{"id":10225,"date":"2015-11-18T08:00:57","date_gmt":"2015-11-18T07:00:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=10225"},"modified":"2015-11-17T23:36:08","modified_gmt":"2015-11-17T22:36:08","slug":"tomi-net-neutrality","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=10225","title":{"rendered":"Neutralnost interneta: \u0161to se to mene ti\u010de?"},"content":{"rendered":"

Dru\u0161tvene vrijednosti upisane u razvoj interneta kao javne komunikacijske platforme od samih njegovih za\u010detaka uobi\u010dajeno se izra\u017eavaju sintagmom – neutralnost interneta. Danas kad je ta neutralnost predmet zakonskih regulativa i obra\u010duna razli\u010ditih frakcija kapitala, nu\u017eno je shvatiti njene tehni\u010dke i politi\u010dke aspekte kako bi se primjerenije artikulirao demokratski i ekonomski interes korisnika – nas.<\/strong><\/p>\n

U aprilu 2014.\u00a0 godine Evropski parlament izglasao je zakonski paket “Povezani kontinent<\/a>” koji bi trebao postaviti okvir za objedinjavanje telekomunikacijskih tr\u017ei\u0161ta zemalja \u010dlanica Evropske unije. Cilj paketa je deregulacijom na nacionalnoj razini telekomunikacijskim oligopolima olak\u0161ati ulazak u tr\u017ei\u0161ta drugih zemalja, \u010dime bi se konsolidiralo zajedni\u010dko tr\u017ei\u0161te, omogu\u0107ilo operaterima daljnje okrupnjivanje i u\u010dvrstilo njihovu poziciju u borbi na globalnom tr\u017ei\u0161tu. Zauzvrat je zakonski paket korisnicima telekomunikacijskih usluga obe\u0107ao djelomi\u010dno<\/a> ukidanje tro\u0161kova me\u0111unarodnih poziva unutar Evropske unije i sna\u017ena jamstva neutralnosti interneta.<\/p>\n

U nastavku ovog zakonodavnog procesa krajem oktobra Parlament je izglasao novi paket “Jedinstveno telekom tr\u017ei\u0161te” kojim su ponovno dotaknute te teme. Ukidanje roaminga<\/em> pomaknuto je s kraja 2015. godine na eventualno sredinu 2017. (ovisno o prethodnoj reformi veletrgovine roaming<\/em> prometom<\/a>), dok je neutralnost interneta dobila pomalo nedore\u010dene okvire. Operateri su temeljem na\u010dela neutralnosti du\u017eni<\/a> osigurati jednak tretman svim podacima, bez obzira na sadr\u017eaj, tehnologije spajanja i aplikacije koje se koriste za razmjenu podataka. Nadalje, du\u017eni su upravljati prometom bez diskriminacije i bez komercijalnog prioritiziranja te transparentno obavje\u0161tavati korisnike o mjerama upravljanja prometom i ostalim tehni\u010dkim mjerama koje utje\u010du na njihova prava. Nacionalne regulatorne agencije pak zadu\u017eene su za provedbu za\u0161tite neutralnosti interneta.<\/p>\n

Me\u0111utim, zakonski paket je ostavio i dosta nepoznanica, jer su uslijed \u017eurbe oko odgo\u0111enog ukidanja roaminga<\/em> odba\u010deni amandmani<\/a> koji su trebali jasnije definirati preostale nejasno\u0107e oko neutralnost interneta. I to u tri pogleda. Prvo, u pogledu ograni\u010denosti regulacije koja se odnosi samo na dio internetskog prometa izme\u0111u operatera i krajnjih korisnika, ali ne i izme\u0111u operatera me\u0111usobno. Drugo, u pogledu praksi nulte tarife, takozvanog zero ratinga<\/em>, kojima operateri mobilnog interneta omogu\u0107uju besplatni pristup samo odre\u0111enim internetskim servisima pritom diskriminiraju\u0107i ostale. I tre\u0107e, u pogledu specijaliziranih usluga koje operateri sada mogu pru\u017eati pored osnovnih internetskih veza. Na ovo dopu\u0161tenje Deutsche Telekom odmah je pohitao s najavom novih brzih veza za specijalizirane usluge pod druga\u010dijim komercijalnim uvjetima, bude\u0107i slutnju da \u0107emo unato\u010d regulaciji neutralnosti interneta vrlo brzo do\u017eivjeti internet dvaju klasa<\/a>. U kontekstu tih zakonodavnih promjena \u017eelimo \u010ditateljima pribli\u017eiti \u0161to je neutralnost interneta u tehni\u010dkom smislu i koja je cijena njenog slabljenja ili dokidanja.<\/p>\n

