{"id":10491,"date":"2015-12-01T08:00:24","date_gmt":"2015-12-01T07:00:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=10491"},"modified":"2015-12-01T10:01:57","modified_gmt":"2015-12-01T09:01:57","slug":"laske-3","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=10491","title":{"rendered":"Europski energetski planovi za Hrvatsku"},"content":{"rendered":"

Iako se strane investicije u energetsku infrastrukturu perifernih zemalja poput Hrvatske u medijima \u010desto tretiraju gotovo kao svojevrstan razvojni poklon, motivacija posrijedi uglavnom je prili\u010dno profanija. Umjesto doprinosa razvojnoj politici periferije te investicije u prvom redu predstavljaju infrastrukturne zahvate u skladu s ekonomskim i geopoliti\u010dkim interesima zemalja centra.<\/strong><\/p>\n

Pet energetsko-infrastrukturnih projekata iz Hrvatske uvr\u0161teno je krajem pro\u0161log mjeseca na kona\u010dni srednjoro\u010dni popis Europske komisije za sufinanciranje u zajedni\u010dkom interesu. Gradnju tih sustava platit \u0107e najve\u0107im dijelom Europska unija, no ujedno je posrijedi zgodna prilika da vidimo, a kako ne bismo uzimali vijesti zdravo za gotovo, naime, o kakvom je i \u010dijem sve interesu rije\u010d, a i zajedni\u0161tvu. Za po\u010detak: EK isti\u010de da \u0107e se kroz odabranih 195 projekata na podru\u010dju \u010ditave EU “omogu\u0107iti postupna izgradnja energetske unije integracijom europskih energetskih tr\u017ei\u0161ta”, zatim da \u0107e se njima “pridonijeti okon\u010danju energetske izoliranosti nekih dr\u017eava \u010dlanica”, kao i da \u0107e se “pove\u0107ati koli\u010dina obnovljivih izvora energije u mre\u017ei”.<\/p>\n

Zadr\u017eimo se na hrvatskom uzorku; radi se o gradnji terminala za LNG, odnosno ukapljeni prirodni plin, na otoku Krku, potom o plinovodnoj mre\u017ei s krakovima od LNG-terminala prema Italiji, Sloveniji i Srbiji, te zasebnoj grani jadransko-jonske mre\u017ee izme\u0111u Splita i Albanije. Nadalje su tu jo\u0161 i dalekovodne strujne konekcije Like i Dalmacije u Hrvatskoj s Bosnom i Hercegovinom, i rekonstrukcija te nadogradnja postoje\u0107eg naftovoda od Krka prema Ma\u0111arskoj i Srbiji.<\/p>\n

Da bismo razmotrili odnose koji se uspostavljaju ili zapravo samo potvr\u0111uju navedenim infrastrukturnim zahvatima, nu\u017eno je podsjetiti na nekoliko \u010dinjenica o hrvatskoj energetici. Ona je najve\u0107im dijelom bazirana na bogatom hidroenergetskom potencijalu, uz pone\u0161to termoelektrana i atomsku centralu u Sloveniji koju dvije zemlje dijele vlasni\u010dki ravnopravno. Upada u oko da su gotovo odreda u pitanju kapaciteti podignuti jo\u0161 za SFR Jugoslavije, nerijetko grandioznih proporcija<\/a>. U su\u0161nim godinama, me\u0111utim, ispostavlja se potreba prekograni\u010dne kupnje struje i zato se govori o relativnoj energetskoj ovisnosti i nesamostalnosti, dok su alternativni izvori energije zasad u razvoju, uza sve i prili\u010dno neuvjerljivom. Glavna energetska osnova Hrvatske, industrija naftnih artikala Ina, s crpili\u0161tima u Moslavini, Slavoniji i na Jadranu, koruptivno<\/a> je pak prepu\u0161tena ma\u0111arskom Molu.<\/p>\n

Razvojni energetski potencijali<\/strong><\/p>\n

Hrvatska razvojno-energetska politika pritom jedva i da postoji, uzmu li se u obzir aspekti strate\u0161kog planiranja diversifikacije izvora energenata, relacija spram unutarnjeg i me\u0111unarodnog tr\u017ei\u0161ta, javno-poslovnog upravljanja sektorom op\u0107enito, vlasni\u010dkih previranja u cjelokupnom sustavu i stalnih uskla\u0111ivanja s autoritarnim EU-instancama. Primjera za to ima mnogo, spomenut \u0107emo samo neke, ali sintezu takvog uvida, na\u017ealost, definitivno ne bi bilo te\u0161ko obraniti.<\/p>\n

Spomenuti LNG-terminal ima najmanje veze sa samom Hrvatskom; njezina unutarnja energetska organizacija ustvari nije integrirana s takvim modelom napajanja, niti se mogu\u0107nosti ozbiljno pretpostavljaju. Lako je isti slu\u010daj nadovezati na upadljivi fakat da dr\u017eava jo\u0161 ne predvi\u0111a otvaranje mre\u017ee plinskih elektrana kako bi iskoristila me\u0111unarodnu gradnju kr\u010dke stanice za pretovar arapskog ili ameri\u010dkog goriva. Nadalje, primijetimo da se u neposrednoj blizini Krka planira skora izgradnja goleme termoelektrane na ugljen, od kakvih se po nedavnoj odluci zemalja OECD-a posvuda odustaje, zbog ekolo\u0161kih razloga. No treba priznati i da nositelj projekta, javna Hrvatska elektroprivreda (HEP), ima karakteristi\u010dno vezane ruke otpo\u010detka slu\u010daja.<\/p>\n

