{"id":10546,"date":"2015-12-02T11:00:40","date_gmt":"2015-12-02T10:00:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=10546"},"modified":"2015-12-02T11:07:56","modified_gmt":"2015-12-02T10:07:56","slug":"iskreni-kapitalist-demistifikator-politicara-i-neovisnih-analiticara","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=10546","title":{"rendered":"Iskreni kapitalist: demistifikator politi\u010dara i “neovisnih analiti\u010dara”"},"content":{"rendered":"

U vrijeme dok stipendisti krupnog kapitala, politi\u010dke elite, papagajski plasiraju formule o nu\u017enosti reformi, a glasnogovornici krupnog kapitala, “neovisni analiti\u010dari”, kao opareni ska\u010du na svaki navodni \u0161um u komunikaciji cjenovnim signalima, bilo da se radi o izjavi ponekog sindikalista ili javnom sektoru kao takvom, \u010dini se najprikladnijim “pratiti novac” kako bi se vi\u0161e saznalo o stvarnosti koja nas okru\u017euje i poslu\u0161ati \u0161to o svemu ka\u017eu iskreniji kapitalisti sami. U tom su pogledu vi\u0161e nego zahvalni bili nedavni istupi \u010delnih ljudi Atlantic grupe, jedne od vode\u0107ih hrvatskih kompanija.<\/p>\n

Tako je prije to\u010dno tri tjedna, gostuju\u0107i u emisiji Druga strana<\/a> na 4. programu HTV-a, mitove o nacionalnom jedinstvu i zajedni\u010dkom interesu dr\u017eave, gra\u0111ana i kapitala, iskreno i precizno raskrinkao predsjednik uprave i glavni dioni\u010dar Atlantic grupe, Emil Tedeschi. Upravo netom nakon izbornih rezultata, dok je Most entuzijasti\u010dno pozivao sve u vladu nacionalnog jedinstva, Tedeschi je jednostavno razlo\u017eio kako se interesi pojedinih kompanija ne moraju nu\u017eno poklapati s nacionalnim interesom: “Nismo mi napravili tvornicu u Novoj Gradi\u0161ci zbog toga \u0161to smo \u017eeljeli zadovoljiti interes hrvatskih gra\u0111ana. (Zato jer vam se isplatilo.) Tako je. Za mene je antipati\u010dno kad bilo koji poslovni \u010dovjek, poslovni lider, ma\u0161e nacionalnim interesom, a u principu vu\u010de poslove i poslovne odluke zbog osobnog interesa i interesa njegove kompanije. To je jedino legitimno. Ali ako se tu uklapa nacionalni interes onda je to win – win<\/em> situacija i to je dobro. Sutradan \u0107emo morati napravit tvornicu u Rusiji ili \u0107emo morat napravit tvornicu u nekoj tre\u0107oj zemlji, a ne\u0107emo je napravit u Hrvatskoj i to \u0107e biti legitiman interes Atlantic grupe.”<\/p>\n

Osim \u0161to je ukazao na proma\u0161ene dimenzije pri\u010de o nacionalnom intereseu, Tedeschi je, samo ponavljaju\u0107i osnovne obrasce poslovanja u kapitalizmu, ukazao i na domete demokracije. Presudne odluke o ekonomskom razvoju donose se ipak van parlamentarnih procedura. I nema tu ni\u0161ta skandalozno. Da je druk\u010dije, preispitivali bi na\u010din proizvodnje u kojem \u017eivimo.<\/p>\n

Nevolje s “poslovnom klimom” u Njema\u010dkoj<\/strong><\/p>\n

O nepovoljnim ekonomskim i politi\u010dkim okolnostima koje valja zaobilaziti ukoliko \u017eelite profitno poslovati, podu\u010dio nas je ju\u010der i Neven Vrankovi\u0107, jo\u0161 jedan predstavnik Atlantic grupe, potpredsjednik za korporativne aktivnosti. Sudjeluju\u0107i na ne\u010demu \u0161to se zove “poslovni doru\u010dak<\/a>“, u organizaciji Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Infoarene, predo\u010dio je probleme s kojima se Atlantic grupa suo\u010dava na tr\u017ei\u0161tu Europske unije. Tvrdi da osnovni problem predstavlja \u010dinjenica da mogu konkurirati s vrlo malim brojem svojih proizvoda, njih 30-ak od ukupno 2500. Jednostavno, nemilosrdno tr\u017ei\u0161te na razne na\u010dine onemogu\u0107uje sna\u017enije profiliranje. Naprimjer, Vrankovi\u0107 tvrdi da je njihov Smoki sigurno najbolji na svijetu, ali uspje\u0161an plasman na europskom tr\u017ei\u0161tu, van regije, nije mogu\u0107 jer bi morali ulo\u017eiti previ\u0161e u marketing da bi bilo isplativo.<\/p>\n

No nije to jedini problem u kalkulacijama na europskom tr\u017ei\u0161tu. Vrankovi\u0107 tvrdi da im je neophodan proboj u Europu i da regionalno tr\u017ei\u0161te postaje premalo. Iako tvrdi da je regionalni rast u okviru stagniraju\u0107eg BDP-a mogu\u0107 jedino “potkradanjem” konkurencije, kao da se u samoj konkurenciji i ne radi upravo o tome, prije \u0107e biti da se radi o tome da su tr\u017ei\u0161ni udjeli fiksirani i da nema previ\u0161e prostora za proboje u samom sektoru. No, puno va\u017eniji pou\u010dak koji nam Vrankovi\u0107 nudi je onaj o problemima na “Zapadu”. Naime, iako im je EU tr\u017ei\u0161te i dalje prioritet, jedinu tvornicu od njih 19 koja se nalazila van regije, u Njema\u010dkoj, morat \u0107e zatvoriti i preseliti negdje u regiju. Razlog je vrlo jednostavan: “Tvornicu u Njema\u010dkoj planiramo zatvoriti i otvoriti je u regiji jer te\u017ee pregovaramo sa sindikatima u Njema\u010dkoj, ondje se razlikuje socijalna osjetljivost radne snage.”<\/p>\n

Legitimna poslovna odluka Atlantic grupe nam ipak sugerira da “poslovna klima” kod nas i nije tako lo\u0161a, za razliku od Njema\u010dke, najja\u010de ekonomske sile u Europskoj uniji. Samo se onda postavlja zdravorazumsko pitanje: ako nezavidna ekonomska situacija u regiji nije do “poslovne klime”, do \u010dega je?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U vrijeme dok stipendisti krupnog kapitala, politi\u010dke elite, papagajski plasiraju formule o nu\u017enosti reformi, a glasnogovornici krupnog kapitala, “neovisni analiti\u010dari”, kao opareni ska\u010du na svaki navodni \u0161um u komunikaciji cjenovnim signalima, bilo da se radi o izjavi ponekog sindikalista ili javnom sektoru kao takvom, \u010dini se najprikladnijim “pratiti novac” kako bi se vi\u0161e saznalo o […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":8049,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[228,243],"theme":[456,455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-10546","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ekonomija","tag-eu","theme-politika","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10546","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10546"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10546\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10559,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10546\/revisions\/10559"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8049"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10546"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10546"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10546"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=10546"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=10546"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=10546"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=10546"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}