Neutralnost interneta u tehni\u010dkom pogledu<\/strong><\/p>\n

Brzina mre\u017ee ovisna je o kapacitetu mre\u017ee: o maksimalnoj koli\u010dini podataka koju vodovi mogu prenijeti u jedinici vremena i tehnolo\u0161kim mogu\u0107nostima mre\u017ee da upravlja prometom u trenucima kada kroz vodove treba pro\u0107i vi\u0161e podataka nego \u0161to je njihov kapacitet. Kada kao korisnici pla\u0107amo brzinu internetskog prometa, primarno pla\u0107amo pojasnu \u0161irinu 1<\/a><\/sup> koja nam je dodijeljena, a ne samu brzinu prolaska podataka kroz mre\u017eu (fizikalna brzina putovanja podataka kroz vodove je pribli\u017ena brzini svjetlosti). No, u razdobljima najve\u0107eg intenziteta prometa mre\u017ea ne mo\u017ee propustiti sve podatke odjednom. Mre\u017ea mora odlu\u010diti kojim podacima \u0107e dati prioritet, a koje \u0107e staviti na \u010dekanje. Sa zagu\u0161enjem dolazi i do sve \u010de\u0161\u0107eg neuspjelog prijenosa podataka. Mre\u017ea tada iznova proslje\u0111uje podatke za koje nije dobila povratnu informaciju da su stigli primatelju i time dodatno pove\u0107ava zagu\u0161enost dovode\u0107i do potencijalnog zastoja<\/a>.<\/p>\n

Na primjer, ako imamo dodijeljenih 3Mb\/s prema na\u0161em ku\u0107nom routeru<\/em>, a mi paralelno downloadamo<\/em> veliku datoteku brzinom od 1.5 Mb\/s, za ostatak aplikacija i korisnika na na\u0161oj mre\u017ei ostaje 1.5 Mb\/s. Ako paralelno pokrenemo video stream s YouTubea ili Skypea, netko drugi pokrene novi download<\/em> i pritom sudjeluje u MMO igri<\/a>, vrlo brzo \u0107emo dose\u0107i puni kapacitet veze. Otvaranje mre\u017enih stranica tada \u0107e se usporiti, signal prijenosa telekonferencijske slike i tona \u0107e se pogor\u0161ati, brzina downloada<\/em> \u0107e se smanjiti. Najkasnije u tom trenutku oprema koja upravlja na\u0161om mre\u017eom mora po\u010deti davati prioritet jednom tipu prometa naspram drugog kako bi sprije\u010dila zagu\u0161enje i zastoj.<\/p>\n

Klju\u010dnu ulogu u prijenosu podataka igraju protokoli \u2013 sistemi komunikacijskih pravila u vidu k\u00f4da koji upravljaju prijenosom izme\u0111u fizi\u010dkog sloja mre\u017ee i aplikacija me\u0111u kojima se razmjenjuju podaci. U 1970-ima, kada su nastali temeljni protokoli internetske komunikacije (poput TCP\/IP-a), in\u017eenjerska rje\u0161enja uspostavila su niz implicitnih vrijednosti koji su kasnije imali pozitivne dru\u0161tvene u\u010dinke: otvorenost tehni\u010dkih specifikacija, neutralnost u prijenosu prometa s obzirom na tip podataka, po\u0161iljatelja i primatelja te operacije s podacima samo na krajevima mre\u017ee. Ta na\u010dela neutralnosti i otvorenosti omogu\u0107ili su da se internet razvije u javnu komunikacijsku platformu na kojoj su svi, bez obzira na tehni\u010dku izvrsnost, to \u0161to su imali za saop\u0107iti ili ekonomski karakter komunikacijskog djelovanja, mogli jednakopravno sudjelovati. K\u00f4d je imao normativni u\u010dinak,\u00a0“postao je zakon<\/a>“.<\/p>\n

