{"id":10484,"date":"2015-11-30T08:00:33","date_gmt":"2015-11-30T07:00:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=10484"},"modified":"2015-12-09T11:42:57","modified_gmt":"2015-12-09T10:42:57","slug":"10484","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=10484","title":{"rendered":"Remunicipalizacija vodovodnih usluga"},"content":{"rendered":"

U jo\u0161 jednoj koruptivnoj sprezi stranih investitora i lokalnih politi\u010dara, cijenu pla\u0107aju rumunjski gra\u0111ani. Nakon \u0161to je otkriveno da su previsoke cijene vodovodnih usluga u Bukure\u0161tu rezultat koruptivnih radnji, lokalne vlasti nisu poduzele ni\u0161ta da se cijene smanje. Inicijativa za preuzimanje kontrole nad javnim uslugama ovisi o interesu javnosti.<\/strong><\/p>\n

Rumunjski Nacionalni direktorat za antikorupciju (DNA) pokrenuo je u septembru 2015. godine istragu usmjerenu na posrednike koji su djelovali u interesu privatne vodovodne kompanije ApaNova\/Veolia zbog osnovane sumnje za po\u010dinjenje kaznenih djela podmi\u0107ivanja slu\u017ebenih lica. No, osim toga i drugih ilegalnih aktivnosti, ApaNova optu\u017eena je i za \u0161pijuniranje vlastitih radnika s ciljem da ih sprije\u010de da prijave nadle\u017enim tijelima ilegalne aktivnosti kompanije. Za ovo su \u010dak me\u0111u vlastitim zaposlenicima imali i odre\u0111eni broj profesionalnih obavje\u0161tajaca,<\/a> javljaju rumunjski mediji. Posljedica svega je da je DNA odre\u0111eni broj klju\u010dnih svjedoka stavila pod posebnu za\u0161titu zbog osnovane opasnosti utjecanja na svjedoke.<\/p>\n

Zahvaljuju\u0107i dugogodi\u0161njem<\/a> monopolu kojeg ApaNova ima nad opskrbom Bukure\u0161ta vodom i odvodnjom te podmi\u0107ivanju gradskih vije\u0107nika \u2013 raznih politi\u010dkih opcija \u2013 mogli su osigurati pove\u0107anje cijena vode od 125 posto u periodu od 2008. do 2015 godine. Mita u ukupnom procijenjenom iznosu od 12,4 milijuna eura (55 milijuna RON) ispla\u0107ivana su putem fiktivnih ugovora na ra\u010dune privatnih firmi jednog lokalnog poduzetnika najmanje dvama bukure\u0161tanskim vije\u0107nicima od kojih je jedan bio zamjenik gradona\u010delnika. Podmi\u0107ivanja je, u periodu od 2008. do 2013. godine, prema dokumentima dostupnima rumunjskom portalu Profit.ro, odobravao francuski direktor rumunjske podru\u017enice Veolie Bruno Roche, trenutno nadle\u017ean za bugarsku podru\u017enicu iste firme.<\/p>\n

U zamjenu za mita, vije\u0107nici su frizirali takse i cijene usluga vodoopskrbe i odvodnje koje se nalaze u nadle\u017enosti spomenute firme. Istraga je produbljena u oktobru i novembru, prilikom \u010dega su prona\u0111eni novi dokazi o friziranju cijena vode te je optu\u017enica podignuta i protiv same kompanije, izme\u0111u ostalog i radi utaje poreza vrijednog 5 milijuna eura. Kao argument za vlastitu obranu ApaNova pro\u0161log je tjedna izdala priop\u0107enje u kojem stoji da su cijene vode u Bukure\u0161tu tek 17. po visini u popisu od 33 sli\u010dne “operacije” u Rumunjskoj<\/a> te pritom nije komentirala optu\u017ebe za podmi\u0107ivanje.<\/p>\n

Koban spoj: politi\u010dari i menad\u017eeri<\/strong><\/p>\n

Bukure\u0161t je privatizirao usluge vodoopskrbe jo\u0161 2000. nakon dvije godine dugog procesa odabiranja koncesionara. Konzultantske funkcije prilikom ove privatizacije vr\u0161ile su Svjetska banka zajedno s Me\u0111unarodnom financijskom korporacijom<\/a> koja je \u010dlanica Grupe<\/a> Svjetske banke. Odluka o privatizaciji odvodnje i vodoopskrbe rezultat je nezadovoljstva javnosti kvalitetom vode i op\u0107enito radom tada javne kompanije Regie Autonome. Za pobolj\u0161anje rada te kompanije bilo je potrebno investirati vi\u0161e od milijardu dolara, no lokalne su vlasti tvrdile da nikako ne mogu namaknuti potrebna sredstva te je zapo\u010det proces autsorsanja ove javne usluge.<\/p>\n

Koncesiju je na kraju na natje\u010daju osvojila rumunjska firma koja se tada zvala ApaNova Bucharest, a \u010diji je najve\u0107i dioni\u010dar bila Veolia Eau-Compagnie Generale des Eaux, podru\u017enica francuske firme Veolia Environment Group<\/a> koja ima vlasni\u0161tvo nad 73,7% dionica pri \u010demu grad posjeduje jo\u0161 16,3%, dok se preostalih 10% nalazi u rukama radnika<\/a>. Koncesija je 2008. godine dovedena u pitanje te je umalo raskinuta kada je jedan od gradskih pro\u010delnika po\u010deo osporavati cijeli postupak koji je rezultirao autsorsanjem ove usluge ApaNovoj tvrde\u0107i da firma ne izvr\u0161ava obaveze propisane koncesijom. Razvoj doga\u0111aja koji su uslijedili nakon ovoga rekonstuira se iz dana\u0161nje perspektive i s obzirom na rezultate gorespomenute istrage.<\/p>\n

