{"id":10587,"date":"2015-12-04T08:00:34","date_gmt":"2015-12-04T07:00:34","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=10587"},"modified":"2015-12-04T09:26:05","modified_gmt":"2015-12-04T08:26:05","slug":"10587","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=10587","title":{"rendered":"Industrija oru\u017eja i regionalno liderstvo"},"content":{"rendered":"<p><strong>Iako balkanske zemlje ne predstavljaju nikakvu relevantnu vojnu silu u globalnim ili regionalnim razmerima, u poslednje smo vreme svedoci sve glasnijih najava zaokreta prema naoru\u017eavanju u svrhu regionalnog nadmetanja. Novoprona\u0111ena strast za oru\u017ejem na pacificiranom Balkanu \u010dini se ipak ima prije svega unutarnjopoliti\u010dku logiku.<\/strong><\/p>\n<p>Nakon sistemske deindustrijalizacije Srbije od po\u010detka dvehiljaditih, \u0161to je svakako jedna od klju\u010dnih posledica tranzicione politike, o namenskoj industriji, jednoj od najrazvijenijih privrednih grana u biv\u0161oj Jugoslaviji, govorilo se nedovoljno i to prevashodno u negativnom tonu \u2013 naj\u010de\u0161\u0107e povodom \u0161trajkova i brojnih neispla\u0107enih zarada, doprinosa, regresa \u2013 \u0161to je zajedni\u010dko iskustvo radnica i radnika svih preduze\u0107a &#8220;u restrukturiranju&#8221;. Re\u010d je o dobro poznatom scenariju: desetine uni\u0161tenih preduze\u0107a, nekada\u0161njih industrijskih centara i sredi\u0161ta urbanog razvoja, sa hiljadama zaposlenih, danas se u procesu tzv. &#8220;restrukturiranja&#8221; suo\u010davaju sa evidentnom tehnolo\u0161kom zaostalo\u0161\u0107u, masovnim otkazima, prinudnim godi\u0161njim odmorima, talasima privatizacije te neuspelim pregovorima sindikata i dr\u017eave.<\/p>\n<p>Predsednik vlade Aleksandar Vu\u010di\u0107 i ministar odbrane Bratislav Ga\u0161i\u0107 naizgled su uspeli da odbrambenu industriju Srbije &#8220;vrate u igru&#8221;, ali prvenstveno intenzivnom i neumesnom medijskom eksploatacijom u kontekstu borbe protiv terorizma i izma\u0161tanog takmi\u010denja u naoru\u017eanju me\u0111u biv\u0161im jugoslovenskim republikama, a ne zahvaljuju\u0107i ozbiljnom planu reindustrijalizacije, \u010diji bi neizostavni deo trebala da bude i proizvodnja oru\u017eja i municije.<\/p>\n<p>Pri\u010du o o\u017eivljavanju vojne industrije u Srbiji neophodno je sagledati u odnosu prema spoljnoj politici prethodne vlasti, ali i prema agresivnoj propagandi Ga\u0161i\u0107evog ministarstva odbrane, tj. poku\u0161aju vladaju\u0107e Srpske napredne stranke da rehabilituje Srbiju kao vojnu silu, u \u010demu udeo ima i degutantno rabljenje ikonografije Prvog svetskog rata u sklopu reklamnih kampanja Vojske Srbije. Slede\u0107i logiku srbijanskih vlasti, dr\u017eavotvorni patos i odu\u0161evljenje spram narastaju\u0107e represije trebalo bi da, pod izgovorom uspostavljanja stabilnosti i samoproklamovanog liderstva u regionu, opravdaju sve ve\u0107a ulaganja u naoru\u017eanje i diskutabilne spoljnopoliti\u010dke saveze.