{"id":10465,"date":"2015-11-27T08:00:45","date_gmt":"2015-11-27T07:00:45","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=10465"},"modified":"2015-11-26T21:42:04","modified_gmt":"2015-11-26T20:42:04","slug":"put-uz-zicu-2-0","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=10465","title":{"rendered":"Put uz \u017eicu 2.0"},"content":{"rendered":"

U\u010dinci izbjegli\u010dke krize u Sloveniji o\u010dituju se prvenstveno u pomicanju cijelog politi\u010dkog spektra u desno. Uzrok tome ne le\u017ei u neposrednoj reakciji politi\u010dkih aktera i stanovni\u0161tva na izolirano pitanje tretmana izbjeglica, ve\u0107 je posrijedi katalizacija unutarnjih dru\u0161tvenih sukoba, ili njihova izostanka, i politi\u010dkih odnosa mo\u0107i.<\/strong><\/p>\n

U vrijeme Drugog svjetskog rata Slovenija je bila podijeljena na dva dijela izme\u0111u nacisti\u010dke Njema\u010dke i fa\u0161isti\u010dke Italije, dok je manji dio zaposjela i Ma\u0111arska. Pod fa\u0161isti\u010dkom okupatorskom vla\u0161\u0107u na\u0161ao se i glavni grad Ljubljana. Najve\u0107i podsjetnik na tada\u0161nju fa\u0161isti\u010dku okupaciju je i danas ”Put sje\u0107anja i drugarstva”, nakon raspada Jugoslavije poznat kao ”Put uz \u017eicu”. Rije\u010d je o vi\u0161e od 30 kilometara dugom obru\u010du koji je ogra\u0111ivao Ljubljanu vi\u0161e od 1100 dana od 1942. do 1945. godine. Na njemu su fa\u0161isti postavili sustav s vi\u0161e od 200 bunkera, bodljikavom \u017eicom i drugim preprekama koje su bile \u0161iroke 8 metara i visoke 2 metra. Svrha mu je bila sprje\u010davanje protufa\u0161isti\u010dkog partizanskog djelovanja, \u0161to mu nije sasvim uspjelo, ali je jako naru\u0161avao \u017eivot \u010ditavog grada. Sje\u0107anje na bodljikavu \u017eicu i bunkere koji su 3 godine opkoljavali Ljubljanu obilje\u017eava se svake godine, po\u010dev od 1946., mar\u0161evima i utrkama oko 9. maja, dana kona\u010dnog sloma fa\u0161izma u Evropi.<\/p>\n

Ipak, 9. maj 2016. \u0107e biti ne\u0161to druga\u010diji. Na 70. obljetnicu prvog mar\u0161a uz \u017eicu ne\u0107e biti mogu\u0107e ignorirati “neugodnu” \u010dinjenicu da je mogu\u0107 i mar\u0161 uz \u017eicu koju je na slovensko-hrvatskoj granici, nekoliko tjedana unazad, krenula postavljati vlada Mire Cerara. Bodljikava \u017eica, duga vi\u0161e od 600 kilometara, bit \u0107e postavljena du\u017e \u010ditave granice s Hrvatskom. Ta \u017eica \u0107e biti i 20 puta dulja od bodljikave \u017eice koju su oko Ljubljane postavili fa\u0161isti.<\/p>\n

“Bodljikava \u017eica nije bodljikava \u017eica”<\/strong><\/p>\n

Sedamdeset godina nakon Drugog svjetskog rata ne trebamo vi\u0161e fa\u0161iste da bi nas okupirali, taj zadatak mo\u017eemo i bolje obaviti sami. Prije samog postavljanja ograde premijer Miro Cerar sastao se i s ma\u0111arskim predsjednikom vlade Viktorom Orb\u00e1nom. \u010covjekom, koji je svega nekoliko mjeseci ranije prozivan kao diktator, sjetimo se samo \u0161aljivog pozdrava koji mu je uputio Jean-Claude Juncker. Vi\u0161e se ne sprdaju s Orb\u00e1nom, ve\u0107 u\u010de od njega. Njegov stav da \u0107e Evropa biti Evropa ograda ili je ne\u0107e biti zauzima sve vi\u0161e vlada dr\u017eava \u010dlanica Evropske unije.<\/p>\n

