Temeljni mit politi\u010dke klime na Balkanu je onaj zasnovan na razlikama izme\u0111u zapadnog, pravog kapitalizma i balkanskog, divljeg. Osnovni kriterij te razlike predstavlja korupcija. Pri\u010da o makedonskom telekomunikacijskom tr\u017ei\u0161tu ne samo da na jednom primjeru raskrinkava zablude tog mita ve\u0107 upu\u0107uje na presudnu ulogu korupcije u previranjima “slobodnog tr\u017ei\u0161ta”.<\/b><\/p>\n
“Advokat s aktovkom mo\u017ee ukrasti mnogo vi\u0161e nego stotinu ljudi s pi\u0161toljima” ka\u017ee zloglasni citat iz originalnog scenarija kultne filmske trilogije Kum. Usprkos tome \u0161to se ova re\u010denica u kona\u010dnoj verziji filma ne pojavljuje, ipak je prona\u0161la \u0161iroku publiku. Posebno u rubrici suvremenih me\u0111unarodnih afera, dodu\u0161e u ne\u0161to izmijenjenoj varijanti: “Politi\u010dar s kemijskom mo\u017ee ukrasti vi\u0161e nego stotinu odvjetnika s aktovkama i tisu\u0107u ljudi s pi\u0161toljima”. Aktualna makedonska stvarnost iznimno je pogodna za sofisticiranu primjenu ovih citata. Pritom, malo koja u moru ovogodi\u0161njih makedonskih afera, kao ona s Telekomom, toliko dobro ilustrira premre\u017eenost stranih poslovnih interesa i korumpiranih lokalnih politi\u010dara te njihovo kombinirano sudjelovanje u kriminalnim djelima dizajniranima za financijske koristi po\u010dinitelj\u00e2, a na \u0161tetu javnog interesa. Posljedice tih sprega, daleko dru\u0161tveno i politi\u010dki prevazilaze neposrednu financijsku \u0161tetu.<\/p>\n
Ministarstvo pravosu\u0111a Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava (Department of Justice) u suradnji s Komisijom za vrijednosne papire (Securities and Exchange Commission) podiglo je 2011. godine optu\u017enicu protiv tri najvi\u0161e pozicionirana direktora Ma\u0111arskog Telekoma (Magyar Telekom), najve\u0107e telekomunikacijske kompanije u Ma\u0111arskoj, zbog podmi\u0107ivanja makedonskih politi\u010dara (iz redova Socijaldemokratskg saveza Makedonije, koji je tada bio na vlasti). Zbog toga \u0161to je ova korporacija firma k\u0107i Deutsche Telekoma \u010dijim se dionicama trguje na Wall Streetu, odnosno njujor\u0161koj burzi, za legalnost njenog prometa bili su nadle\u017eni sudovi u New Yorku.<\/p>\n
\u00a0Otvaranje slu\u010daja Ma\u0111arski telekom jedna je od brojnih europskih telekomunikacijskih firmi u suvlasni\u0161tvu Deutsche Telekoma, a jo\u0161 od 2001. godine u svom portfelju ima i Makedonski Telekom. U godinama nakon ulaska u vlasni\u0161tvo, a posebno u periodu 2004.-2005., “investirali” su vi\u0161e od 6 milijuna dolara na podmi\u0107ivanje makedonske vlade i regulatornih agencija kako bi odgodili otvaranje telekomunikacijskog tr\u017ei\u0161ta ove zemlje te time nastavili ostvarivati visoke profite koje im je duopolni kontekst na ovom unosnom tr\u017ei\u0161tu omogu\u0107avao. Nakon istrage<\/a> koju je provela Komisija za vrijednosne papire, ma\u0111arski, i njemu nadre\u0111eni Deutsche Telekom, pristali su na nagodbe ukupne vrijednosti 95 milijuna dolara od\u0161tete u vi\u0161e kriminalnih i gra\u0111anskih parnica vezanih za poslovanje ovih telekomunikacijskih firmi u Makedoniji. 