<\/p>\n<p><strong>Proveren kadar<\/strong><\/p>\n<p>U toku mandata Demokratske stranke vojna <a href=\"http:\/\/www.bilten.org\/?p=6520\" target=\"_blank\">neutralnost<\/a> Srbije predstavljana je kao su\u0161tinska prednost u procesu evrointegracija, a reforma vojske i o\u017eivljavanje vojne industrije, koje Vu\u010di\u0107 otvoreno proklamuje kao prioritete trenutne vlade, nisu bili shva\u0107eni kao relevantani politi\u010dki ciljevi. Opsesija borbenom gotovo\u0161\u0107u i ja\u010danjem represivnog aparata okosnica je svake desni\u010darske politike \u0161to nije, imaju\u0107i u vidu politi\u010dku pro\u0161lost srbijanskog premijera, nimalo iznena\u0111uju\u0107e. Dok je savr\u0161eno jednostavno uo\u010diti metode zastra\u0161ivanja i onemogu\u0107avanja subverzivnog politi\u010dkog delovanja kojima se Srpska napredna stranka slu\u017ei od po\u010detka svog mandata, te\u017ee je dopreti do slo\u017eenih politi\u010dkih mehanizama koji stvaraju spregu represivne unutra\u0161nje politike i interesa stranog kapitala.<\/p>\n<p>Naime, kada je u aprilu 2014. godine Ga\u0161i\u0107 imenovan za ministra odbrane, parlamentarna opozicija bavila se prvenstveno spekulacijama o tome da li je Ga\u0161i\u0107 slu\u017eio vojni rok, podozriva spram njegovog stepena obrazovanja, licemerno lamentuju\u0107i nad mogu\u0107no\u0161\u0107u da je srbijanski ministar odbrane po struci kerami\u010dar. Liberalno-gra\u0111anska opozicija svoje kritike ve\u0107 dugo zasniva na tehnokratskoj kritici Vu\u010di\u0107evih ministara kao nedovoljno obrazovanih i stru\u010dnih. Me\u0111utim, u lovu na la\u017ene diplome zvani\u010dnika Srpske napredne stranke, politi\u010dki daleko relevantniji detalji nisu zapa\u017eeni.<\/p>\n<p>Javna je tajna da je Bratislav Ga\u0161i\u0107 kao gradona\u010delnik Kru\u0161evca u periodu od juna 2012. do aprila 2014. uspe\u0161no rukovodio zata\u0161kavanjem i gu\u0161enjem radni\u010dkih \u0161trajkova nekoliko preduze\u0107a u ste\u010daju. Njegovo postavljanje na mesto ministra odbrane nije, dakle, posledica nedostatka visokokvalifikovanih kadrova u redovima SNS-a, ve\u0107 je simptom dobro promi\u0161ljene strategije dr\u017eavne represije i zastra\u0161ivanja svih onih koji se aktivno suprotstavljaju neoliberalnoj agendi. Time je mogu\u0107e objasniti i za\u0161to Ga\u0161i\u0107, uprkos brojnim finansijskim aferama, optu\u017ebama za zloupotrebu slu\u017ebenog polo\u017eaja i \u010dak pravim <a href=\"http:\/\/www.novosti.rs\/vesti\/naslovna\/hronika\/aktuelno.291.html:542497-Ministar-Gasic-Ja-sam-doneo-odluku-da-poleti-helikopter-u-vreme-kad-se-dogodila-nesreca-bio-sam-u-Krusevcu-i-isao-na-aerodrom\" target=\"_blank\">tragedijama<\/a>, nije smenjen niti je podneo ostavku.<\/p>\n<p><strong>Lideri u dodvoravanju<\/strong><\/p>\n<p>Insistiranje na &#8220;ugledu&#8221; vojske, bilo realno (kroz finansijsku podr\u0161ku i investiranje u tehnologiju), bilo kroz niz simboli\u010dkih manifestacija snage, mo\u0107i i efikasnosti (od kojih je nedavna &#8220;antiteroristi\u010dka takti\u010dko-pokazna ve\u017eba \u0160tit 2015&#8221; samo vrhunac ledenog brega) neophodno je za u\u010dvr\u0161\u0107ivanje nacionalnog identiteta i posledi\u010dno nacionalnog jedinstva, koje u su\u0161tini podrazumeva predstavljanje interesa politi\u010dkih i ekonomskih elita kao zajedni\u010dkog i univerzalnog.<\/p>\n<p>Reforma vojske i te\u017enja da se izgradi poverenje u institucije represivnog aparata treba da omogu\u0107e politi\u010dku platformu sa koje Vu\u010di\u0107 mo\u017ee da se nametne kao &#8220;dr\u017eavnik&#8221; i reformator od istorijskog zna\u010daja. Najdalje \u0161to Vu\u010di\u0107 odlazi u svojim reformama jeste poku\u0161aj da ujedini tipi\u010dno desnu retoriku (do iznemoglosti eksploatisan mit o tradiciji rusko-srpskog prijateljstva) te ideju sna\u017ene ruke pravne dr\u017eave (koja postoji zahvaljuju\u0107i oslanjanju na svoju vojnu silu) sa imperativima zapadnog kapitala i njegovog klju\u010dnog sredstva &#8220;demokratske&#8221; represije \u2013 vladavine prava.