Jer, samoj dr\u017eavi je onemogu\u0107eno, uslijed jasnog EU-diktata o ga\u0161enju dr\u017eavnih subvencija, da iskoristi sve ekonomske potencijale pri sli\u010dnim zamislima. Dr\u017eava ne smije pokrenuti povoljne razvojne kreditne linije za tu svrhu, pa se HEP okre\u0107e manjem otporu i bira vanjske komercijalne partnere, a to \u0107e u ovom predmetu biti japanski Marubeni. HEP je stoga tako\u0111er upu\u0107en na tr\u017ei\u0161ne \u0161pekulacije poput neprincipijelnih suradnji s elektroprivredom<\/a> Republike Srpske u BiH, ili nastojanja da se preuzme isti sektor u Crnoj Gori.<\/p>\n

Dodajmo svemu i evidentnu narav \u0161irenja elektroenergetske proizvodnje u Hrvatskoj na alternativne, ekolo\u0161ki prikladne izvore kao \u0161to su vjetar i biomasa. Pripadaju\u0107e tr\u017ei\u0161te liberalizirano je i utoliko, s nizom pogodnosti, otvoreno privatnim investitorima, dok je HEP-u ostavljeno da se vlastitim bud\u017eetom i pame\u0107u nosi s lo\u0161im efektima njihova pristupa integralnom sustavu prometovanja energijom, mada se o tome u javnosti \u010duju samo pohvale navodnoj modernizaciji.<\/p>\n

“Obnovljivi” izvori i me\u0111unarodni planovi
\n<\/strong><\/p>\n

Ostaje nam baciti pogled na \u0161iri politi\u010dki, u najmanju ruku euroazijski kontekst; ne\u0107emo dodu\u0161e posebno analizirati notorni izuzetni utjecaj Sjedinjenih Dr\u017eava na situaciju u Europi, kao i posvuda u svijetu. Dovoljno je da se ukratko osvrnemo na odnose u kojima je to ionako kardinalno sadr\u017eano, izme\u0111u EU i Rusije te Kine. Poznato je da EU nastoji zaobi\u0107i Rusiju kao svoga glavnog opskrbljiva\u010da plinom, i da je me\u0111unarodna politi\u010dka kriza u \u010dijem centru le\u017ei to nastojanje uvjetovana motivom preuzimanja dominacije na generalnom tr\u017ei\u0161tu, ne samo energetskom. Zato Bruxelles u ime velikih zapadnih sila odlu\u010duje graditi LNG-terminal na Jadranu i zato nije va\u017eno \u0161to to\u010dno Hrvatska ima od toga.<\/p>\n

Istovjetni rezon vrijedi dakako i kod recentnog njema\u010dkog<\/a> projekta uspostave vi\u0161eg liberalno-ekonomskog reda na Zapadnom Balkanu, a nimalo slu\u010dajan nije podatak da i u tom slu\u010daju energetska infrastruktura opet ima jednu od najzna\u010dajnijih funkcija. Ona jest najintenzivniji fizi\u010dki robni transmiter, pa je logi\u010dno i da iz EU-a dopiru nao\u010digled nervozne reakcije na kineske<\/a> impresivne i ve\u0107 poodmakle poku\u0161aje ugra\u0111ivanja u zapadno-balkansko tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n

Navedeni EU-razlog pove\u0107anja koli\u010dine obnovljivih izvora energije u mre\u017ei, sude\u0107i prema listi projekata u Hrvatskoj, djeluje nakaradno \u2013 nafta i plin ipak ne dolaze iz tog smjera. A proklamirani zajedni\u010dki interes koji smo namjerili razvidjeti o\u010dito se ne krije u dobrobiti eventualnih slobodnih narodnih zajednica kakve bi bile i na\u010delno energetski samoodr\u017eive, ali i infrastrukturno povezane radi me\u0111usobnog ispomaganja. Interes je to, prije svega, jednog krila globaliziranog kapitala u slobodi me\u0161etarenja energentima bez granica. Hrvatska, na kraju krajeva, pritom predstavlja samo karakteristi\u010dni primjer funkcioniranja kontinentalnog ekonomskog aparata, a takva pozicija zemlje na periferiji EU-a zna\u010di nanesre\u0107u ve\u0107 etablirano pravilo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pet energetsko-infrastrukturnih projekata iz Hrvatske uvr\u0161teno je krajem pro\u0161log mjeseca na kona\u010dni srednjoro\u010dni popis Europske komisije za sufinanciranje u zajedni\u010dkom interesu…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":10519,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[128,243],"theme":[457,456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-10491","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-energetika","tag-eu","theme-klima","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10491","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10491"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10491\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10520,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10491\/revisions\/10520"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10519"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10491"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10491"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10491"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=10491"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=10491"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=10491"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=10491"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}