{"id":10347,"date":"2015-11-24T08:00:11","date_gmt":"2015-11-24T07:00:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=10347"},"modified":"2015-11-23T23:37:33","modified_gmt":"2015-11-23T22:37:33","slug":"10347","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=10347","title":{"rendered":"“Pozitivno” nazadovanje: europske pohvale bh. elitama"},"content":{"rendered":"

Nakon \u0161to je ove godine formalno stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridru\u017eivanju Bosne i Hercegovine Europskoj uniji, Komisija je nedavno objavila i izvje\u0161taj o napretku ove zemlje. Iako dokument daje malo nade za optimizam, europski su ga politi\u010dari ipak nastojali predstaviti kao indikator efikasnosti vlastitih inicijativa.<\/strong><\/p>\n

Po\u010detkom ovog mjeseca, ta\u010dnije 9. novembra, europski zvani\u010dnici koji se jo\u0161 uvijek bave Bosnom i Hercegovinom povremeno (i uobi\u010dajeno povr\u0161no), uputili su \u010destitke vlastima na napretku koji je postignut tokom pro\u0161le godine. Izvje\u0161taj<\/a> Komisije, koji je doma\u0107im liderima uru\u010dio unijski specijalni predstavnik u BiH, konstatuje \u2013 jo\u0161 jednom \u2013 kako su “narednih nekoliko sedmica klju\u010dne za BiH ukoliko \u017eeli u EU”.<\/p>\n

Ministar vanjskih poslova Slova\u010dke i biv\u0161i Visoki predstavnik u BiH, Miroslav Laj\u010dak, ocijenio je kako su “pomaci vidljivi”, te poru\u010dio: “Manje se bavite samim sobom, a vi\u0161e ste se po\u010deli baviti s onim \u0161to je za mene klju\u010dno, a to je europska perspektiva. Donijeta je reformska agenda, akcioni plan, to je \u010dinjenica, ali to nije kraj.” \u0160ef delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark je pak rekao kako se “po prvi puta, unazad vi\u0161e godina, ova zemlja pribli\u017eava EU, ostvaruje jedan smisleni pomak i to u provedbi reformske agende \u0161to je jedan od uslova u pribli\u017eavanju EU integracijama”.<\/p>\n

Na\u017ealost, napredak koji spominju, gra\u0111ani te\u0161ko da primje\u0107uju u svakodnevnom \u017eivotu. Da stvar bude apsurdnija skoro je nemogu\u0107e shvatiti gdje nalaze povoda za optimizam nakon pa\u017eljivog i\u0161\u010ditavanja izvje\u0161taja Europske komisije.<\/p>\n

Su\u017eena sloboda izra\u017eavanja<\/strong><\/p>\n

Grupa uglavnom profesora i istra\u017eiva\u010da, od kojih je dio iz BiH, neposredno nakon objavljivanja Izvje\u0161taja uputila<\/a> je otvoreno pismo Federici Mogherini, visokoj predstavnici za vanjsku politiku i sigurnost, Johannesu Hahnu, europskom komesaru za susjedstvo i pro\u0161irenje, te Johnu Kerryu, ameri\u010dkom dr\u017eavnom sekretaru i EU vije\u0107u za vanjske poslove, u kojem tra\u017ee ozbiljniji i aktivniji pristup prema BiH. Za razliku od EK, oni smatraju da se situacija stalno pogor\u0161ava “dosti\u017eu\u0107i alarmantan nivo tokom pro\u0161le godine”. Napominju kako izvje\u0161taj pogre\u0161no tuma\u010di realnost u BiH nazivaju\u0107i napretkom “prazne i neispunjene reformske mjere”.<\/p>\n

