{"id":10624,"date":"2015-12-07T11:00:01","date_gmt":"2015-12-07T10:00:01","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=10624"},"modified":"2015-12-07T11:52:50","modified_gmt":"2015-12-07T10:52:50","slug":"srbi-u-bih-izmedu-imperijalizma-i-laznog-antiimperijalizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=10624","title":{"rendered":"Srbi u BiH izme\u0111u imperijalizma i la\u017enog antiimperijalizma"},"content":{"rendered":"

Nova epizoda me\u0111unacionalnog kome\u0161anja u Bosni i Hercegovini, potaknuta odlukom Ustavnog suda o neustavnosti predlo\u017eenog praznika Dana Republike Srpske, aktivirala je dobro poznate argumentacije tamo\u0161njih srpskih politi\u010dkih elita. Sli\u010dno kao i za vrijeme gra\u0111anskog rata u BiH, srpsko vodstvo se predstavlja kao branitelj srpskog naroda u sukobu sa zapadnim imperijalizmom \u010diji su bo\u0161nja\u010dki politi\u010dari samo eksponent. No, politi\u010dka stvarnost je bitno druk\u010dija.<\/strong><\/p>\n

Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od 26. novembra da na osnovu apelacije bo\u0161nja\u010dkog \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH, Bakira Izetbegovi\u0107a, neustavnim proglasi Dan Republike Srpske (9. januar), uzdrmala je, ma kako je to otrcano re\u0107i, temelje me\u0111nacionalnih odnosa u BiH. Ustavni sud BiH, kao institucija jedinstvena u svijetu u \u010dijem su sastavu dvoje bo\u0161nja\u010dkih, dvoje hrvatskih, dvoje srpskih i troje stranih sudija, odlu\u010dilo je da je 9. januar kao “Dan Republike” neustavna kategorija jer reflektuje nacionalne osje\u0107aje samo jednog od konstitutivnih naroda Republike Srpske, budu\u0107i da se radi o spomendanu 9. januara 1992., kada je Skup\u0161tina Srpskog naroda Bosne i Hercegovine u prostorijama sarajevskog, tada elitnog, hotela Holliday Inn proglasila osnivanje Republike srpskog naroda BiH, koja \u0107e kasnije postati poznata kao Srpska republika BiH i, kona\u010dno, Republika Srpska.<\/p>\n

Osnovni argument sudija bio je taj da je 9. januar, ujedno i praznik svetog Stefana prvomu\u010denika po julijanskom kalendaru \u0161to mu dodatno daje jednovjersku i jednoetni\u010dku dimenziju, \u0161to je, opet, u suprotnosti sa Ustavom ovog entiteta \u010diji prvi \u010dlan<\/a> ka\u017ee da “Srbi, Bo\u0161njaci, Hrvati, kao konstitutivni narodi, Ostali i gra\u0111ani, ravnopravno, bez diskriminacije, u\u010destvuju u vr\u0161enju vlasti u Republici Srpskoj”. Reakcije srpskih politi\u010dara, zvani\u010dnika i intelektualaca bile su, o\u010dekivano, burne. Predsjednik RS-a, Milorad Dodik je izjavio da nema govora o prihvatanju odluke Ustavnog suda te da su “preglasavanje i nametanje volje trojice stranih sudija i dva Bo\u0161njaka, najbolji put da nestane BiH”. Dodika je podr\u017eala i do ju\u010der smrtno neprijateljska opozicija, sa \u010dijim je prestavnicima usagla\u0161eno pokretanje inicijative za izmjenu zakona o Ustavnom sudu BiH, \u0161to bi, u prvom redu, zna\u010dilo uklanjanje stranih sudija koji, barem prema interpretaciji srpskih i hrvatskih politi\u010dara, uvijek idu na ruku bo\u0161nja\u010dkim politi\u010dkim aspiracijama. Jedna od glavnih argumentacija je ta da Zakon o praznicima<\/a> Republike Srpske ne poznaje “svetog Stefana” ve\u0107 samo “Dan Republike”.<\/p>\n