<\/p>\n<p>Izbegli\u010dka kriza pokrenula je sezonu takmi\u010denja zemalja u regionu, ponajvi\u0161e Srbije i Hrvatske, u dodvoravanju zahtevima Evropske unije. Tako su se &#8220;stabilnost&#8221; i &#8220;sigurnost&#8221; ispostavili kao klju\u010dni faktori za sticanje simpatija iz Brisela i Berlina, te presudni kriterij u borbi za poziciju &#8220;lidera u regionu&#8221;. Ministar rada, zapo\u0161ljavanja, bora\u010dkih i socijalnih pitanja Aleksandar Vulin vi\u0161e puta je sugestivno <a href=\"http:\/\/www.tanjug.rs\/full-view.aspx?izb=211909\" target=\"_blank\">izjavljivao<\/a> su &#8220;uspesi&#8221; Vu\u010di\u0107eve vlade proizvod politi\u010dke stabilnosti kakvom ne mo\u017ee da se pohvali nijedna druga zemlja u regionu, dok se Vu\u010di\u0107, u svom prepoznatljivom kvazipomirljivom tonu, u pravilu referira na &#8220;neke druge&#8221;.<\/p>\n<p><strong>Stalne pretnje<\/strong><\/p>\n<p>Ovakvi nastupi srbijanskih zvani\u010dnika u javnosti predstavljaju najpodliju nacionalisti\u010dku propagandu, ali budu\u0107i da realne spoljnopoliti\u010dke okolnosti, sre\u0107om, ne dozvoljavaju istinsku kompetitivnost u naoru\u017eanju, fiktivnog neprijatelja, koji \u0107e opravdati sna\u017eno promovisanje vojske Srbije i njenih kapaciteta, treba prona\u0107i unutar granica zemlje. Medijski <a href=\"http:\/\/www.bilten.org\/?p=10535\" target=\"_blank\">spinovi<\/a> o dr\u017eavnom udaru, te upiranje prstom na sve one koji &#8220;ru\u0161e Vu\u010di\u0107a&#8221;, iako svojom repetitivno\u0161\u0107u i uporno\u0161\u0107u izazivaju uglavnom burleskne efekte, ipak bacaju sasvim novo svetlo na vesti poput one da je vojska Srbije oformila specijalni \u0161tab radi za\u0161tite predsednika vlade koji je, prema <a href=\"http:\/\/www.blic.rs\/Vesti\/Politika\/610570\/Gasic-i-Vojska-formirali-STAB-ZA-ZASTITU-VUCICA\" target=\"_blank\">tvrdnji<\/a> ministra odbrane, &#8220;najugro\u017eenija li\u010dnost u zemlji&#8221;. Tako se kreira atmosfera u kojoj se ja\u010danje represivnog aparata do\u017eivljava kao opravdano i, \u0161tavi\u0161e, neophodno zarad spre\u010davanja politi\u010dke destabilizacije, za koju, sude\u0107i po trenutnom stanju stvari, ne postoje ni najmanje naznake.<\/p>\n<p>No, jasno je da ovakva unutra\u0161nja politika, konstantno podgrevana demonstracijom sile od strane represivnog aparata, mora biti svojevrsno ogledalo spoljne politike. Pre\u0107utna kompetitivnost me\u0111u susednim zemljama uslovljena je tr\u017ei\u0161nim mehanizmima i evroatlantskim integracijama. Izvesni politi\u010dki incidenti, poput izbegli\u010dke krize ili teroristi\u010dkih napada, \u010dine da istrajni politi\u010dki animoziteti, privremeno zata\u0161kani na\u010delima liberalne demokratije, isplivaju na povr\u0161inu.<\/p>\n<p>Pored toga \u0161to je teroristi\u010dki napad u Parizu 13. novembra omogu\u0107io mnogim vladama da svoje militantne, imperijalisti\u010dke i proratne planove prodaju pod krinkom borbe protiv terorizma, na Balkanu je zatrovana politi\u010dka klima dodatno optere\u0107ena istorijom lokalnih sukoba. Nakon teroristi\u010dkog akta u Sarajevu, srbijanski mediji su se za \u0161aku profita na svojim naslovnim stranama utrkivali u brojanju d\u017eihadista &#8220;koji nam prete iz Bosne i Hercegovine&#8221;. Ovi nemili doga\u0111aji bili su jedinstven povod za srbijanskog premijera da promovi\u0161e &#8220;sposobnost&#8221; srbijanskih vlasti da obezbede stabilnost i sigurnost svojim gra\u0111anima.