{"id":10455,"date":"2015-11-26T13:53:35","date_gmt":"2015-11-26T12:53:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=10455"},"modified":"2015-11-26T14:08:11","modified_gmt":"2015-11-26T13:08:11","slug":"usvajanje-americkog-poucka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=10455","title":{"rendered":"Usvajanje ameri\u010dkog pou\u010dka"},"content":{"rendered":"

Europski parlament izglasao je u srijedu 25. novembra izvje\u0161taj<\/a> o Prevenciji radikalizacije i regrutacije europskih gra\u0111ana u teroristi\u010dke organizacije. Na prvi pogled, sude\u0107i prema nazivu, moglo bi se pogre\u0161no zaklju\u010diti kako se radi o sasvim benignom birokratskom dokumentu koji bi lako mogao biti rezultatom demokratskog konsenzusa. No, zapravo radi se o dokumentu koji je sadr\u017eajem i zna\u010denjem nalik ameri\u010dkim antiteroristi\u010dkim zakonima. Njime se pod strahom od “terorizma” zapravo omogu\u0107ava sve ve\u0107a kontrola i nadgledanje dru\u0161tvenih aktivnosti<\/a> ali i naru\u0161avanje privatnosti gra\u0111ana sli\u010dno ameri\u010dkom naru\u0161avanju gra\u0111anskih sloboda stanovnika te zemlje. Dokumentom se omogu\u0107ava kriminalno gonjenje kompanija vlasnica dru\u0161tvenih mre\u017ea koje nakon opomena raznih agencija sa svojih stranica ne uklone “materijal \u0161to promi\u010de terorizam”. Sporne<\/a> su naravno definicije terorizma.<\/p>\n

Terorizam, usprkos \u0161irokoj upotrebi ovog termina nije niti globalno, niti na Zapadu, jednozna\u010dna odrednica. Dapa\u010de, ne postoji konsenzus koji bi jasno odre\u0111ivao \u0161to je sve teroristi\u010dki napad, stoga je mogu\u0107e separatisti\u010dke ciljeve odre\u0111ene etni\u010dke skupine u multietni\u010dkim zemljama proglasiti teroristi\u010dkim \u010dinom. Prepoznav\u0161i ovo, Ujedinjeni narodi mi\u0161ljenja su da se to protivi pravu naroda na samoopredjeljenje<\/a>.<\/p>\n

Teroristi\u010dki \u010din u Europskoj uniji<\/strong><\/p>\n

U Europskoj uniji, a to se onda prote\u017ee i na sve zemlje koje \u017eele biti dijelom ove zajednice, teroristi\u010dkim \u010dinom smatra se<\/a> svako ozbiljno zastra\u0161ivanje stanovni\u0161tva, nezakonito prisiljavanje vlade ili neke me\u0111unarodne organizacije na \u010dinjenje ili ne\u010dinjenje neke radnje, zatim ozbiljna destabilizacija ili uni\u0161tavanje temeljnih politi\u010dkih, ustavnih, gospodarskih ili dru\u0161tvenih struktura neke zemlje ili me\u0111unarodne organizacije. Teroristi\u010dka djela u EU su napadi na \u017eivot osobe koji mogu prouzro\u010diti smrt; napadi na fizi\u010dki integritet osobe; otmica ili uzimanje talaca; uzrokovanje velikih uni\u0161tenja objekata vlade ili javnih objekata, prijevoznog sustava, infrastrukturnih objekata, uklju\u010duju\u0107i informacijski sustav, fiksnu platformu smje\u0161tenu na kontinentalnom pojasu, javnom mjestu ili privatnom posjedu koje mo\u017ee ugroziti ljudske \u017eivote ili rezultirati velikim gospodarskim gubitkom; zapljena zrakoplova, brodova ili drugih sredstava javnog ili teretnog prijevoza; proizvodnja, posjedovanje, stjecanje, prijevoz, nabava ili kori\u0161tenje oru\u017eja, eksploziva, nuklearnog, biolo\u0161kog ili kemijskog oru\u017eja, kao i istra\u017eivanje i razvijanje biolo\u0161kog ili kemijskog oru\u017eja; ispu\u0161tanje opasnih tvari ili izazivanje po\u017eara, poplava ili eksplozija s u\u010dinkom ugro\u017eavanja ljudskog \u017eivota; ometanje ili prekidanje opskrbe vodom, strujom ili bilo kojim drugim osnovnim prirodnim izvorom, s u\u010dinkom ugro\u017eavanja ljudskog \u017eivota;<\/p>\n

Drugim rije\u010dima, primjerice, militantni ekolo\u0161ki pokreti, koji su proteklih desetlje\u0107a cvjetali diljem Europe danas bi se mogli protuma\u010diti kao teroristi\u010dki. Isto tako rad i nusproizvodi mnogih europskih korporacija u Europi, ali i u zemljama tre\u0107eg svijeta, prema ovim se pravilima mogu smatrati teroristi\u010dkim napadom. Pitanje finih nijansi izme\u0111u prava naroda na politi\u010dki protest i pobune protiv vlasti, koje su temeljni pokreta\u010di brojnih dru\u0161tvenih promjena kroz cijelu ljudsku povijest, danas mogu biti okarakterizirani kao terorizam.<\/p>\n