\u010cinjenica da je nedavno obilje\u017eena i 26. godi\u0161njica pada Berlinskog zida ukazuje na jo\u0161 ve\u0107u povijesnu ironiju, ili ako se poslu\u017eimo Hegelom, spoznaju da je povijest u\u010diteljica, ali da od nje nikada ni\u0161ta ne nau\u010dimo. Stoga bi trebalo nanovo promisliti i poslovi\u010dnu zamjerku projektu Evropske unije po kojoj nikada nije bio sposoban uspostaviti pozitivan identitet me\u0111u stanovni\u0161tvom Evrope, da ne\u0161to takvo poput Evropljanke ili Evropljanina u stvarnosti ne postoji. Evropa nema premalo identiteta, dapa\u010de, ima ga previ\u0161e. Ona je podijeljena li\u010dnost koja poku\u0161ava zadr\u017eati smrtno ozbiljan izraz lica dok u jednu ruku slavi pad zidova, a u drugu ruku zida nove. Uz diskurs koji prati postavljanje novih ograda, zidova i tehni\u010dkih prepreka (\u0161to je za slovensku vladu omiljeni izraz) valjalo bi prisjetiti se radnog naziva Berlinskog zida. Zvao se je Antifaschischer Schutzwall<\/em>, odnosno antifa\u0161isti\u010dki za\u0161titni zid.<\/p>\n

Ipak, biv\u0161oj Njema\u010dkoj Demokratskoj Republici potrebno je priznati da je zid nazvala njegovim pravim imenom. Slovenska vlada to nije sposobna, premijer Cerar je uporno govorio o “tehni\u010dkim preprekama”, a jo\u0161 korak dalje je oti\u0161la \u0161efica njegove parlamentarne grupe, ina\u010de profesorica politologije. Simona Kustec Lipicer je, naime, izjavila da “bodljikavu \u017eicu nikako se ne smije shva\u0107ati kao bodljikavu \u017eicu”. Izjavu je dala dok je slovenska vlada na granici ve\u0107 postavljala dva koluta, da, pogodili ste, bodljikave \u017eice!<\/p>\n

Uspon desnih stranaka<\/b><\/p>\n

\u010cak je i Janez Jan\u0161a, predsjednik najve\u0107e opozicijske stranke i dvostruki predsjednik vlade, ismijavao vladu da se ne usudi izgovoriti rije\u010d na “O”, dakle ograda. Odnos izme\u0111u Cerara i Jan\u0161e je zanimljiv iz jo\u0161 jednog dalekose\u017enijeg i prijelomnog rakursa. Janez Jan\u0161a zadr\u017eava u slovenskoj javnosti \u2013 barem na njenom lijevom polu \u2013 tvrdoglavu sliku autoritarnog politi\u010dara.<\/p>\n

Me\u0111utim, skoro je pa nezamislivo da bi si Jan\u0161a mogao priu\u0161titi gradnju takve ograde, isto kao \u0161to su neoliberalne politike, koje su provodile i nominalno ”lijeve” vlade, pod Jan\u0161inom vla\u0161\u0107u naletile na beskrajno ve\u0107i otpor. Umjesto toga, prljavi posao desnice i mjere \u0161tednje ponovno provode vlade koje su izabrane upravo radi toga da ne bi bile desne i da ne bi slijedile neoliberalne politike. S time se cijeli politi\u010dki prostor pomi\u010de udesno, dana\u0161nji centar je do ju\u010der bio desnica, a dana\u0161nja desnica, ju\u010dera\u0161nja krajnja desnica. Sukladno obratu, stanje se pogor\u0161ava i na lijevoj strani, neko\u0107 priznati socijalni standardi i norme danas postaju navodno radikalne i neodr\u017eive politike.<\/p>\n