<\/p>\n<p><strong>\u010cvrsta ruka i evroatlantski smer<\/strong><\/p>\n<p>Najavljena ulaganja u namensku industriju, te serijska proizvodnja novog oklopnog vozila &#8220;Lazar 2&#8221; i NORA (Novo oru\u0111e artiljerije), na\u017ealost, nisu deo plana za reindustrijalizaciju i revitalizaciju privrede, ve\u0107 manifestacija novih odnosa mo\u0107i, u koje se savr\u0161eno uklapa Vu\u010di\u0107eva politika &#8220;neutralnosti&#8221; koja podrazumeva otvorenost prema zahtevima investitora sa obe strane \u2013 iz Rusije i sa Zapada.<\/p>\n<p>Fokusiranost srbijanske vlade na vojni sektor te njegovo neopravdano, neumereno i odnosu prema ostalim privrednim granama krajnje neproporcionalno osna\u017eivanje posebno pa\u017eljivo treba sagledati u svetlu skora\u0161nje posete generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga, sa ciljem \u0161to br\u017ee implementacije Individualnog akcionog plana partnerstva izme\u0111u Srbije i NATO, kojim se osigurava i podsti\u010de me\u0111usobna saradnja Srbije i NATO. Nekada\u0161nji proizvodni kapaciteti, danas opustele fabrike iskori\u0161\u0107eni su kao pokri\u0107e za izma\u0161tanu regionalnu utakmicu u naoru\u017eanju, dok se imperijalne politike neometano sprovode.<\/p>\n<p>No, kako svaki novi talas zao\u0161travanja takvih politika nailazi na neposredan otpor radni\u0161tva i svih onih koji su o\u0161te\u0107eni izumiranjem socijalne dr\u017eave, vladaju\u0107oj klasi je neophodna ja\u010da kontrola, te u tom smislu treba tuma\u010diti i toliki zna\u010daj koji se u poslednje vreme pridaje vojsci. Slu\u010daj Vojske Srbije i aktuelnih de\u0161avanja, po\u010dev\u0161i od antiteroristi\u010dke ve\u017ebe \u0160tit, preko formiranja specijalnog \u0161taba sa ciljem spre\u010davanja navodne destabilizacije dr\u017eavnog aparata, do nove opreme i municije, odli\u010dno ilustruje kako je \u010dvrsta ruka dr\u017eave u unutra\u0161njoj politici zapravo klju\u010dni saveznik elita u procesu evroatlantskih integracija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nakon sistemske deindustrijalizacije Srbije od po\u010detka dvehiljaditih, o namenskoj industriji govorilo se nedovoljno i to prevashodno u negativnom tonu, \u0161to je zajedni\u010dko iskustvo radnica i radnika svih preduze\u0107a &#8220;u restrukturiranju&#8221;&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":10593,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[110],"theme":[456],"country":[11],"articleformat":[450],"coauthors":[183],"class_list":["post-10587","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-drzava","theme-politika","country-srbija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10587","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10587"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10587\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10606,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10587\/revisions\/10606"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10593"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10587"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10587"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10587"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=10587"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=10587"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=10587"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=10587"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}