No, male su vjerojatnosti da \u0107e sve mjere koje propisuju stara i nova europska pravila nastala nakon napada u Parizu, biti usmjerena protiv kompanija koje primjerice zaga\u0111uju okoli\u0161 i proizvode kroni\u010dne bolesti, ili primjerice protiv lobija koji su radikalno promijenili globalnu klimatsku sliku na \u0161tetu bioraznolikosti i proizveli nove oblike siroma\u0161tva u zemljama tre\u0107eg svijeta. Suprotno tome, ve\u0107e su \u0161anse da \u0107e se kao ekstremizam ili terorizam okarakterizirati najrazli\u010ditije dru\u0161tvene pobune, a posebno one koje dolaze sa lijevog politi\u010dkog spektra, odnosno one koje se zala\u017eu za vrijednosti dru\u0161tvene pravde.<\/p>\n

Ulaganja u represiju umjesto u socioekonomski boljitak<\/strong><\/p>\n

Ovaj dokument za sad nije obvezuju\u0107, no zabrinjavaju\u0107 je trend stvaranja novih “antiteroristi\u010dkih” pravila i pove\u0107anja razine “sigurnosti” kao i ulaganja u “obavje\u0161tajnu zajednicu” koja brzo nastaju u kratkom periodu od napada u Parizu.<\/p>\n

Borba protiv oru\u017eanih napada je dakako legitimna, no, oblik te borbe te nijanse koje odre\u0111uju \u0161to je napad na slobodu mi\u0161ljenja, \u0161to napad na privatnost ljudi, \u0161to pravo na izra\u017eavanje politi\u010dkog i vrijednosnog dru\u0161tvenog stava, a \u0161to teroristi\u010dki \u010din izrazito je delikatna. Stoga raspravu treba organizirati oko pitanja kako se boriti protiv nastanka fundamentalisti\u010dkih oru\u017eanih napada poput kr\u0161\u0107ansko-desni\u010darskih kakvima smo svjedo\u010dili u Norve\u0161koj<\/a> i ovih posljednjih, pari\u0161kih. Borba protiv ugro\u017eavanja javnosti ne smije se svesti na financijska ulaganja u obavje\u0161tajnu zajednicu i oru\u017eane snage, \u0161to je tendencija vidljiva i iz ovog dokumenta.<\/p>\n

Iz netom izglasanog izvje\u0161taja vidi se isto tako i nespremnost Europske unije da se umjesto ulaganjem u naoru\u017eanje protiv \u0161tetnih tendencija bori pove\u0107anjem ulaganja u ve\u0107u socio-ekonomsku sigurnost i obrazovanje europskih zajednica. Dok je EU spremna na europskoj razini izdvajati sredstva za naoru\u017eanje i sigurnost, isto nije spremna u\u010diniti za nu\u017eno pove\u0107anje ulaganja u obrazovanje i socijalna davanja. Iz spomenutog dokumenta vidi se da se provedba ovih mjera ipak prepu\u0161ta pojedinim zemljama \u010dlanicama i \u2013 civilnom dru\u0161tvu<\/a>.<\/p>\n

Premda EU prepoznaje socioekonomske \u010dimbenike i “razo\u010daranost dru\u0161tvom” kao uzrok nezadovoljstva mladih osoba, ro\u0111enih i odgojenih u Europi, koje sve vi\u0161e pribjegavaju fundamentalisti\u010dkim vjerskim ekstremizmima, ona ipak ne smatra potrebnim rje\u0161avati ovaj problem na europskoj razini, ve\u0107 ga, premda se radi o temeljnom problemu Europske unije, prepu\u0161ta pojedinim zemljama \u010dlanicama.<\/p>\n

Ovakvo odbijanje hvatanja u ko\u0161tac sa stvarnim europskim problemima koji poga\u0111aju sve stanovnike kontinenta najdosljednija je nijansa europske politike. Dosada\u0161nje mjere naoru\u017eanja, pove\u0107anja sigurnosti, zatvaranja granica, strogih kontrola ljudi ne ra\u0111aju pozitivnim rezultatima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Europski parlament izglasao je u srijedu 25. novembra izvje\u0161taj o Prevenciji radikalizacije i regrutacije europskih gra\u0111ana u teroristi\u010dke organizacije. Na prvi pogled, sude\u0107i prema nazivu, moglo bi se pogre\u0161no zaklju\u010diti kako se radi o sasvim benignom birokratskom dokumentu koji bi lako mogao biti rezultatom demokratskog konsenzusa. No, zapravo radi se o dokumentu koji je sadr\u017eajem […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":10456,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[110,243,137],"theme":[456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-10455","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-drzava","tag-eu","tag-rat","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10455","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10455"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10455\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10464,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10455\/revisions\/10464"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10456"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10455"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10455"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10455"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=10455"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=10455"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=10455"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=10455"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}