{"id":10330,"date":"2015-11-23T08:00:44","date_gmt":"2015-11-23T07:00:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=10330"},"modified":"2015-11-22T22:45:50","modified_gmt":"2015-11-22T21:45:50","slug":"pozadinsko-rastakanje-zdravstenog-sustava_neuredeno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=10330","title":{"rendered":"Trgovina za sve, zdravstvo za imu\u0107nije"},"content":{"rendered":"

Dobar dio rasprava o politi\u010dkim odgovornostima i ulogama pojedinih aktera u Hrvatskoj pati od slijepe pjege: zanemaruje se “europski okvir” cijele pri\u010de. Zdravstveni sustav pritom ne predstavlja iznimku. Trgovinske strategije i direktive koje donosi Europska komisija tretiraju se kao samorazumljiva i neutralna pravila igre, a ne kao klju\u010dni politi\u010dki instrument trasiranja budu\u0107nosti javnih servisa.<\/strong><\/p>\n

Europska komisija je 14. listopada<\/a> ove godine\u00a0objavila novu strategiju<\/a> “Trgovina za sve: prema odgovornijoj trgovinskoj i investicijskoj politici”. Objava ove strategije u Hrvatskoj je pro\u0161la gotovo nezamije\u0107eno, a njene mogu\u0107e (negativne) implikacije za javno zdravstvo i zdravstvenu za\u0161titu i usluge ni pribli\u017eno nisu uo\u010dene.<\/p>\n

Proklamirani ciljevi strategije su pove\u0107anje u\u010dinkovitosti trgovinskih sporazuma i stvaranje novih mogu\u0107nosti za otvaranje radnih mjesta u Europi. Ujedno, ova strategija je i korak naprijed prema potpisivanju Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partnerstva (TTIP) sa SAD-om.<\/p>\n

U strategiji “Trgovina za sve” zdravstvo se vrlo malo ili tek sporadi\u010dno spominje (ponajvi\u0161e u kontekstu zdravlja na radnom mjestu), iako je Europska komisija organizirala razgovor<\/a> o utjecaju strategije na zdravstvo 25. svibnja 2015.\u00a0Ipak, pitanje javnog zdravstva bilo je zanemareno<\/a> na doga\u0111anju\u00a0EU Trade Policy Day\u00a0<\/em>koji se odr\u017eao 23. lipnja 2015. U strategiji se vrlo op\u0107enito<\/a> navodi kako dr\u017eave \u010dlanice i njihove vlade ne\u0107e biti prisiljavane na privatizaciju ili uskra\u0107ivanje socijalnih usluga svojim gra\u0111anima te da se ne\u0107e sprje\u010davati politi\u010dke promjene koje se ti\u010du financiranja ili organizacije ovih usluga.<\/p>\n

Opasnosti po zdravlje i javni interes<\/strong><\/p>\n

Unato\u010d ovim vrlo op\u0107enitim navodima, najmanje dvije \u010dinjenice su razlog za zabrinutost vezano za zdravstvenu za\u0161titu i pru\u017eanje zdravstvenih usluga gra\u0111anima EU.<\/p>\n

Na razini neposrednijih opasnosti, strategija “Trgovina za sve”\u00a0<\/em>ne uzima u obzir rizike za javno zdravstvo i zanemaruje \u010dinjenicu da se trgovinski pregovori odvijaju u kontekstu porasta<\/a> kroni\u010dnih nezaraznih bolesti\u00a0poput kancerogenih, kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, dijabetesa te pretilosti. Pove\u0107ana trgovina i investicije koje primjerice uklju\u010duju duhan, alkohol, nezdravu hranu, proizvode tretirane raznim hormonima, pesticidima i kemikalijama vrlo su \u0161tetne<\/a> za ljudsko zdravlje.\u00a0Mnogi od ovih proizvoda \u010desto se vrlo jeftino prodaju krajnjim korisnicima koji su ih zbog lo\u0161e ekonomske i socijalne situacije prisiljeni konzumirati. Posljedice konzumiranja ovih proizvoda dugoro\u010dno su vrlo \u0161tetne za ljudsko zdravlje, a i iz perspektive hladne ra\u010dunice, lije\u010denje oboljelih je puno skuplje za dru\u0161tvo nego pravovremena reakcija na njihovu dostupnost.<\/p>\n