Nezgodan datum<\/strong><\/p>\n

“Ako, dakle, Republika Srpska prihvati da 9. januar 1992. godine nije datum njenog nastanka i ostavi samo 21. novembar 1995. godine kao svoj praznik, onda je zaista potpisala svoju smrtnu presudu u kojoj stoji da ona i nije nastala istorijskim te\u017enjama srpskog naroda da o\u010duva svoju politi\u010dku, kulturnu i vjersku autonomiju, slobodarski nacionalni i dr\u017eavotvorni potencijal koji je srpski narod prethodnih vijekova bri\u017eno \u010duvao pod tu\u0111inskim okupacijama i sa kojim je (ne)voljno ulazio u razli\u010dite ju\u017enoslovenske aran\u017emane, ve\u0107 da je nastala na ‘srebreni\u010dkom genocidu’, ha\u0161kim presudama Karad\u017ei\u0107u, Mladi\u0107u i dru\u017eini, odnosno Milo\u0161evi\u0107evim pijanim potpisom u ameri\u010dkoj vojnoj bazi! Valjda je to svima jasno?!”, napisao je u tekstu za Novi Polis, radikalizmu nesklon, banjalu\u010dki politolog \u0110or\u0111e Vukovi\u0107.<\/p>\n

\u010cak je i analiti\u010dar sa ljevice, Goran Markovi\u0107, podsjetio da je u Aneksu II Ustava BiH predvi\u0111eno da \u0107e pravni propisi koji su u Bosni i Hercegovini bili na snazi do njegovog stupanja na snagu ostati na snazi. “To se odnosi i na Ustav Republike Srpske. Tako, tvorci Dejtonskog sporazuma su priznali da Republika Srpska nije nastala tek u Dejtonu, ve\u0107 da je nastala ranije, s tim \u0161to je mijenjala pravnu prirodu (do 1995. godine ona postoji kao dr\u017eava, a od tada kao federalna jedinica). Ako tvorcima Dejtonskog sporazuma nije bilo sporno samo postojanje Republike Srpske, ne mo\u017ee biti sporan ni datum njenog stvaranja”, napisao je Markovi\u0107 u svome tekstu<\/a> za portal 6yka. \u010cak je i hrvatski analiti\u010dar Matija \u0160eri\u0107<\/a> ocijenio da su strane sudije “odradili su posao onako kako su im naredili njihovi strani gazde i nije ih briga kakve \u0107e posljedice imati njihova odluka.”<\/p>\n

Nema nikakve sumnje da su apelacija Bakir Izetbegovi\u0107a, kao i jedinstven stav zvani\u010dnog Sarajeva i inostrane administracije na \u010delu sa visokim predstavnikom Valentinom Inzkom da se odluke Ustavnog suda moraju po\u0161tovati, doveli do homogenizacije srpske politi\u010dke elite u BiH. Nezvani\u010dno se ponavljaju mi\u0161ljenja da je Republika Srpska nastala na etni\u010dkom \u010di\u0161\u0107enju, odnosno protjerivanju i masovnim zo\u010dinima protiv \u010dovje\u010dnosti i genocidom nad nesrpskim stanovni\u0161tvom i da je, po svome porijeklu, sli\u010dnija IDIL-u nego tekovini srpskog naroda u borbi za ravnoravnost. Argumentacija koja preovladava na srpskoj strani, a koju potencira i Milorad Dodik, jeste da je srpski narod \u017ertva zapadnog imperijalizma koji je u BiH uspostavio protektorat koji spre\u010dava napredak politi\u010dkih procesa i BiH \u010dini sve vi\u0161e i vi\u0161e nemogu\u0107om dr\u017eavom. Mo\u017ee se re\u0107i da je argumentacija srpske strane gotovo u potpunosti identi\u010dna onoj jednog od srpskih ratnih lidera i saradnika ha\u0161kog optu\u017eenika Radovana Karad\u017ei\u0107a.<\/p>\n

