{"id":10322,"date":"2015-11-20T14:15:50","date_gmt":"2015-11-20T13:15:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=10322"},"modified":"2015-11-20T14:15:57","modified_gmt":"2015-11-20T13:15:57","slug":"deset-godina-mjerenja-rodnog-jaza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=10322","title":{"rendered":"Deset godina mjerenja rodnog jaza"},"content":{"rendered":"

Globalni indeks rodnog jaza mjeri se od 2006. godine, a Svjetski ekonomski forum koji provodi mjerenja, smatra da se deset godina od po\u010detka pra\u0107enja rodnog jaza mo\u017ee procijeniti koje mjere rezultiraju zadovoljavaju\u0107im pomacima, a koje ne. No, kako cilj i svrha postojanja Svjetskog ekonomskog foruma nije stvarno ostvarivanje socijalne i ekonomske jednakosti na planeti, ve\u0107inu zaklju\u010daka<\/a> o funkcionalnosti pojedinih mjera potrebno je samostalno staviti u adekvatni dru\u0161tveni kontekst i pogledati ih iz \u0161ire dru\u0161tvene perspektive.<\/p>\n

Indeks se mjeri u 145 zemalja na svijetu prema \u010detiri indikatora: ekonomskoj ravnopravnosti (jaz u pla\u0107ama<\/a>), obrazovni jaz, o\u010dekivano zdravlje s obzirom na spol te zastupljenosti \u017eena u politici. Premda se pozitivne promjene dru\u0161tvene promjene odr\u017eavaju kao napredak u nekima od ova \u010detiri indikatora, on ne mo\u017ee pripisati mjerama koje su zemlje provele zahvaljuju\u0107i sastancima “na vrhu” u Davosu, gdje se Svjetski ekonomski forum sastaje. Takav je primjerice obrazovni indikator. \u010cinjenica da je rodni jaz smanjen u podru\u010dju obrazovanja nije rezultat promjena provedenih u ovom sektoru u posljednjih deset godina otkad se Indeks bilje\u017ei. Upravo suprotno, \u010dinjenica da je sve ve\u0107i broj \u017eena sve obrazovaniji u odnosu na mu\u0161karce treba tra\u017eiti u promjenama nastalima u periodu nakon Drugog svjetskog rata kada su \u017eene u znatnijoj mjeri dobile pravo glasa, kada im se otvorilo tr\u017ei\u0161te rada i kada su vi\u0161i stupnjevi formalnog obrazovanja bili besplatni. Plodovi koji se \u017eanju u sektoru obrazovanja kad se govori o smanjenom rodnom jazu, nikako nisu rezultati obrazovnih mjera provo\u0111enih u svijetu u posljednjih 20-ak ili vi\u0161e godina.<\/p>\n

Ove je teze jo\u0161 lak\u0161e dokazati kao istinite ako se pogleda<\/a> koje zemlje imaju najmanje rodne jazove za navedena \u010detiri indikatora. Radi se naime, mahom o skandinavskim zemljama koje jo\u0161 uvijek imaju najsna\u017enije ukorijenjenu socijalnu dr\u017eavu, koje su imale najslabije mjere \u0161tednje i najslabiju provedbu neoliberalnih mjera poput uni\u0161tavanja sindikata, komodifikacije svih aspekata javnih slu\u017ebi te najslabije uni\u0161tavanje javnog sektora. S druge strane, dru\u0161tvene posljedice izra\u017eene \u010detirima indikatorima koje su rezultati neoliberalnih<\/a> mjera \u0161to ih promovira elita koja se okuplja u Davosu, tek \u0107e se sna\u017enije pokazati u narednoj dekadi.<\/p>\n

Pre\u0161u\u0107ena kontradikcija<\/strong><\/p>\n

Kontradikcija koja ostaje pre\u0161u\u0107ena pri mjerenju rodnih jazova, a koja je u zapravo jasna ako se brojke sagledaju u ne\u0161to \u0161irem dru\u0161tveno povijesnom kontekstu je ta da dr\u017eave koje vi\u0161e provode neoliberalne mjere bilje\u017ee sve ve\u0107e rodne jazove, primjer ovome su zemlje Balkana. Nasuprot njima stoje skandinavske zemlje u kojima su javni sektor i socijalna dr\u017eava o\u010duvanije, a posljedica toga je sna\u017enija uloga \u017eena u politici, ve\u0107i broj \u017eena koje predaju na sveu\u010dili\u0161tima te manje razlike u pla\u0107ama jer je ve\u0107i broj \u017eena na radnim mjestima koja odgovaraju njihovoj obrazovnoj razini.<\/p>\n

U postsocijalisti\u010dkom periodu rodna razlika u pla\u0107ama u zemljama na Balkanu sve vi\u0161e pove\u0107ava. Nigdje to nije toliko jasno kao na primjeru Hrvatske koja je u posljednjih nekoliko godina, sa visokog 16. mjesta iz 2007. godine, danas po ovom indikatoru, a nakon sna\u017enih mjera \u0161tednje, pala na porazno 59. mjesto. Tako danas u Hrvatskoj na svaki dolar kojeg zaradi \u017eena, mu\u0161karac zaradi 1.43 dolara. Prosje\u010dna godi\u0161nja bruto pla\u0107a mu\u0161karaca u Hrvatskoj iznosi 25.098 dolara, a \u017eena 17.666. Najbolje od postsocijalisti\u010dkih zemalja kotira Slovenija<\/a> koja se nalazi na visokom 9. mjestu. No, situacija u Rumunjskoj, Bugarskoj, Makedoniji i Srbiji sli\u010dnija je onoj hrvatskoj, nego slovenskoj. Na svaki dolar kojeg zaradi \u017eena u Srbiji, mu\u0161karac zaradi 1.52 dolara. Prosje\u010dne godi\u0161nje bruto pla\u0107e mu\u0161karaca u Srbiji iznose 15.341 dolar, a \u017eena 10.097 dolara.<\/p>\n

Stvarne dru\u0161tvene promjene u sva \u010detiri indikatora mogu\u0107e je ostvariti u narednih deset godina, no za takvo ne\u0161to potreban je radikalan politi\u010dki zaokret kojeg elita \u0161to se okuplja u Davosu ne\u0107e u\u010diniti dobrovoljno. Za radikalan politi\u010dki zaokret nu\u017ean je demokratski pritisak i potpuni prekid sa svim oblicima mjera \u0161tednje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Globalni indeks rodnog jaza mjeri se od 2006. godine, a Svjetski ekonomski forum koji provodi mjerenja, smatra da se deset godina od po\u010detka pra\u0107enja rodnog jaza mo\u017ee procijeniti koje mjere rezultiraju zadovoljavaju\u0107im pomacima, a koje ne. No, kako cilj i svrha postojanja Svjetskog ekonomskog foruma nije stvarno ostvarivanje socijalne i ekonomske jednakosti na planeti, ve\u0107inu […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":10325,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[228,174,63],"theme":[458,455],"country":[],"articleformat":[450,205],"coauthors":[16],"class_list":["post-10322","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-ekonomija","tag-feminizam","tag-obrazovanje","theme-drustvo","theme-rad","articleformat-tema","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10322","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10322"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10322\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10327,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10322\/revisions\/10327"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10325"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10322"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10322"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10322"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=10322"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=10322"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=10322"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=10322"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}