{"id":10597,"date":"2015-12-04T09:00:26","date_gmt":"2015-12-04T08:00:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=10597"},"modified":"2015-12-04T11:36:09","modified_gmt":"2015-12-04T10:36:09","slug":"na-putu-do-slobode-18-mjeseci-detencije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=10597","title":{"rendered":"Privid politi\u010dkog sukoba i izbjegavanje rje\u0161avanja izbjegli\u010dke krize"},"content":{"rendered":"<p>Politika &#8220;<a href=\"http:\/\/www.bilten.org\/?p=10016\" target=\"_blank\">usporavanja<\/a>&#8221; protoka izbjeglica i njeno nali\u010dje, gradnja detencijskih centara za izbjeglice, odnosno &#8220;privremenih tranzitnih centara&#8221; dobiva sve jasnije obrise. Donald Tusk, Predsjednik Europskog vije\u0107a <sup><a href=\"#footnote_1_10597\" id=\"identifier_1_10597\" class=\"footnote-link footnote-identifier-link\" title=\"Europsko vije\u0107e (engleski: The European Council) je institucija nastala nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora. Radi se o instituciji Europske unije koja se sastoji od predsjednika dr\u017eava ili predsjednika vlada dr\u017eava \u010dlanica Europske unije, predsjednika Europskog vije\u0107a te predsjednika Europske komisije. Unutar Vije\u0107a osobito je istaknuta uloga predsjednika Vije\u0107a. Tu funkciju je do stupanja na snagu Lisabonskog ugovora svakih &scaron;est mjeseci obna&scaron;ao predsjednik one dr\u017eave koja predsjedava Europskom unijom. Vije\u0107e mo\u017ee donositi pravno obvezuju\u0107e akte, a tada se smatra da ih je donijelo Vije\u0107e EU u sastavu predsjednika dr\u017eava ili vlada budu\u0107i da samo Europsko vije\u0107e nije formalno tijelo koje mo\u017ee samo donosit odluke. Ono to rijetko \u010dini. Stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora, Europsko vije\u0107e je postalo jedno od tijela u institucionalnoj strukturi Europske unije. Rotiraju\u0107e predsjedni&scaron;tvo zamijenjeno je funkcijom Predsjednika Vije\u0107a EU s mandatom od dvije i pol godine. Europsko vije\u0107e ne treba mije&scaron;ati s Vije\u0107em Europske unije (koje se naziva jo&scaron; i Vije\u0107em ministara EU) koje je zasebno tijelo Europske unije, niti s Vije\u0107em Europe, koje je zasebna me\u0111unarodna organizacija sa sjedi&scaron;tem u Strasbourgu, odvojena od EU.\">1<\/a><\/sup> kazao je za britanski <a href=\"http:\/\/www.theguardian.com\/world\/2015\/dec\/02\/detain-refugees-arriving--europe-18-months-donald-tusk\" target=\"_blank\">Guardian<\/a> kako je za &#8220;nadziranje [ekonomskih] migranata i izbjeglica potrebno vi\u0161e vremena od jedne minute potrebne za uzimanje otisaka prstiju&#8221;. Obja\u0161njavaju\u0107i dalje svoj stav, pozvao se na me\u0111unarodno i europsko pravo u kojima postoji mogu\u0107nost zadr\u017eavanja ljudi do 18 mjeseci za vrijeme kojeg se provodi &#8220;potreban&#8221; <a href=\"http:\/\/www.b92.net\/info\/vesti\/index.php?yyyy=2015&amp;mm=12&amp;dd=03&amp;nav_category=78&amp;nav_id=1070083\" target=\"_blank\">nadzor<\/a>. Guardian je izjavu pogre\u0161no protuma\u010dio kao suprotstavljanje najmo\u0107nijoj europskoj premijerki Angeli Merkel.<\/p>\n<p>O kontekstu izjave i mogu\u0107nosti realizacije Tuskove ideje pitali smo Mitra Georgieva, stru\u010dnjaka za migracije i azil iz Centra za mirovne studije koji nam je kazao kako &#8220;Tuskovu izjavu treba promatrati u kontekstu prividnog sukoba na razini Europske unije izme\u0111u Angele Merkel i strana koje su za apsolutno zatvaranje granica&#8221;. Naime, smatra Georgiev, u posljednje se vrijeme &#8220;stvara privid da postoji sukob europskih politi\u010dara koji se razvija u dualizam stavova o politici prema izbjeglicama. Radi se o jedinstvenoj politici s razli\u010ditim pristupima zatvaranja granica, radi se o nijansama. Jedna strana zala\u017ee se za apsolutno zatvaranje granica dok druga smatra kako pristup izbjeglica EU treba znatno usporiti&#8221;. Tuskov prijedlog se, suprotno kazanome, &#8220;protivi svim propisima o azilu i konvencijama o ljudskim pravima \u2013 bilo da se radi o europskim propisima ili me\u0111unarodnima na svjetskoj razini&#8221;, smatra Georgiev.<\/p>\n<p><strong>La\u017ena rje\u0161enja<\/strong><\/p>\n<p>On tako\u0111er dodaje kako se &#8220;sada donose razne odluke koje ranije nisu bile prihvatljive i provode se politike koje je ranije bilo nemogu\u0107e provesti. Osim postavljanja \u017eice na granice, sada se pri\u010da i o suspenziji \u0160engenskog prostora na dvije godine ili jo\u0161 radikalnijem, isklju\u010divanju Gr\u010dke iz \u0160engena&#8221;. Pozadina izjave dakle nije zaista sukob dviju strana od kojih se jedna zala\u017ee za primjenu azilnog prava, dok se druga tome protivi, niti se radi o tome da jedna strana smatra da bi izbjeglice trebalo pustiti u EU, dok se druga tome protivi. Radi se o tome da se obje strane protive slobodnom kretanju izbjeglica na putu prema krajnjim odredi\u0161tima, ali se tome protive u razli\u010ditim stupnjevima, smatra Georgiev, te dodaje kako &#8220;sva dosad predlo\u017eena rje\u0161enja izbjegli\u010dke krize, zapravo nisu nikakva rje\u0161enja&#8221;.