Ti pomaci se odra\u017eavaju i u zadnjim istra\u017eivanjima javnog mnijenja. Po njima je stranka Janeza Jan\u0161e, Slovenska demokratska stranka (SDS), dobila najvi\u0161u potporu od 2012. godine i iznosi skoro 25%. Veliki skok bilje\u017ei i desna Nova Slovenija od 4,5%, a po ovim istra\u017eivanjima na rubu ponovnog ulaska u parlament bi bila i Slovenska narodna stranka (SLS) (koja je, naime, ostala ispod praga na posljednjim izborima). Novi predsjednik ove stranke, Marko Zidan\u0161ek, nedavno je dao sljede\u0107u izjavu: “Slovenski narod je u posljednjim danima i tjednima pokazao veliku solidarnost s migrantima, ali sada Vlada RS mora odmah poslati jasnu poruku, i svojim djelovanjem to pokazati, da migranti u Sloveniji nisu vi\u0161e dobrodo\u0161li. Ponovno se pokazalo \u2013 u\u010dini dobrotu na svoju sramotu. U SLS-u zahtijevamo promptnu gradnju ograde na slovensko-hrvatskoj granici.” Sve tri stranke bilje\u017ee visoki uspon upravo na ra\u010dun o\u0161trih i beskompromisnih prijedloga za ”rje\u0161avanje” izbjegli\u010dke krize.<\/p>\n

Socijalna pozadina ksenofobije<\/strong><\/p>\n

Ne iznena\u0111uje da je upravo Cerarova stranka, koja te mjere fakti\u010dki provodi u praksi, zabilje\u017eila najve\u0107i pad popularnosti. Za\u0161to bi ljudi dali svoj glas plagijatoru kada imaju pred sobom dovoljno originala?\u00a0Jedna i jedina politi\u010dka stranka koja bodljikavu \u017eicu kategori\u010dki odbija je Ujedinjena ljevica. Ona nagla\u0161ava da izbjegli\u010dka kriza i izmi\u0161ljena slika izbjeglica djeluju, prije svega, kao priru\u010dni katalizator svih stvarnih dru\u0161tvenih problema.<\/p>\n

Doista, o nezaposlenosti, mjerama \u0161tednje i siroma\u0161tvu zadnjih tjedana se vi\u0161e ne govori. Na prvi pogled stanje je nadasve apsurdno i iracionalno. Upravo ljudi koji danas \u017eive u izrazito te\u0161kom socijalnom polo\u017eaju, \u010diji glas se tako i tako ne \u010duje, glasniji su vi\u0161e nego ikada kada je u pitanju mr\u017enja prema izbjeglicama. Na zadnjoj nogometnoj utakmici izme\u0111u Olimpije i Maribora, navija\u010di potonjih, Viole, u jednom trenutku su razvili transparent s natpisom: ”Najdragocjenija stvar koju nam mogu uzeti je vlastiti narod. Ako se za njega ne\u0107emo boriti, izgubit \u0107emo ga zauvijek. Stop migrantima”. Ostavimo po strani \u010dinjenicu da lavovski dio ekipe Maribora \u010dine upravo migranti ili njihovi potomci. Na kraju krajeva logika i racio fa\u0161isti\u010dke politike nikada nisu vidljivi na prvi pogled. Kada pogledamo ispod povr\u0161ine stvari su znatno logi\u010dnije.<\/p>\n

Mr\u017enja i bijes koji su danas upereni prema izbjeglicama nisu se pojavili preko no\u0107i. Postojali su i prije, a upravo je Maribor dobar primjer. Nekad jedan od najva\u017enijih industrijskih gradova u Jugoslaviji po njenom raspadu je po\u010deo i sam propadati. Deseci tvornica (npr. poznati TAM, Tvornica automobila Maribor) su oti\u0161li u ste\u010daj i tisu\u0107e ljudi su izgubile posao. Sve \u0161to je na ru\u0161evinama Drugog svjetskog rata izgradila generacija na\u0161ih roditelja i njihovih roditelja, po\u010delo se pretvarati u prah. Besperspektivnost je bila tranzicijsko naslje\u0111e koju je ba\u0161tinila generacija koja je odrastala u devedesetima.<\/p>\n

