{"id":10393,"date":"2015-11-24T12:16:01","date_gmt":"2015-11-24T11:16:01","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=10393"},"modified":"2018-02-05T14:44:53","modified_gmt":"2018-02-05T13:44:53","slug":"politika-kanonizacije-i-kanonizacija-politike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=10393","title":{"rendered":"Politika kanonizacije i kanonizacija politike"},"content":{"rendered":"

Nakon \u0161to je predsjednik Srbije Tomislav Nikoli\u0107 pro\u0161log mjeseca posjetio Vatikan, s primarnim motivom da uspori proces “kanonizacije”, odnosno progla\u0161avanje svetim biv\u0161eg zagreba\u010dkog nadbiskupa i kardinala Alojzija Stepinca, potvr\u0111ena je namjera Katoli\u010dke crkve da ovaj postupak odgodi. Naime, jo\u0161 je ranije Vatikan objavio kako \u0107e zajedno s predstavnicima Srpske pravoslavne crkve uspostaviti komisiju \u010diji \u0107e primarni cilj biti izgladiti nesporazume i nesuglasja u interpretacijama zna\u010daja ove povijesne li\u010dnosti. Oklijevanje pape Franje da pristupi kanonizaciji (ba\u0161 zbog protivljenja iz Srbije) izazvalo je duboku konsternaciju u Hrvatskoj, pri \u010demu opskurniji tabloidi nisu prezali od optu\u017ebi za izdaju, dok su se pristojniji gra\u0111anski mediji ograni\u010dili na lamentacije zbog o\u010dite nepravde prema Hrvatima koji su jo\u0161 jednom \u017ertvovani na oltaru ekumenizma.<\/p>\n

Protiv ove nepravde mobilizirana je pak komisija doma\u0107ih povjesni\u010dara, koji su u medijima trebali povesti<\/a> “diskusiju” o povijesnoj istini vezanoj uz kardinala. Pozicije u “diskusiji” su me\u0111utim unaprijed jasne: jo\u0161 jedan hrvatski svetac je nacionalni projekt, a svatko tko ga dovodi u pitanje radi, na ovaj ili onaj na\u010din, protiv svoje dr\u017eave. Prije nego vjersko ili povijesno pitanje, Stepin\u010devo je povijesno naslje\u0111e postalo jo\u0161 jedno natjecanje izme\u0111u Hrvatske i Srbije. Stvar nije ni\u0161ta manje zna\u010dajna ni u Srbiji, u kojoj vlast predsjednika Nikoli\u0107a i premijera Aleksandra Vu\u010di\u0107a cilja na novu samoprogla\u0161enu<\/a> “diplomatsku pobjedu” nad regionalnim takmacima, nakon ru\u0161enja rezolucije o Srebrenici i odbijanja uklju\u010denja Kosova u UNESCO. To \u0161to su ove polemike zamotane u debele naslage krokodilskih suza za “vlastitim” \u017ertvama nikako ne bi trebalo skrenuti pa\u017enju s aspekta regionalne kompetitivnosti.<\/p>\n

Pozdravlja vas “\u0111eneral” Dra\u017ea<\/strong><\/p>\n

Valja naime primijetiti kako se sna\u017eno protivljenje srbijanskih vlasti “kanonizaciji zlo\u010dinaca” odvija paralelno sa rehabilitacijom<\/a> (i nekom vrstom sekularne kanonizacije) istaknutih srbijanskih kvislinga, prije svega Dragoljuba Mihajlovi\u0107a i njegovog \u010detni\u010dkog pokreta. Tako\u0111er, osim \u0161to je Nikoli\u0107 formalno i “\u010detni\u010dki vojvoda”, obojica najvi\u0161ih predstavnika vlasti su godinama bili podr\u017eavatelji i propagatori teorija “zavera protiv srpstva” u kojima je Vatikan igrao istaknutu, ako ne i centralnu ulogu. Dok u Srbiji poku\u0161avaju posthumno zavaditi Stepinca i Mihajlovi\u0107a (koji su za vrijeme Drugog svjetskog rata odr\u017eavali pristojnu korespondenciju), u Hrvatskoj se Stepinca ne brani samo od optu\u017ebi da je sudjelovao u zlo\u010dinima protiv Srba, ve\u0107 se dapa\u010de njegovo djelovanje poku\u0161ava interpretirati primarno kao navodno nastojanje da “spasi \u017didove i pravoslavce”.<\/p>\n