Drugi problem, pone\u0161to strukturnije naravi, koji svakako treba uo\u010diti je ustoli\u010denje pravnog mehanizma Investment Court System\u00a0<\/em>(ICS) koji je Komisija i slu\u017ebeno prezentirala<\/a> 12. studenog 2015.\u00a0kao pobolj\u0161anu verziju kontroverznog Investor-to-State Dispute Settlement<\/em> (ISDS). ISDS<\/a>\u00a0je pravni instrument koji omogu\u0107uje investitorima da tu\u017ee dr\u017eave ukoliko one donesu zakone ili politike koje \u0161tete njihovim interesima, to jest ako na bilo koji na\u010din gube profit. Ovaj mehanizam omogu\u0107uje velikim transnacionalnim kompanijama izbjegavanje nacionalnih sudova, a dr\u017eave se \u010desto nalaze u situaciji pla\u0107anja od\u0161teta zbog nastalih gubitaka. Promjena ISDS u ICS vi\u0161e je kozmeti\u010dke naravi jer ne eliminira ovakve nadnacionalne mehanizme ve\u0107 ih zapravo institucionalizira. I dalje postoji opravdana bojazan da \u0107e suverene dr\u017eave biti prisiljene ugroziti javni interes u korist privatnih kompanija.<\/p>\n

Primjeri kako transnacionalne kompanije koriste ovakve pravne mehanizme su brojni, a u podru\u010dju zdravstva \u010dest slu\u010daj su sudski procesi koje pokre\u0107u primjerice duhanska i farmaceutska industrija ili osiguravaju\u0107e ku\u0107e. Duhanska industrija je ve\u0107 pokazala kao mo\u017ee izigrati EU zakone i direktivu o duhanskim proizvodima\u00a0koriste\u0107i taktiku<\/a> “Block, Amend, Delay”<\/em>.\u00a0<\/em>Dobar primjer \u0161to nas u budu\u0107nosti mo\u017eda \u010deka je i slu\u010daj Slova\u010dke i nizozemske osiguravateljske ku\u0107e Achmea. Slova\u010dka vlada je 2007. godine odlu\u010dila zaustaviti privatizaciju zdravstva jer je smatrala da privatne osiguravaju\u0107e ku\u0107e profitiraju od javnih fondova, a zauzvrat ne pru\u017eaju adekvatne zdravstvene usluge. Tvrtka Achmea je tu\u017eila slova\u010dku vladu zbog kr\u0161enja investicijskih ugovora i gubitka zarade te je u prosincu 2012. pobijedila u arbitra\u017enom postupku, a Slova\u010dkoj je dosu\u0111eno da isplati<\/a> 22 milijuna eura kao kompenzaciju \u0161tete.\u00a0Ovo nisu jedini slu\u010dajevi kada je neka dr\u017eava prisiljena pla\u0107ati od\u0161tete transnacionalnim kompanijama, takvi su slu\u010dajevi brojni<\/a>, a sa budu\u0107im TTIP-om mogu postati sve \u010de\u0161\u0107i.<\/p>\n

Tr\u017ei\u0161no oblikovanje zdravstvene politike<\/b><\/p>\n

Zdravstvena politika u EU je pod utjecajem tr\u017ei\u0161nih mehanizma iz niza razloga. Naime, EU nema zajedni\u010dku zdravstvenu politiku, a Ugovorom iz Lisabona koji je stupio na snagu 2007., u \u010dlanku 168., navodi se, izme\u0111u ostalog, kako \u0107e EU po\u0161tovati nadle\u017enosti dr\u017eava \u010dlanica u definiciji njihovih zdravstvenih politika i organizaciji zdravstvene za\u0161tite. Unato\u010d tome, zdravstvena politika se nalazi pod velikim utjecajem politika koje promoviraju tr\u017ei\u0161nu u\u010dinkovitost jer osniva\u010dki ugovori \u0161tite \u010detiri slobode kretanje: ljudi, usluga, dobara i kapitala. Glavni za\u0161titnik ove \u010detiri slobode kretanje je Sud pravde EU (SPEU) koji u svojim odlukama zdravstvenu politiku promatra po istim mjerilima kao i bilo koje drugo tr\u017ei\u0161no natjecanje s obzirom da zdravstveni sustavi tako\u0111er uklju\u010duju interakciju s ljudima (pacijenti, zdravstveni profesionalci), uslugama (usluge u bolni\u010dkim i nebolni\u010dkim ustanovama, osiguravaju\u0107e ku\u0107e), dobrima (medicinski i farmaceutski ure\u0111aji) te slobodu kretanja (pacijenti, zdravstveni profesionalci).<\/p>\n

SPEU utje\u010de na oblikovanje zdravstvene politike dr\u017eava \u010dlanica EU jer se u dono\u0161enju odluka vodi pravilima jedinstvenog tr\u017ei\u0161ta koja su ugra\u0111ena u osniva\u010dke Ugovore, a s obzirom da EU zakonodavstva imaju prednost nad nacionalnim zakonodavstvom dr\u017eave \u010dlanice moraju mijenjati i prilago\u0111avati svoje zdravstvene sustave. SPEU je do sada pro\u0161io svoj autoritet kroz tri podru\u010dja: mobilnost pacijenata \u0161to se vidi u Direktivi Europskog parlamenta i Vije\u0107a o primjeni prava pacijenata u prekograni\u010dnom zdravstvenom osiguranju;\u00a0<\/em>zatim u podru\u010dju reguliranja radnog vremena uz pomo\u0107 Direktive o radnom vremenu\u00a0<\/em>koja regulira radno vrijeme u EU, limitira ukupni broj sati koliko se mo\u017ee raditi i odre\u0111uje period odmaranja, a primjena u zdravstvu imala je kontroverzne posljedice; tre\u0107e podru\u010dje u kojem SPEU \u0161iri svoju nadle\u017enost su javne nabave u podru\u010dju zdravstva, \u0161to ide na ruku privatnim dobavlja\u010dima i pru\u017eateljima usluga u zdravstvu.<\/p>\n