Republika Srpska kao dijete protektorata<\/strong><\/p>\n

“Prebivali smo u tzv. paralelnim istorijama. \u0160to su za nas bili oslobodila\u010dki ratovi, za njih su bili dezintegracioni pokreti unutar legitimne Otomanske i Austrougarske carevine. Pa i ovo je danas u BiH oslobodila\u010dki ustanak. I sada marsovci-plavci i mirovnjaci-vanzemaljci, \u010dinovnici svjetske lihvarske imperije, od dva puta zaklanih tra\u017ee legitimacije. Od sada Srbi ne bi trebalo nikoga da osloba\u0111aju i usre\u0107uju. Oslobo\u0111eni su rekli da smo ih porobili. Usre\u0107itelji su ih\/nas ojadili. Srpsku istorijsku i nacionalnu\/otad\u017ebinsku svijest i duhovnu samosvijest. Srpsku istorijsku i nacionanu\/otad\u017ebinsku svijest i duhovnu samosvijest nisu uspjeli poni\u0161titi ni osmanlijski osvaja\u010di, ni austrougarski, ni njema\u010dki silnici, ali su ih u poslednjih pedeset godina sistematski razarali na\u0161i usre\u0107itelji i novovjerci, a u tome je udio srpskg samorazaranja naro\u010dito impozantan”, pisao je 1992. godine Nikola Koljevi\u0107, visoki funkcioner vlasti bosanskih Srba, koji je nakon rata, kako se smatra, zbog sveop\u0161teg razo\u010darenja srpskom politikom, izvr\u0161io samoubistvo.<\/p>\n

Zanimljivo je da je srpski politi\u010dki diskurs u BiH, na prvi pogled, u svojoj osnovi vrlo antikolonijalan i bazira se na istorijskoj viziji Srba kao dr\u017eavotvonog i slobodarskog naroda koji biva ka\u017enjavan radi svoje, gotovo misti\u010dne milenijske te\u017enje da bude svoj na svome, odnosno da ima pravo na svoje samoopredjeljenje. Bo\u0161nja\u010dko Sarajevo je, prema tome, kolonijalni projekat koji srpski dr\u017eavotvorni i antikolonijalni potencijal dr\u017ei zarobljen unutar imperijalisti\u010dkog protektorata Me\u0111unarodne zajednice i NATO-a. Koliko, me\u0111utim, ovakva argumentacija “dr\u017ei vodu”? Iako su dugoro\u010dni motivi bo\u0161nja\u010dkog vrha, kada je u pitanju daljnja unitarizacija dr\u017eave jasni, “borba” srpske nacionalne elite sa Zapadom nije, u svojoj osnovi manje kapitulantski bezidejna kada je u pitanju stvarni suverenitet naroda, pa i srpskog nad svojom teritorijom.<\/p>\n

Iako je jasno da je referendum o nezavisnosti BiH raspisan mimo svih ustavnih odredbi, jasno je da je odgovor srpske politi\u010dke elite na njega bio drugo ustavno nasilje, odnosno progla\u0161avanje ekskluzivne jednonacionalne teritorije u BiH i to u skladu sa nacrtom konvencije lorda Karingtona od 4. studeng 1991, prema kojoj je narodima u BiH trebalo omogu\u0107iti “samoupravu, u mjeri u kojoj je to mogu\u0107e”, sa zakonodavnim tijelom, upravnom strukturom i sudstvom. Radilo se, dakle, ponovo o oslanjanju ne na vlastite snage, ve\u0107 na inostrane lidere sklone razmi\u0161ljanju o neminovnosti etni\u010dke partikularizacije na tlu biv\u0161e Jugoslavije.<\/p>\n