<\/p>\n<p>Govore\u0107i o &#8220;kontroli nad izbjeglicama&#8221;, odnosno o pritvaranju nevinih ljudi na 18 mjeseci, Tusk je poku\u0161ao stvoriti iluziju da se izbjeglice lako odlu\u010duju na &#8220;te\u017eak&#8221; put prema Europi, pri \u010demu smatra da bi osamnaestomjese\u010dno zadr\u017eavanje smanjilo njihovu rezolutnost da se domognu podru\u010dja u kojima vlada ve\u0107a ekonomska i fizi\u010dka sigurnost. Njegov spin jasan je i iz izjave kako je &#8220;danas pristup Europi, jednostavno re\u010deno, previ\u0161e lagan&#8221;, \u0161to se mo\u017ee tuma\u010diti kao posebna privilegirana vrsta cinizma, s obzirom na broj izbjeglica koji su smrtno stradali kako u Mediteranu tako i na kopnenim rutama.<\/p>\n<p>Podsjetimo jo\u0161 jednom da se politika &#8220;usporavanja&#8221; izbjeglica, bilo gradnjom fizi\u010dkih prepreka, bilo administrativnim sredstvima pretvara u humanitarnu katastrofu sve ve\u0107ih razmjera, a politi\u010dka odgovornost za ovo kontinuirano se izbjegava poku\u0161ajima da se EU zapravo u svemu prika\u017ee kao ugro\u017eena strana. Ako neki zakoni izazivaju humanitarnu katastrofu, onda ih treba promijeniti tako da je zaustave, a ne da je poja\u010daju.<\/p>\n<ol class=\"footnotes\"><li id=\"footnote_1_10597\" class=\"footnote\"><a href=\"https:\/\/hr.wikipedia.org\/wiki\/Europsko_vije%C4%87e\" target=\"_blank\">Europsko vije\u0107e<\/a> (engleski: <em>The European Council)<\/em> je institucija nastala nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora. Radi se o instituciji Europske unije koja se sastoji od predsjednika dr\u017eava ili predsjednika vlada dr\u017eava \u010dlanica Europske unije, predsjednika Europskog vije\u0107a te predsjednika Europske komisije. Unutar Vije\u0107a osobito je istaknuta uloga predsjednika Vije\u0107a. Tu funkciju je do stupanja na snagu Lisabonskog ugovora svakih \u0161est mjeseci obna\u0161ao predsjednik one dr\u017eave koja predsjedava Europskom unijom. Vije\u0107e mo\u017ee donositi pravno obvezuju\u0107e akte, a tada se smatra da ih je donijelo Vije\u0107e EU u sastavu predsjednika dr\u017eava ili vlada budu\u0107i da samo Europsko vije\u0107e nije formalno tijelo koje mo\u017ee samo donosit odluke. Ono to rijetko \u010dini. Stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora, Europsko vije\u0107e je postalo jedno od tijela u institucionalnoj strukturi Europske unije. Rotiraju\u0107e predsjedni\u0161tvo zamijenjeno je funkcijom Predsjednika Vije\u0107a EU s mandatom od dvije i pol godine. Europsko vije\u0107e ne treba mije\u0161ati s Vije\u0107em Europske unije (koje se naziva jo\u0161 i Vije\u0107em ministara EU) koje je zasebno tijelo Europske unije, niti s Vije\u0107em Europe, koje je zasebna me\u0111unarodna organizacija sa sjedi\u0161tem u Strasbourgu, odvojena od EU.<span class=\"footnote-back-link-wrapper\">[<a href=\"#identifier_1_10597\" class=\"footnote-link footnote-back-link\">&#8617;<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Politika &#8220;usporavanja&#8221; protoka izbjeglica i njeno nali\u010dje, gradnja detencijskih centara za izbjeglice, odnosno &#8220;privremenih tranzitnih centara&#8221; dobiva sve jasnije obrise. Donald Tusk, Predsjednik Europskog vije\u0107a 1 kazao je za britanski Guardian kako je za &#8220;nadziranje [ekonomskih] migranata i izbjeglica potrebno vi\u0161e vremena od jedne minute potrebne za uzimanje otisaka prstiju&#8221;. Obja\u0161njavaju\u0107i dalje svoj stav, pozvao [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":10598,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[243,161,46],"theme":[458,456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-10597","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-eu","tag-ljudska-prava","tag-migracije","theme-drustvo","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10597","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10597"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10597\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10616,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10597\/revisions\/10616"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10598"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10597"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10597"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10597"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=10597"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=10597"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=10597"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=10597"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}