1<\/a><\/sup><\/p>\n Financijske kompenzacije namaknute putem tu\u017ebi me\u0111u sobom su raspodijelili ameri\u010dko Ministarstvo pravosu\u0111a i Komisija za vrijednosne papire. Stvarni o\u0161te\u0107enici, makedonski gra\u0111ani, koji su trpjeli posljedice me\u0111unarodno sponzorirane korupcije iskazane u obliku skupih ra\u010duna za mobitele, telefone i internet, nisu dobili nikakve kompenzacije. \u0160teta koju su pretrpjeli zbog umjetno prolongiranog duopola na makedonskom telekomunikacijskom tr\u017ei\u0161tu (drugi operater do liberalizacije 2007. bio je Cosmofon, s punom manjim tr\u017ei\u0161nim udjedlom) procjenjuje se na 38 milijuna eura nastalih u samo dvije godine<\/a>\u00a0njegova odr\u017eavanja.<\/p>\n Kad je ovaj slu\u010daj prvi put zavr\u0161io pred nadle\u017enim sudom u New Yorku, nijedan od optu\u017eenih po\u010dinitelja, redom iz korporativnih krugova, nije osobno ka\u017enjen jer je sva odgovornost preba\u010dena na pravna lica \u2013 Deutsche Telekom i ma\u0111arski Telekom. Me\u0111utim, Komisija za vrijednosne papire ove je godine pokrenula nove gra\u0111anske parnice<\/a> protiv tri direktora koji su autorizirali davanje mita pod optu\u017ebom da su iste sheme proveli u Makedoniji i Crnoj Gori. Direktori se poku\u0161avaju obraniti zastarom i nedostatkom dokaza, no kako Komisija i dalje istra\u017euje ovaj slu\u010daj, kontinuirano se pojavljuju novi dokazi protiv optu\u017eenih. Primjerice, pokazalo se kako prvotnih 6 milijuna dolara mita iz optu\u017enice iz 2011. godine nije sav novac utro\u0161en u podmi\u0107ivanje, ve\u0107 se u ponovljenoj istrazi taj iznos udvostru\u010dio na 13 milijuna dolara (12 milijuna eura). Tako\u0111er se ispostavilo se da je mito primio znatno ve\u0107i broj makedonskih politi\u010dara, iz svih stranaka politi\u010dkog spektra, nego \u0161to je to otkrila istraga iz 2011. godine.<\/p>\n \u0160irenje istrage<\/strong><\/p>\n U svjedo\u010denju pred sudom u New Yorku, odr\u017eanom u decembru 2014. godine, Slobodan Bogoevski, biv\u0161i makedonski zamjenik Dr\u017eavnog tajnika za sigurnost, optu\u017eio je trojicu \u010dlanova tada vladaju\u0107e koalicije za primanje mita. To se navodno dogodilo 2005. godine, a iznos mita bio je 7,5 milijuna eura. Dvojica od njih, Ali Ahmeti i Musa Xhaferi, \u010dlanovi manjinske albanske Demokratske partije za integraciju (DUI<\/a>) i danas su na vlasti kao koalicijski partneri VMRO-DPMNE. Pri tom je Ahmeti predsjednik DUI od njenog osnivanja, dok je Xhaferi njegov zamjenik. Tre\u0107i optu\u017eeni je Vlado Bu\u010dkovski, biv\u0161i makedonski premijer iz tog perioda koji je dolazio iz redova SDSM-a, trenutno najve\u0107e opozicijske partije u zemlji.<\/p>\n Dok su ameri\u010dke agencije progonile po\u010dinitelje ovih kaznenih djela, makedonski su sudovi progonili zvi\u017eda\u010da<\/a> Simu Gruevskog, biv\u0161eg \u010dlana Izvr\u0161nog odbora Makedonskog Telekoma koji je prvi prijavio podmi\u0107ivanja, jo\u0161 2004. godine. Nakon njega, 2007. godine i\u00a0Transparency International<\/a>\u00a0je podnio istom odvjetni\u0161tvu dodatne dokaze, no usprkos tome ni pet godina kasnije, i nakon \u0161to su ameri\u010dke agencije otvorile svoje istrage, makedonsko dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo nije poduzelo nikakve korake za procesuiranje ovog slu\u010daja na doma\u0107im sudovima. Neprocesuiranje slu\u010daja Makedonskog Telekoma u doma\u0107oj je javnosti prihva\u0107eno kao dokaz korumpiranosti sudstva i dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva.