Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP21) koja se upravo odr\u017eava u Parizu otvorena je vrlo bombasti\u010dno, osobito se to odnosi na govor francuskog predsjednika Fran\u00e7oisa Hollandea, pozdravnu poruku pape Franje te niz velikih prosvjeda koji su pratili po\u010detak “pregovora”. Medijska prezentacija tih doga\u0111aja pokazala je, s druge strane, dubinu nerazumijevanja kao i politi\u010dku marginalnost ovog pitanja, ambicioznim sastancima na vrhu unato\u010d. Hollandeov i papin govor tako su smje\u0161teni (bez kriti\u010dke refleksije) u tradiciju kojoj i pripadaju: onoj paradnog podsje\u0107anja na tobo\u017ee poznate stvari koje je retori\u010dki zao\u0161treno koliko i politi\u010dki impotentno.<\/p>\n
Izvje\u0161tavanje s impozantnih masovnih mobilizacija svelo se pak na potragu za sugovornikom s najdu\u017eom kosom i naj\u0161arenijom ko\u0161uljom, kojeg je trebalo kontrastirati ozbiljnim ljudima koji vode “te\u0161ke pari\u0161ke pregovore”. Seriozne poze pregovara\u010da trebale su nas pak uvjeriti kako je prosvjedno halabu\u010denje kucanje na otvorena vrata, jer ne samo da moralni autoriteti upozoravaju na klimatske promjene, ve\u0107 su se na\u0161i vo\u0111e predano posvetili rje\u0161avanju problema unato\u010d njegovoj objektivnoj te\u017eini. \u010cak i blago grebanje po povr\u0161ini problematike, me\u0111utim, dovodi u sumnju ovaj ambiciozni narativ o konsenzusu i nadi u mogu\u0107e rje\u0161enje do sad nerje\u0161ivog problema.<\/p>\n
Prija\u0161nji su poku\u0161aji dogovora o globalnom smanjenju emisije stakleni\u010dkih plinova (koji dovode do te\u0161kih klimatskih poreme\u0107aja) propadali zbog nevoljkosti najve\u0107ih zaga\u0111iva\u010da da se uklju\u010de. Preventivno je stoga, prema mi\u0161ljenjima medijskih urednika, valjalo prozvati te zaga\u0111iva\u010de, osobito SAD, Kinu i Indiju \u2013 zemlje visoko pozicionirane prema globalnoj emisiji stakleni\u010dkih plinova \u2013 zbog nespremnosti da pristanu na ograni\u010denja koja bi prema procjenama trebala zatopljenje globalne klime zadr\u017eati na “samo” 2\u00b0C. Mediji tre\u0107eg najve\u0107eg svjetskog “zaga\u0111iva\u010da”, zemalja Zapadne Europe, koje u pravilu papagajski prenose regionalni mediji, elegantno su pri tom zaboravili na odgovornost za genezu problema.<\/p>\n
Nepomirljiva proturje\u010dja<\/strong><\/p>\n Naime, dok se pobrojavaju dana\u0161nje emisije, \u010desto se zaboravlja da u stvaranju problema nisu sudjelovali svi dijelovi Svijeta podjednako. Za razliku do SAD-a, \u010dije politi\u010dko vodstvo naj\u010de\u0161\u0107e hladno negira utjecaj izgaranja fosilnih goriva na nastanak klimatskih poreme\u0107aja, tzv. zemlje u razvoju isti\u010du upravo povijesno naslje\u0111e i odgovornost kao klju\u010dni argument protiv “globalnog dogovora”. Ispada naime da bi, nakon \u0161to su dovele planet na rub propasti, zapadnoeuropske zemlje htjele ostatku svijeta zabraniti industrijalizaciju koju su same pro\u0161le. \u010cak i ako pristane na vlastito “ne\u0161to ve\u0107e smanjenje emisije”, Zapadna Europa jo\u0161 uvijek ne priznaje svoj klimatski dug prema ostatku Svijeta.<\/p>\n No dok argumenti tzv. zemalja u razvoju itekako imaju temelja, oni ne samo ne\u0107e zaustaviti ozbiljne i katastrofalne posljedice klimatskih poreme\u0107aja, ve\u0107 pokazuju i dublje probleme koji onemogu\u0107avaju da sastanci poput CAP21 donesu o\u010dekivana rje\u0161enja. Mnogi politi\u010dari u prigodni\u010darskim su obra\u0107anjima prilikom otvaranja konferencije klimatske promjene naveli kao glavnu svjetsku opasnost, dakako uz terorizam. Ispada da se odr\u017eavanje ove konferencije moglo opravdati samo davaju\u0107i njezinoj temi sekundarnu poziciju u odnosu na opasnost od terorizma, iako su posljedice klimatskih poreme\u0107aja znatno dalekose\u017enije i smrtonosnije, te velikim dijelom zaslu\u017ene<\/a> za razvoj konflikata i ratova.<\/p>\n Unato\u010d neumjesnoj usporedbi, klimatske opasnosti doista imaju ne\u0161to sli\u010dno s terorizmom \u2013 naime nemogu\u0107nost me\u0111unarodne zajednice da se s njima suo\u010di uslijed \u010dinjenice da se globalni poredak jo\u0161 uvijek temelji prije svega na globalnoj kompeticiji i nejednakom razvoju. Sli\u010dno aktualnom geopoliti\u010dkom plesu oko Sirije, i dogovor oko usporavanja globalne klimatske katastrofe zapeo je na strukturnoj nesposobnosti svjetskih sila da diskusiju vode van profitnih kalkulacija na \u0161tetu konkurenata. Sva patetika o “majci Zemlji” koju smo prisiljeni slu\u0161ati ovih dana ne mo\u017ee sakriti nepomirljivo proturje\u010dje globalnog kapitalizma i klimatske sigurnosti.<\/p>\n Upravo zbog toga, eventualni dogovor u Parizu mo\u017ee biti bolji ili lo\u0161iji, ali u svakom slu\u010daju ne mo\u017ee biti rje\u0161enje. Jer ako se klimatska \u0161teta kroz narednih nekoliko stolje\u0107a i mo\u017ee sanirati, sasvim je sigurno da se sistem koji radi protiv interesa ve\u0107ine ne mo\u017ee “popraviti”. Dapa\u010de, njegov je nestanak klju\u010dni preduvjet eventualnog klimatskog oporavka.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP21) koja se upravo odr\u017eava u Parizu otvorena je vrlo bombasti\u010dno, osobito se to odnosi na govor francuskog predsjednika Fran\u00e7oisa Hollandea, pozdravnu poruku pape Franje te niz velikih prosvjeda koji su pratili po\u010detak “pregovora”…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":10522,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[182],"theme":[457],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-10521","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-okolis","theme-klima","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10521","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10521"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10521\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10525,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10521\/revisions\/10525"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10522"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10521"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10521"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10521"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=10521"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=10521"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=10521"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=10521"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}