Povr\u0161na ocjena iz Brisela ustvari je veliko ohrabrenje doma\u0107im politi\u010dkim elitama da nastave raditi malo, odnosno ni\u0161ta, kao i do sada, te da nastave sa zanemarivanjem gra\u0111ana i njihovih osnovnih potreba i prava, \u0161to uklju\u010duje i osnovna ljudska prava kao \u0161to je sloboda govora i medija ili za\u0161tita od diskriminacije. Izvje\u0161taj \u010dak nije nimalo pozitivan u ovom dijelu. Tu naime stoji kako su “ljudska prava i za\u0161tita manjina tek u ranim fazama razvoja u Bosni i Hercegovini”, te da su “pogor\u0161ani uslovi za ostvarivanje slobode izra\u017eavanja”, odnosno da je primjetan trend kretanja unazad.<\/p>\n

EK podsje\u0107a kako postoje svi pravni okviri koji \u0161tite slobodu medija, ali “institucionalno i politi\u010dko okru\u017eenje ne \u010dini dovoljno da stvori uslove za punu slobodu izra\u017eavanja”. Primje\u0107uju politi\u010dki i finansijski pritisak na medije, nedostatak transparentnosti kada je rije\u010d o vlasni\u0161tvu nad medijima, te ograni\u010davanja slobode govora uvo\u0111enjem novih zakonskih rje\u0161enja. Nisu zanemarili ni \u010dinjenicu da mediji sve \u010de\u0161\u0107e postaju meta napada i prijetnji, \u010dak i javno, a nerijetko ti napadi dolaze od politi\u010dara. “Odgovor vlasti na prijetnje medijskim slobodama i novinarima je nedovoljan”, konstatuje se u Izvje\u0161taju.<\/p>\n

Ka\u017enjavanje protesta, neka\u017enjivost korupcije<\/strong><\/p>\n

Europska komisija je primijetila i nastavak pritisaka<\/a> na aktiviste, \u010dime vlasti ugro\u017eavaju pravo na slobodu okupljanja. Pri tome, ovakvi slu\u010dajevi nisu istra\u017eeni niti procesuirani.<\/p>\n

No, Izvje\u0161taj ukazuje i na mnogo te\u017ee slu\u010dajeve kr\u0161enja ljudskih prava i to onih najugro\u017eenijih kategorija. Djeca sa specijalnim potrebama ostaju kategorija koja gotovo nema pristup sistemu obrazovanja. Ni kategorija odraslih sa specijalnim potrebama nije ni\u0161ta bolje za\u0161ti\u0107ena i njihove potrebe su skoro zanemarene.<\/p>\n

Tako\u0111er je primije\u0107eno kako, na svim nivoima, ne postoje adekvatne mjere za osiguranje neovisnog i transparentnog rada policijskih slu\u017ebi, niti procesuiranja \u017ealbi gra\u0111ana. Konstatuje se i da je povjerenje javnosti u sudove “generalno slabo”, primje\u0107uju politi\u010dki pritisak na pravosu\u0111e, te nedostatak mjera za osiguranje odgovornog rada ovog segmenta sistema.<\/p>\n

Jedan od najte\u017eih problema u BiH, korupcija, i dalje nije adekvatno tretirana. Izvje\u0161taj primje\u0107uje “neki napredak”, ali nije jasno gdje ga vide. Zakoni se slabo provode, napominje se, dok su postoje\u0107e mjere ka\u017enjavanja za slu\u010dajeve korupcije neadekvatne. “Korupcija je i dalje \u0161iroko rasprostranjena, dok politi\u010dka predanost ovom pitanju ne daje konkretne rezultate.” Prema podacima u Izvje\u0161taju tokom 2014. godine je vo\u0111eno ukupno 158 istraga na dr\u017eavnom nivou koje su se ticale financijskih zlo\u010dina i korupcije. Od tog broja, 103 predmeta su zatvorena, 53 upu\u0107ena ka tu\u017eila\u0161tvu, no i dalje nema kona\u010dnih presuda kada je rije\u010d o visokorangiranim slu\u010dajevima.<\/p>\n

Alibi “inicijativa”<\/strong><\/p>\n

EK konstatuje i kako je Ustavom uspostavljeno slo\u017eeno institucionalno ure\u0111enje koje je i dalje neu\u010dinkovito i podlije\u017ee razli\u010ditim tuma\u010denjima. Naravno, i dalje je Ustav u suprotnosti s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, kao \u0161to je navedeno u odluci Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdi\u0107-Finci<\/a> koja nikada nije provedena.<\/p>\n