Podmi\u0107ivanja lokalnih du\u017enosnika navodno su uslijedila nakon prigovora o neispunjavanju uvjeta koncesije kada su gradona\u010delnikovi savjetnici prestali propitivati prekid koncesije i po\u010deli povisivati naknade za vodoopskrbu i odvodnju. Profit<\/a> koji je kompaniji ostajao nakon oporezivanja u narednim se godinama udvostru\u010dio s 15 milijuna eura (69.564.116 RON) koliko je iznosio 2010. godine na 31 milijun eura (140.851.950 RON u 2014).<\/p>\n

Podru\u0161tvljenje najbolje rje\u0161enje<\/strong><\/p>\n

Nakon \u0161to je otkrivena korupcija koja je dovela do visokih cijena vode, usprkos o\u010dekivanjima javnosti, aktualna bukure\u0161tanska vlast nije revidirala ugovor s vodovodnom kompanijom niti je odluke koje su rezultat korupcije stavila van snage, a tako\u0111er nije ni smanjila cijene vode. Suprotno o\u010dekivanome, uz obja\u0161njenje provedbe direktive Europske unije o dodjeljivanju koncesijskih ugovora pozvala se na aluzivan koncept “razumnog profita” (reasonable profit<\/em>) koji bi trebao podrazumijevati dru\u0161tveno odgovorno poslovanje. Termin je u transponiranju EU direktive upotrijebila vlada u prijedlogu zakona o javnim koncesijama koji regulira javne usluge kojima upravljaju privatne kompanije. Lokalne vlasti iskoristile su transponiranje direktive u nacionalno zakonodavstvo kako bi nastavile s praksom koja u startu nije bila legalna ve\u0107 je bila rezultat koruptivnih radnji.<\/p>\n

Narod je kao i obi\u010dno u periodu van predizbornih kampanji isklju\u010den iz procesa dono\u0161enja odluka koje ih se izravno ti\u010du i koje ih izravno financijski poga\u0111aju. Kao revolt na pona\u0161anje lokalnih vlasti koje usprkos izrazito niskom standardu gra\u0111ana i visokom stupnju siroma\u0161tva i dalje odr\u017eavaju nepotrebno visoke cijene vode, u Bukure\u0161tu se po\u010dela planirati kampanja za “remunicipalizaciju”, odnosno nacionalizaciju ili podru\u0161tvljenje vodovodnih resursa. Kampanja je po\u010dela peticijom<\/a> nakon konferencije u organizaciji CriticAtaca koja je propitivala poziciju spremnosti rumunjske ljevice da se u praksi uhvati u ko\u0161tac s aktualnim dru\u0161tvenim problemima, posebno u kontekstu sljede\u0107ih izbora. Formuliran je zahtjev prema gradskim vlastima da se jasno oglase o legitimnosti porasta cijena vode glasanjem gradske skup\u0161tine na istu temu. Od lokalnih vlasti tako\u0111er se tra\u017ei da sastave rezoluciju koja bi poni\u0161tila sve odluke donesene kao rezultat podmi\u0107ivanja vije\u0107nika, te povrat cijene vode na period prije 2008. godine. Tako\u0111er se tra\u017ei i objava izvje\u0161taja koje su sastavljali me\u0111unarodni eksperti prije nego \u0161to su komunalne usluge dane u koncesiju kako bi se vidjelo da li se korupcija prote\u017ee u same korijene privatizacije te kako bi se pripremili argumenti za \u0161iroku kampanju ponovne nacionalizacije vodovodnih resursa.<\/p>\n

Rumunjski aktivisti planiraju do sljede\u0107ih lokalnih izbora 2016. godine podsje\u0107ati sve kandidate na ova pitanja te \u0107e od njih tra\u017eiti zauzimanje stava po pitanju privatizacije i remunicipalizacije svih vrsta komunalnih usluga, \u0161to je smatraju, u interesu javnosti. Ovaj proces ve\u0107 odavno u Europi ne predstavlja nikakav radikalni potez, jer se u mnogim<\/a> zemljama pokazalo da su privatne kompanije lo\u0161i gospodari komunalnih usluga. Privatizacija ovih usluga dovodi do lo\u0161ijeg odr\u017eavanja infrastrukture i vi\u0161ih cijena za krajnje korisnike. Me\u0111u brojnim svjetskim primjerima, ovdje je dovoljno izdvojiti glavni francuski grad Pariz koji je ove usluge vratio u nadle\u017enost lokalne vlasti, a iste prakse poznate su i Italiji, \u0160panjolskoj i \u0160vedskoj. Sna\u017ena demokratska kontrola nad komunalnim uslugama nu\u017ena je kao korak u ostvarivanju ve\u0107e socioekonomske jednakosti u Rumunjskoj.<\/p>\n

S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rumunjski Nacionalni direktorat za antikorupciju pokrenuo je istragu usmjerenu na posrednike koji su djelovali u interesu privatne vodovodne kompanije ApaNova\/Veolia zbog osnovane sumnje za po\u010dinjenje kaznenih djela podmi\u0107ivanja slu\u017ebenih lica….<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":10489,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[105,51],"theme":[455],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[255],"class_list":["post-10484","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-javni-sektor","tag-privatizacija","theme-rad","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10484","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10484"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10484\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10506,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10484\/revisions\/10506"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10489"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10484"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10484"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10484"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=10484"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=10484"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=10484"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=10484"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}