Koga \u0161titi bodljikava \u017eica?<\/strong><\/p>\n

Zato ne iznena\u0111uje da je upravo u tom dijelu Slovenije vi\u0161a stopa nasilnih kaznenih djela, naro\u010dito nasilja u obitelji. Na jedinom portalu istra\u017eiva\u010dkog novinarstva u Sloveniji \u2013 podcrto.si<\/a> \u2013 u vezi s tim navode opa\u017eanja<\/a> Marjana Fanka, \u0161efa slovenske kriminalisti\u010dke policije. On potvr\u0111uje povezanost socijalnog polo\u017eaja i nasilnih kaznenih djela: “Sjeverozapadna Slovenija je u proteklim desetlje\u0107ima zasigurno u ve\u0107oj mjeri izlo\u017eena socijalnoj krizi, nezaposlenosti i svime \u0161to je s time povezano. To sigurno dovodi do konfliktnih situacija koje zatim vode u nasilje. Ekonomski status, povezan sa socijalnim stanjem i nezaposleno\u0161\u0107u, va\u017ean je element uzroka nasilnog pona\u0161anja.”<\/p>\n

Tome dodajmo i dominantnu neoliberalnu ideologiju koja zasluge za uspjeh i krivnju za neuspjeh pripisuje isklju\u010divo pojedinkama ili pojedincima. \u010cinjenica je da su ljudi na socijalnom dnu uskra\u0107eni za organiziranu obranu svojih interesa. U tom smislu, ako znamo da o svojim pravima \u010desto nisu informirani, da se svog siroma\u0161tva srame i da su oni koji ga uzrokuju \u2013 politi\u010dari i bur\u017eoazija \u2013 nedodirljivi, vi\u0161e toliko ne iznena\u0111uju bijes i mr\u017enja prema izbjeglicama i ne \u010dine se toliko iracionalnima.<\/p>\n

Kao i uvijek, i na slovenskom se primjeru fa\u0161isti\u010dka politika gradi na premje\u0161tanju odgovornosti za socijalnu krizu s njenih stvarnih uzro\u010dnika, dakle doma\u0107ih i evropskih politi\u010dko-ekonomskih elita, na bespomo\u0107nog \u017ertvenog jarca, u ovom slu\u010daju izbjeglice. Umjesto 4 milijarde eura koje je progutala slovenska bankarska rupa, danas se na vrhu dnevnog reda nalazi pitanje koliko \u0107e dr\u017eavu stajati izbjeglica koji kroz nju prolazi. U javnosti se pojavila brojka od 40 eura. Naravno, potrebno je i re\u0107i, na \u0161to ispravno upozorava slovenski ekonomist Jo\u017ee Mencinger, da se pri potro\u0161nji te vrste radi o novcu koji odlazi na pla\u0107e policajaca, carinika, vojnika itd. Ukratko, ne\u0161to sasvim drugo od ovog slu\u010daja u kojem su 4 milijarde eura jednostavno nestale u crnoj rupi bankarskih bilanci. Bodljikava \u017eica Cerarove vlade i obrana pred izbjeglicama je ustvari obrana pred napadom na postoje\u0107i politi\u010dko-ekonomski poredak. Ne \u0161titi nas od onih izvana, ve\u0107 prije svega od onih iznutra koji bi ga se usudili dovesti u pitanje.<\/p>\n

Jedno je sigurno, kada se na\u0161i potomci budu prisje\u0107ali sramotnog postavljanja \u017eice na slovensko-hrvatskoj granici, njihov \u0107e ”Put uz \u017eicu” biti bitno du\u017ei.<\/p>\n

Sa slovenskog prevela Tina Te\u0161ija<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U vrijeme drugog svjetskog rata Slovenija je bila podijeljena na dva dijela izme\u0111u nacisti\u010dke Njema\u010dke i fa\u0161isti\u010dke Italije, dok je manji dio zaposjela i Ma\u0111arska. Pod fa\u0161isti\u010dkom okupatorskom vla\u0161\u0107u…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":10469,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[64,46],"theme":[458,455],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-10465","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-kriza","tag-migracije","theme-drustvo","theme-rad","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10465","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10465"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10465\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10476,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10465\/revisions\/10476"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10469"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10465"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10465"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10465"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=10465"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=10465"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=10465"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=10465"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}