No nije Stepinac postao ikona hrvatske desnice svojim “spa\u0161avanjem Srba”, kako bi to danas voljeli sugerirati hrvatski kolumnisti. Kada bi djelovanje u smjeru pobolj\u0161anja odnosa izme\u0111u etni\u010dkih i vjerskih zajednica na ovim prostorima dobivalo pohvale, Hrvatska bi dala tisu\u0107e boljih kandidata od Stepinca. Njegove su kvalitete le\u017eale drugdje. Ovaj je biv\u0161i solunski dobrovoljac postao nadbiskup za vrijeme velikosrpske Stojadinovi\u0107eve vlade, a pozicija mu nije dolazila u pitanje ni za vrijeme Ma\u010dekove i Paveli\u0107eve vlasti. Njegova politi\u010dka fleksibilnost do\u0161la je u isku\u0161enje tek pobjedom narodno-oslobodila\u010dkog pokreta, a poslijeratna osuda i ku\u0107ni pritvor u\u010dinili su ga prikladnom figurom hladnoratovskog disidenta. Prije nego \u0161to je postao predmet spora izme\u0111u Hrvatske i Srbije, Stepinac je dakle bio predmet spora izme\u0111u Istoka i Zapada.<\/p>\n

Geopolitika svetosti<\/strong><\/p>\n

Kao simbol antikomunizma, kardinal je bio logi\u010dan kandidat za obnovljenog hrvatskog nacionalnog heroja po\u010detkom 1990-ih, no njegova je geopoliti\u010dka va\u017enost u me\u0111uvremenu opala, \u0161to ga je u\u010dinilo manje atraktivnim kandidatom za sveca. Naime, ako je njegovo progla\u0161enje kardinalom 1952. godine izazvalo prekid diplomatskih odnosa Jugoslavije i Vatikana, kasnije pobolj\u0161anje tih odnosa onemogu\u0107ilo je njegovu raniju kanonizaciju. Progla\u0161en je “bla\u017eenim” (stupanj ispod svetog) tek 1998. godine, jo\u0161 za vrijeme “antikomunisti\u010dkog” pape Ivana Pavla II i u trenutku kada je Srbija bila u me\u0111unarodnoj izolaciji. Situacija se me\u0111utim znatno promijenila danas, a politika Vatikana se sna\u017enije okrenula pobolj\u0161anju odnosa sa podru\u010djima u kojima je utjecaj Katoli\u010dke crkve do sada bio slabiji.<\/p>\n

Stepin\u010dev je zemaljski i nebeski status dakle oduvijek bio predmet kalkulacija me\u0111unarodne politike, a ne pitanje utvr\u0111ivanja “povijesnih istina” ili “vjersko pitanje”. No spor oko njegove kanonizacije pokazuje nam jo\u0161 ne\u0161to: u \u010detvrt stolje\u0107a tranzicije, nove politi\u010dke i dru\u0161tvene elite nisu uspjele proizvesti ni jedan narativ i ni jednu pozitivnu legitimaciju svoje vladavine, a koja se ne bi oslanjala na o\u017eivljavanje simbola antikomunizma (u najboljem slu\u010daju iz sredine pro\u0161log stolje\u0107a) i \u2013 dakako \u2013 neizostavnog regionalnog nadmetanja i malogra\u0111anskog \u0161ovinizma, vjerskog i etni\u010dkog sekta\u0161tva. Poku\u0161aji crkvene ili sekularne “kanonizacije” politika \u0161ovinizma predstavlja po svemu sude\u0107i samo o\u010dajni\u010dko nastojanje da se ideolo\u0161ki odr\u017ei dru\u0161tveni sistem koji nam nije uspio ponuditi nikakve “ovozemaljske” prednosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nakon \u0161to je predsjednik Srbije Tomislav Nikoli\u0107 pro\u0161log mjeseca posjetio Vatikan, s primarnim motivom da uspori proces “kanonizacije”, odnosno progla\u0161avanje svetim biv\u0161eg zagreba\u010dkog nadbiskupa i kardinala Alojzija Stepinca, potvr\u0111ena je namjera Katoli\u010dke crkve da ovaj postupak odgodi…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":10394,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[25,144],"theme":[458,456],"country":[38,11],"articleformat":[205],"coauthors":[26],"class_list":["post-10393","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-nacionalizam","tag-revizionizam","theme-drustvo","theme-politika","country-hrvatska","country-srbija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10393","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10393"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10393\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10401,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10393\/revisions\/10401"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10394"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10393"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10393"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10393"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=10393"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=10393"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=10393"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=10393"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}