{"id":10368,"date":"2015-11-24T08:00:23","date_gmt":"2015-11-24T07:00:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=10368"},"modified":"2015-11-24T11:15:26","modified_gmt":"2015-11-24T10:15:26","slug":"druga-privatizacija-smederevske-zelezare","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=10368","title":{"rendered":"Druga privatizacija \u017delezare Smederevo"},"content":{"rendered":"

Predsjednik Vlade Republike Srbije Aleksandar Vu\u010di\u0107 nalazi se u slu\u017ebenoj posjeti Kini gdje \u0107e 26. novembra prisustvovati potpisivanju Memoranduma o razumijevanju izme\u0111u \u017delezare Smederevo i kineske kompanije Hebei Iron and Steel<\/a>. Ovo potpisivanje predstavlja prvi korak u privatizaciji smederevske \u017eeljezare.<\/p>\n

Memorandum o razumijevanju prvi je u nizu dokumenata koje je nu\u017eno potpisati prije realizacije privatizacije. Memorandumi o razumijevanju su bilateralni ili multilateralni dogovori koji obi\u010dno sadr\u017eavaju ponudu i njezino prihva\u0107anje, razmatranje i namjeru o ostvarenju nekog zajedni\u010dkog cilja. Naj\u010de\u0161\u0107e se potpisuju izme\u0111u politi\u010dkih predstavnika i privatnih poduzetnika, ali to nije jedini oblik u kojem se pojavljuju.<\/p>\n

Najavljuju\u0107i mogu\u0107nost privatizacije \u017delezare, premijer Vu\u010di\u0107 je prije mjesec i pol dana kazao<\/a> kako je preduvjet za to zadr\u017eavanje svih radnika i pove\u0107anje opsega proizvodnje. Od 14.000 radnika koliko je \u017delezara zapo\u0161ljavala u pro\u0161lom sistemu, danas je ostalo njih 5000 \u0161to je dovoljno za puni kapacitet proizvodnje na jednoj visokoj pe\u0107i. Kineska kompanija zainteresirana je za preuzimanje smederevske \u017delezare zbog njenog dobrog geografskog polo\u017eaja, izvrsnog tehni\u010dko-tehnolo\u0161kog stanja radi \u010dega nisu potrebna visoka po\u010detna ulaganja i visoko obu\u010denih radnika.<\/p>\n

Pro\u0161irenje proizvodnje<\/strong><\/p>\n

Kinezi u \u017delezaru namjeravaju ulo\u017eiti sredstva u iznosu od otprilike 300 milijuna dolara, od \u010dega bi 120 milijuna i\u0161lo na galvanizaciju potrebnu za otvaranje tvornice za proizvodnju cijevi. U slu\u010daju pro\u0161irenja proizvodnje na izradu polugotovih i gotovih proizvoda, trebalo bi osigurati nova zapo\u0161ljavanja jer odr\u017eanje punog kapaciteta rada druge visoke pe\u0107i pod nazivom Visoka pe\u0107 1 koja je nakon pauze od 4 godine<\/a> ponovno pokrenuta u oktobru ove godine vjerojatno ne\u0107e biti biti dovoljno. Naime, prema studijama koje je \u017delezara provela za odr\u017eanje punog kapaciteta proizvodnje samo jedne pe\u0107i potrebno je svih 5.000 radnika.<\/p>\n

Usprkos padu cijene \u010delika na globalnom<\/a> tr\u017ei\u0161tu, \u017delezara uspijeva plasirati sve svoje proizvode, a smatraju da ima i prostora za pro\u0161irenje plasmana novih proizvoda. Puni kapacitet novije, Visoke pe\u0107i 2, iznosi 95.000 tona \u017eeljeza mjese\u010dno, dok je puni kapacitet manje i starije, Visoke pe\u0107i 1, 750.000 tona mjese\u010dno. Maksimalna godi\u0161nja proizvodnja \u017delezare procijenjuje se na oko 2,2 milijuna tona \u017eeljeza godi\u0161nje. Pokretanjem i druge pe\u0107i smanjeni su tro\u0161kovi proizvodnje \u010delika za 15 dolara po toni, \u0161to predstavlja zna\u010dajne u\u0161tede.<\/p>\n

Dobra budu\u0107nost<\/strong><\/p>\n

U \u017delezari postoji kolektivni ugovor i sva se pla\u0107anja vr\u0161e redovno, a zbog pove\u0107anja proizvodnje, radnici o\u010dekuju i skoro pove\u0107anje pla\u0107a. Tvornica je likvidna iako posluje s manjim minusom, no javni prora\u010dun ne ko\u0161ta ni\u0161ta. O\u010dekuje se da \u0107e se stanje popraviti racionalizacijom proizvodnje koja \u0107e se dogoditi kori\u0161tenjem punih kapaciteta obiju pe\u0107i. Usprkos manjem minusu, ova \u017eeljezara kotira kao jedna od financijski najzdravijih \u010deli\u010dana na svijetu<\/a>. Dugoro\u010dno promatrano, radi se o izrazito profitabilnoj tvornici.<\/p>\n

\u017delezara je pod imenom “Sartid” prvi put privatizirana u martu 2003. godine kad je prodana ameri\u010dkoj kompaniji US Steel za 23 milijuna dolara u \u010dijim se rukama nalazila do po\u010detka 2012. godine kada je ponovno nacionalizirana za jedan dolar. Tih je godina izvoz \u017delezare \u010dinio udio od 13 posto ukupnog izvoza Srbije. Nakon nacionalizacije, srpska vlada ponovno je krenula u privatizaciju \u017eeljezare, a novi potencijalni partner je spomenuta kineska kompanija. U martu ove godine upravljanje \u017delezarom autsorsano je firmi HPK In\u017eenjering.<\/p>\n

Privatizacija smederevske \u017eeljezare dio je dogovora s MMF-om<\/a> prema kojem se do kraja ove godine o\u010dekuje privatizacija 7 poduze\u0107a. Firme koje ne prona\u0111u svog kupca morat \u0107e se sna\u0107i na tr\u017ei\u0161tu, odnosno ne\u0107e vi\u0161e dobivati pakete pomo\u0107i iz dr\u017eavnog prora\u010duna. Poduze\u0107a koja ne prona\u0111u svoje tr\u017ei\u0161te i\u0107i \u0107e u ste\u010daj.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Predsjednik Vlade Republike Srbije Aleksandar Vu\u010di\u0107 nalazi se u slu\u017ebenoj posjeti Kini gdje \u0107e 26. novembra prisustvovati potpisivanju Memoranduma o razumijevanju izme\u0111u \u017delezare Smederevo i kineske kompanije Hebei Iron and Steel. Ovo potpisivanje predstavlja prvi korak u privatizaciji smederevske \u017eeljezare. Memorandum o razumijevanju prvi je u nizu dokumenata koje je nu\u017eno potpisati prije realizacije privatizacije. […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":10372,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[199,51],"theme":[455],"country":[11],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-10368","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-industrija","tag-privatizacija","theme-rad","country-srbija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10368","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10368"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10368\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10390,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10368\/revisions\/10390"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10372"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10368"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10368"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10368"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=10368"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=10368"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=10368"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=10368"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}