Zanemarivanje posljedica\u00a0<\/b><\/p>\n

Mogu\u0107nost da tr\u017ei\u0161ne politike utje\u010du na zdravstvenu politiku dr\u017eava \u010dlanica ima korijene u nizu osniva\u010dkih dokumenata EU. Naime, u kra\u0107em povijesnom pregledu osniva\u010dkih ugovara i dokumenta EU mo\u017ee se uo\u010diti tendencija prema dana\u0161njoj situaciji, to jest dominaciji tr\u017ei\u0161nih politika nau\u0161trb socijalnih politika i dostupnosti javnih usluga. Europska ekonomska zajednica utemeljena je Rimskim ugovorom 1958., a cilj je bio stvaranje integrirane multinacionalne ekonomije slobodnog kretanja rada i kapitala. Idu\u0107i va\u017ean korak bilo je prihva\u0107anje dokumenta<\/a>\u00a0White Paper on Completing the Internal Market\u00a0<\/b><\/em>1985., a iz tog dokumenta nastao je\u00a0Jedinstveni europski akt<\/a>\u00a0<\/em>(JEA) koji je stupio na snagu 1987. godine.<\/p>\n

JEA je pove\u0107ao legalne mogu\u0107nosti odlu\u010divanja EU za okoli\u0161nu, socijalnu (u \u0161to spada i zdravstvena politika) i regionalne politike, a naknadne reforme kroz Ugovore iz Maastrichta (1992.), Amsterdama (1997.), Nice (2001.) i Lisabona (2007.) konsolidirale su dodijeljene nadle\u017enosti iz JEA: EU ima ekskluzivne nadle\u017enosti u stvaranju tr\u017ei\u0161nih politika kako bi se osiguralo slobodno kretanje ljudi, dobara, usluga i kapitala. Zdravstvena politika je u osniva\u010dke ugovore uklju\u010dena tek 1992. godine, kada je i zavr\u0161eno stvaranje unutra\u0161njeg tr\u017ei\u0161ta i dogovorena monetarna unija, ali kroz ranije dokumente predvi\u0111eno je podvrgavanje socijalnih politika tr\u017ei\u0161nima.<\/p>\n

Ovaj kratki pregled klju\u010dnih dokumenata pokazuje da je nova strategija “Trgovina za sve” samo logi\u010dni nastavak ve\u0107 odavno zami\u0161ljene politike, put je trasiran ve\u0107 u samim po\u010decima EU, i sugerira da \u0107e TTIP u nekoj varijanti ipak biti prihva\u0107en i potpisan.<\/p>\n

Kao \u0161to je ve\u0107 spomenuto na po\u010detku u Hrvatskoj je strategija Trgovina za sve<\/em> pro\u0161la poprili\u010dno nezamije\u0107eno, mediji su samo prenijeli<\/a> priop\u0107enje Komisije.\u00a0O TTIP-u se op\u0107enito malo pri\u010da, tek sporadi\u010dne reakcije<\/a> iz redova civilnog dru\u0161tva, dok nadle\u017ena tijela naprosto zanemaruju ovu temu i ne informiraju gra\u0111ane o njoj, bilo o prednostima, bilo o nedostacima. \u0160to se ti\u010de podru\u010dja zdravstva ono se polako, ali sigurno privatizira<\/a>, sude\u0107i prema posljednjim reformama<\/a> koje se provode i najavama nadle\u017enog ministarstva. Ipak, zabrinjavaju\u0107a je \u010dinjenica da nadle\u017ena tijela ne pokazuju uop\u0107e namjeru kako bi analizirala mogu\u0107e posljedice za zdravlje gra\u0111ana i cjelokupni zdravstveni sustav koje donose strategija “Trgovina za sve” i TTIP, a negativne posljedice kasnije \u0107e biti te\u0161ko (i skupo) “zalije\u010diti”.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Europska komisija je 14. listopada ove godine objavila novu strategiju “Trgovina za sve: prema odgovornijoj trgovinskoj i investicijskoj politici”. Objava ove strategije u Hrvatskoj je pro\u0161la gotovo nezamije\u0107eno…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":10341,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[243],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[185],"class_list":["post-10330","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-eu","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10330","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10330"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10330\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10342,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10330\/revisions\/10342"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10341"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10330"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10330"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10330"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=10330"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=10330"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=10330"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=10330"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}