da poma\u017eu sami sebi kroz mehanizme depolitizovane i ne-klasne civilne svesti. A to je jedini logi\u010dan ishod, jer su, kako tvrde predstavnici vlasti, oni i tako sami krivi za katastrofu, jer se nisu pridr\u017eavali uputstva \u0160tabova civilne za\u0161tite ili su za to jednostavno krivi radnici koji nisu na vreme prijavili pokvareni sistem za uzbunjivanje, zbog \u010dega im se preti otkazom. Kroz ove mehanizme za\u0161tita se (opet) ukazuje kao klasno zasnovana kategorija u slu\u017ebi za\u0161tite vladaju\u0107ih interesa, \u010dija se mo\u0107 iskazuje kao javna vlast. U tom smislu kao urgentno pitanje se javlja neophodnost radikalne politizacije civilne za\u0161tite i za\u0161tite u vanrednim situacijama i stvaranje modela koji se ne zasniva na socijalnoj kalkulaciji, i u kome op\u0161ta populacija nije samo instrument za o\u010duvanje poretka.<\/p>\n<p>Va\u017ean uvid koji smo tako\u0111e stekli u ovoj situaciji jeste nedostatak infrastrukture za \u201cdirektne usluge\u201d, \u201cdirektnu brigu\u201d i \u201cdirektnu solidarnost\u201d. \u00a0Mnogi koji su uvideli probleme aktuelne distribucije pomo\u0107i i brige u najve\u0107oj ve\u0107ini su odlu\u010dili da pristanu na nametnutu regulaciju, jer su se suo\u010dili sa \u010dinjenicom da institucije me\u0111usobne podr\u0161ke van dr\u017eavnog aparata za ovakve situacije gotovo da ne postoje, niti postoje razra\u0111eni mehanizmi neisklju\u010duju\u0107eg delovanja unutar dr\u017eavnih mehanizama. Oni koji poku\u0161avaju da rade samostalno na druga\u010diji na\u010din sami tragaju\u0107i, kroz li\u010dne kontakte i direktne susrete, suo\u010davaju se sa mnogim te\u0161ko\u0107ama na terenu, ali i sa perspektivom ka\u017enjavanja represivnog dr\u017eavnog aparata za volontersku neposlu\u0161nost. U tom smislu neophodno je raditi na izgradnji institucija i mre\u017ea za me\u0111usobnu podr\u0161ku, koje \u0107e u budu\u0107nosti biti u stanju da postavljaju granice u odnosu na mo\u0107 dr\u017eave i kapitala, koje \u0107e spre\u010diti budu\u0107e zloupotrebe i za\u0161tititi na\u0161e \u017eivote u susretu sa katastrofama i kalkulantskim interesima dr\u017eave.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Volonterski rad i entuzijazam odigrali su klju\u010dnu ulogu nosioca civilne za\u0161tite u socijalnoj katastrofi&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":1068,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[110],"theme":[456],"country":[11],"articleformat":[450],"coauthors":[109],"class_list":["post-1066","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-drzava","theme-politika","country-srbija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1066","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1066"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1066\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1082,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1066\/revisions\/1082"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1068"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1066"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1066"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1066"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=1066"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=1066"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=1066"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=1066"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}