Ovo je samo dio problema koji se konstatuju u Izvje\u0161taju, ali koji o\u010dito nisu dovoljni za EK da zaklju\u010di da je situacija u BiH izuzetno lo\u0161a i da o\u0161tro kritikuje doma\u0107e politi\u010dke elite. Razlozi za\u0161to nalaze napredak je u tome \u0161ta i na ovaj na\u010din poku\u0161aju isforsirati “novu inicijativu” koja je do\u0161la pro\u0161le godine iz EU, a predlo\u017eena je od vlada Njema\u010dke i Velike Britanije. Inicijativa koja ne sadr\u017ei jasne smjernice sadr\u017eana je u Programu za rast i zapo\u0161ljavanje, koji je tako\u0111er nejasan, ali su ga vlasti u BiH usvojile i o\u010digledno se uglavnom pretvaraju da ne\u0161to i rade. No konkretno niti inicijativa niti njeno prihvatanje vlasti nije donijela ni\u0161ta za gra\u0111ane.<\/p>\n

Ekonomistkinja Svetlana Ceni\u0107 o\u0161tro je odbacila<\/a> ovaj izvje\u0161taj javno i ironi\u010dno, s potpunim pravom ukoliko se sagleda situacija i pro\u010dita izvje\u0161taj, upu\u0107uju\u0107i poziv EU specijalnom predstavniku “da ka\u017ee \u0161to uzima od lijekova, stimulansa ili hrane jer samo on i ljudi oko njega vide veliki napredak BiH, a nitko od nas to ne vidi”.<\/p>\n

Bijeg od napretka<\/strong><\/p>\n

Na kraju, ali ni\u0161ta manje bitno, EU birokrate su u Izvje\u0161taju potpuno zanemarile statisti\u010dke podatke objavljene u sklopu Izvje\u0161taja, a koji su u mnogim dijelovima vi\u0161e nego zabrinjavaju\u0107i. Samo jedan od podataka koji bi ih trebao brinuti, a nalazi se na vrhu tabele, ti\u010de se broja stanovnika u BiH. (Naravno, rije\u010d je samo o procjenama jer rezultati popisa provedenog 2013. jo\u0161 nisu objavljeni, niti ima naznaka da \u0107e biti uskoro ili ikad). Naime, sude\u0107i po ovoj tabeli, 2002. godine u BiH je procijenjeno da \u017eivi oko tri miliona i osamsto dvadeset i osam hiljada gra\u0111ana.<\/p>\n

Broj je rastao 2010. i 2011. i pre\u0161ao je tri miliona osamsto i \u010detrdeset hiljada, no od tada se smanjuje i sada je manji nego je bio 2002. godine, odnosno procjena je da je rije\u010d o tri miliona osamsto dvadeset sedam hiljada. Mediji i nevladin sektor su tokom godine upozorili da je iz zemlje u toku jedne godine oti\u0161lo preko 170.000 gra\u0111ana. Sude\u0107i prema EU birokratama i me\u0111unarodnim zvani\u010dnicima u BiH, otjerao ih je napredak.<\/p>\n

Ustvari, na kraju se mo\u017ee postaviti pitanje da li je neko od me\u0111unarodnih zvani\u010dnika koji su dali pozitivne ocjene BiH pro\u010ditao izvje\u0161taj koji su komentarisali ili barem pogledao kroz prozor skupih ureda u Sarajevu?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Po\u010detom ovog mjeseca, ta\u010dnije 9. novembra, europski zvani\u010dnici koji se jo\u0161 uvijek bave Bosnom i Hercegovinom povremeno (i uobi\u010dajeno povr\u0161no), uputili su \u010destitke vlastima na napretku koji je postignut tokom pro\u0161le godine…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":10355,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[243],"theme":[456],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[156],"class_list":["post-10347","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-eu","theme-politika","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10347","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10347"}],"version-history":[{"count":16,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10347\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10385,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10347\/revisions\/10385"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10355"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10347"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10347"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10347"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=10347"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=10347"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=10347"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=10347"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}