“Antiimperijalisti\u010dki” folklor<\/strong><\/p>\n

\u0160tovi\u0161e, sama Republika Srpska ne nastaje kontra ve\u0107 kao dio politike ameri\u010dke administracije na Balkanu, koja je ve\u0107 od 1993. bila spremna garantovati dvoentitetsko ure\u0111enje Bosne i Hercegovine. “Poslije toga hrvatsko-srpska delegacija je pravila teritoriju od 30 posto, da bi se nakon odre\u0111enog vremena tra\u017eilo 33 posto. Hrvati iz BiH su \u017eeljeli 16 posto, a Tu\u0111man je tra\u017eio 17 posto. Napravili smo mapu i ispalo je 51 posto. Srbi su dobili 49 posto. To je tzv. Unija tri republike”, govorio je o tom vremenu ratni predsjednik Narodne skup\u0161tine Republike Srpske i osu\u0111eni ratni zlo\u010dinac Mom\u010dilo Kraji\u0161nik.\u00a0\u010cak je i nedavno preminuli srpski kontroverzni istori\u010dar Milorad Ekme\u010di\u0107 u jednoj od svojih posljednjih politolo\u0161ko-istorijskih studija zaklju\u010dio da \u0107e “Sjedinjene Dr\u017eave Srbima uga\u0111ati u svemu, sem u pravu na suverenu nacionalu dr\u017eavu i nezavisnost”.<\/p>\n

Nema sumnje da je srpska politi\u010dka elita na ovu igru pristala. Ako se pri tome uzme u obzir potpuna saradnja sa MMF-om i bespogovorno prihva\u0107anje novog zakona o radu<\/a>\u00a0u skladu sa Reformskom agendum koju diktiraju Svjetska banka i MMF, onda je jasno da od antikolonijalnog diskursa srpske politi\u010dke elite ostaju samo prazne rije\u010di za izborne mahinacije. Dan Republike mo\u017eda predstavlja bitnu istorijsku vododjelnicu u novijem srpskom etnosimbolizmu, ali ostaje samo simbolom, ba\u0161 koliko je i antikolonijalni karakter RS-a samo simbol i ni\u0161ta vi\u0161e. Jasno je da dr\u017eava u \u010dijem Ustavnom sudu sjede inostrane sudije nije dr\u017eava, ve\u0107 protektorat, ali je isto tako jasno da je Republika Srpska, ma kako bila plod volje srpskog naroda, politi\u010dki postala mogu\u0107a samo u okvirima tog protektorata, ba\u0161 kao i bo\u0161nja\u010dki projekat “nezavisnosti” Bosne i Hercegovine, koji je rezultirao dru\u0161tvenim rasulom i raspadom zemlje u gra\u0111anskom ratu 1992.-1995.<\/p>\n

Napokon, ako \u0107emo ve\u0107 o suverenitetu naroda, ratna Republika Srpska je sama najgrublje pogazila takve principe, kada je nesrpsko stanovni\u0161tvo na teritoriji pod svojom kontrolom, a suprotno \u010dak svojim ustavnim odredbama, izlo\u017eila teroru, masakrima, pogromima i progonima. Ma kako se srpski politi\u010dari trudili da se predstavljaju kao politi\u010dke reinkarnacije Kara\u0111or\u0111a i Milo\u0161a Obrenovi\u0107a, oni u postoje\u0107oj imperijalisti\u010dkoj strukturi Balkana, mogu samo “antiimperijalisti\u010dki” oslu\u0161kivati u koji se od velikih interesa uklopiti.<\/p>\n

<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od 26. novembra da na osnovu apelacije bo\u0161nja\u010dkog \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH, Bakira Izetbegovi\u0107a, neustavnim proglasi Dan Republike Srpske (9. januar), uzdrmala je, ma kako je to otrcano re\u0107i, temelje me\u0111nacionalnih odnosa u BiH…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":10628,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[110,25],"theme":[456],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[83],"class_list":["post-10624","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-drzava","tag-nacionalizam","theme-politika","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10624","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10624"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10624\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10632,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10624\/revisions\/10632"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10628"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10624"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10624"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10624"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=10624"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=10624"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=10624"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=10624"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}