<\/p>\n Razumljivo je da SDSM nije otvorio istrage protiv tada\u0161nje vlastite vlade, no postavlja se pitanje kako to da sada vladaju\u0107a koalicija nije procesuirala ove slu\u010dajeve, ako je tako imala priliku politi\u010dki na\u0161tetiti opozicijskoj stranci SDSM \u010diji je \u010dlan tada bio i optu\u017eeni biv\u0161i premijer Bu\u010dkovski? Procesuiranje ovog slu\u010daja za vladaju\u0107u VMNO-DPMNE bilo bi pilanje grane na kojoj sjede. Da vladaju\u0107a koalicija ni u ovom slu\u010daju nema \u010diste ruke, pokazalo se na samom po\u010detku kad je postala jasna uloga \u010dlanova DUI-ja u slu\u010daju Telekom. No, osim toga, novi krakovi ove hobotnice razotkriveni su i u dijelovima danas globalno poznate afere ilegalnog prislu\u0161kivanja 20.000 makedonskih gra\u0111ana. Sumnjiv je i period od godinu i pol dana koliko je pro\u0161lo od stupanja na vlast VMRO-a 2006. do liberalizacije tr\u017ei\u0161ta 2007. kada je na scenu stupio i tre\u0107i operater \u2013 VIP. Spomenutih godinu i pol dana ostavlja sumnje da se i vladaju\u0107i VMRO izravno okoristio odga\u0111anjem liberalizacije.<\/p>\n Ni\u0161ta bez VMRO-DPMNE<\/strong><\/p>\n Povezanost VMRO-a s ovim skandalom raskrinkana je putem posredni\u010dke firme Analitiko koju je otkrio SDSM na tiskovnoj konferenciji 2010. godine, nakon svjedo\u010denja jednog od svjedoka kojeg su prona\u0161le ameri\u010dke odvjetni\u010dke firme. SDSM je naime javnosti predstavio kopije dokumenata u posjedu Agencije za zapo\u0161ljavanje s impozantnim popisom zaposlenika Analitika koji su ujedno bili i \u010dlanovi vladaju\u0107e koalicije. Na popisu su se nalazili biv\u0161i glasnogovornik VMRO-DPMNE, zatim ravnatelj kabineta premijera, biv\u0161a Ministrica kulture Elizabeta Milevska, biv\u0161a Ministrica unutarnjih poslova Gordana Jankulovska, zatim biv\u0161i Ministar prometa i veza Mile Janakievski, a na popisu osniva\u010da Analitika nalazio se i biv\u0161i tjelohranitelj biv\u0161eg ravnatelja Sigurnosno-obavje\u0161tajne slu\u017ebe Sa\u0161o Mijalkov. SDSM je te 2010. godine tvrdio da je nekoliko tjedana nakon svjedo\u010denja spomenutog svjedoka sporna firma izbrisana iz registra pravnih osoba.<\/p>\n Smatra se da je Analitiko<\/a> imao ulogu posrednika putem kojeg su izvla\u010dena sredstva iz Telekoma u periodu od 2002. do 2005. godine autsorsanjem<\/em> telekomunikacijskih tarifa ovoj firmi, \u010dime su dodatno financijski o\u0161tetili Telekom. Upletenost visoko pozicioniranih politi\u010dara VMRO-DPMNE u slu\u010daj Telekom postala je jo\u0161 jasnija nakon pu\u0161tanja u javnost jednog od niza snimaka ilegalnog prislu\u0161kivanja koji je ove godine potresao Makedoniju<\/a>. Na toj snimci \u010duje se Jankulovska koja drugoj osobi obja\u0161njava svoj plan za koordinaciju sa dr\u017eavnim odvjetnikom Markom Zvrlevskim<\/a>.<\/p>\n S obzirom na razmjere ove korupcijske afere, pri \u010demu je spomenuta snimka tek jedna od trideset<\/a> jednako skandaloznih koje je SDSM postupno pu\u0161tao u javnost u prvoj polovici ove godine, pretpostavlja se da je softver kojim se ilegalno prislu\u0161kivalo gra\u0111ane Makedonije kori\u0161ten u suradnji s tada ve\u0107 privatiziranim Telekomom. U najbla\u017eoj varijanti teze o umije\u0161anosti Telekoma u \u0161pijuniranju gra\u0111ana, firma je “zatvorila o\u010di” pred ilegalnim kori\u0161tenjem softvera za presretanje poziva kakve prema zakonima ve\u0107ine zemalja svi telekomi moraju posjedovati.<\/p>\n Dobro u\u010dvr\u0161\u0107eni odnosi<\/strong><\/p>\n No, usprkos svemu \u0161to je dosad otkriveno o dimenzijama slu\u010daja Telekom, pretpostavke su da se VMRO boji procesuiranja na lokalnim sudovima jer bi se mogle otkriti nove poveznice koje trenutno nisu u potpunosti razja\u0161njene. Primjerice, poveznica s gr\u010dkim poduzetnikom Dimitrisom Kondominasom<\/a> nije jo\u0161 potpuno istra\u017eena, no pretpostavka je da su za financijske transfere mita kori\u0161tene upravo njegove off-shore<\/em> kompanije sa ciparskim adresama. Kondominas je ujedno i jedan od investitora u projekt Skopje 2014. na kojem je dobro profitirao kupiv\u0161i dvije nekretnine na atraktivnim pozicijama ispod njihove tr\u017ei\u0161ne vrijednosti. Jedna je hotel na glavnom trgu u Skopju kojeg je, kao jedini ponu\u0111a\u010d na javnoj aukciji, platio svega 630.000 eura, a druga je jedna od zgrada koju je nekad koristila vojska.<\/p>\n Opisani slu\u010dajevi otkrivaju puteve i poveznice mita i korupcije izme\u0111u poduzetnika i politi\u010dara, no isto tako pokazuju kako se jednom uspostavljeni mostovi mogu vi\u0161ekratno koristiti. Kontakti i lojalnosti uspostavljene jednom “uspje\u0161nom suradnjom” mogu se vi\u0161estruko eksploatirati u\u010dvr\u0161\u0107uju\u0107i koruptivne mre\u017ee. \u0160tovi\u0161e, umjesto da se korupcija promatra isklju\u010divo kao disfunkcionalnost “mladih” demokracija, nju treba promatrati u njenom punom kontekstu. Osoba koja prima mito nalazi se na kraju koruptivnog odnosa, dok se na njegovom po\u010detku obi\u010dno nalaze davatelji mita, koji su \u010desto me\u0111unarodni poduzetnici. Gore opisani slu\u010dajevi korupcije prije svega pokazuju ograni\u010denja i nedoraslost postoje\u0107eg pravnog sustava da se nosi s ovako kompleksno uspostavljenim mre\u017eama.<\/p>\n Jurisdikcija Komisije za papire i ameri\u010dkog ministarstva pravosu\u0111a prote\u017ee se na ameri\u010dke kompanije i na kompanije koje trguju vrijednosnim papirima na ameri\u010dkom burzovnom tr\u017ei\u0161tu. Da Deutsche Telekom nije bio izlistan na njujor\u0161koj burzi, slu\u010daj Telekom se mo\u017eda, zbog opisanih dobro uspostavljenih koruptivnih mre\u017ea poduzetnika i politi\u010dara, uop\u0107e ne bi otkrio. No, \u010dak i ovako otkriven, ostaje dojam da je sustav “friziran” na \u0161tetu o\u0161te\u0107enih gra\u0111ana. Procesuiranjem slu\u010daja Telekom na ameri\u010dkim sudovima namirile su se ameri\u010dke agencije koje zapravo nisu pretrpjele nikakvu \u0161tetu, dok su makedonski gra\u0111ani izgubili vlasni\u0161tvo nad javnim resursom koji u digitalno doba ima sve ve\u0107u dru\u0161tvenu va\u017enost.<\/a> Oni su tako\u0111er godinama imali znatno ve\u0107e ra\u010dune za internet i mobitel od “tr\u017ei\u0161nih” te u kona\u010dnici, usprkos \u010dinjenici da su upravo oni najvi\u0161e o\u0161te\u0107eni, nisu do sada vidjeli nikakvu naknadu \u0161tete za opisani razvoj doga\u0111aja. \u0160tovi\u0161e, umjesto toga, dobro ukorijenjene koruptivne mre\u017ee danas sve vi\u0161e slu\u017ee odr\u017eanju na vlasti. Velike me\u0111unarodne korporacije koje financiraju kampanje i nude mita postaju “too big to fail<\/em>“, dok se politi\u010dari izmjenjuju na pokretnoj traci iluzije demokratskog izbora izme\u0111u vi\u0161e desne ili vi\u0161e centralne vlade.<\/p>\n S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n
\n<\/strong><\/p>\n