No, narav i koli\u010dina podataka koji putuju mre\u017eom od ARPANET<\/a>-a do dana\u0161njeg interneta drasti\u010dno su se promijenile, pogotovo nakon eksplozije torrenta<\/em> i ne\u0161to kasnije video streama<\/em>. Protokoli su bili zami\u0161ljeni kako bi osigurali cjelovit prijenos datoteka, ali ne i stabilan prijenos u stvarnom vremenu \u2013 kakav je potreban streamingu<\/em> videa ili telekonferencijskom razgovoru. Zbog tih tehni\u010dkih nedostataka osnovnih protokola nu\u017ene su hardverske i softverske mjere koje bi trebale osigurati kvalitetu usluge u trenutku kada mre\u017ea dosegne svoje kapacitete. Najjednostavnija mjera je izgradnja kapaciteta mre\u017ee na razinu najve\u0107eg optere\u0107enja. No, kako ona zbog cijene nije popularna kod operatera, \u010de\u0161\u0107e su tehni\u010dke mjere koje analiziraju pakete prema tipu servisa koje trebaju i prema tome ih prioritiziraju u redoslijedu izlaska na mre\u017eu. Zbog tih tehni\u010dkih razloga kada govorimo o neutralnosti interneta ne mo\u017eemo govoriti o apsolutnoj neutralnosti mre\u017ee. Ona je, u krajnjoj instanci, ovisna o ulaganjima u infrastrukturu, tehni\u010dkim mjerama koje daju prioritet odre\u0111enim tipovima podataka te tehnolo\u0161kim, socijalnim i ekonomskim preferencama koje su ugra\u0111ene u njih.<\/p>\n

Politi\u010dki aspekti neutralnosti interneta<\/strong><\/p>\n

Me\u0111utim, kada govorimo o neutralnosti mre\u017ee u politi\u010dkoj raspravi, govorimo specifi\u010dno o mogu\u0107nosti da operateri tehnolo\u0161ki nadzor prometa i raspodjelu resursa oblikuju tako da bi po\u0161iljateljima i primateljima ponudili razli\u010dite prioritete u prijenosu podataka u vidu razli\u010dito naplativih usluga. Temeljni legitimacijski obrazac iza zahtjeva operatera za ukidanjem neutralnosti interneta je \u010dinjenica da veliki internetski servisi crpe vi\u0161e mre\u017enih resursa nego manji te da svoje serverske farme i zakup specijalnih magistralnih linkova mogu konfigurirati tako kako bi ostvarili prednost nad ostalim koji nude isti tip usluge. Googleov YouTube proizvodi daleko ve\u0107i promet nego neka mala start-up<\/em> platforma za streaming<\/em> videa ili pak video klip koji sam ja postavio na vlastitoj internetskoj stranici, a mre\u017enoj infrastrukturi pristupa pod istim uvjetima prioriteta kao i svi ostali.<\/p>\n

Naposljetku, svi mi solidarno pla\u0107amo Googleovu dominantnu poziciju namjesto da Google plati vi\u0161e iz pozama\u0161nih prihoda koje ostvaruje. Internetski servisi i tehnolo\u0161ki giganti ionako privla\u010de puno ve\u0107a ulaganja i ostvaruju puno impozantnije profite iz svojih oligopolnih tr\u017ei\u0161ta nego li uzdrmani telekomunikacijski oligopoli koji uglavnom ostvaruju stalne, ali sve manje i manje profite. Kada bi telekomi dobili mogu\u0107nost sudjelovati u tom dijelu tr\u017ei\u0161nog kola\u010da, mogli bi vi\u0161e ulagati u tehnolo\u0161ki razvoj i ponuditi onima koji mogu manje platiti kvalitetniju uslugu na teret onih koji mogu i trebaju platiti vi\u0161e. Dapa\u010de, krajnji korisnici bi mo\u017eda mogli dobiti i jeftiniji pristup internetu, a cijenu kori\u0161tenja nekih usluga bi subvencionirali i sami ponu\u0111a\u010di ili ogla\u0161iva\u010di. Inzistiranje na neutralnosti mre\u017ee prije\u010di da mehanizmi tr\u017ei\u0161ta pravednije rasporede \u0161tete i koristi.<\/p>\n

Me\u0111utim, iza te o\u010digledne interesne borbe razli\u010ditih frakcija kapitala u informacijsko-komunikacijskom tehnolo\u0161kom sektoru trebamo sagledati \u0161to su \u0161tete i koristi koje bi mogle nastati za javnost ako ih prepustimo redistribucijskim mehanizmima dereguliranog tr\u017ei\u0161ta. Tri su neposredno sagledive posljedice. Prvo, internet je nastao prema modelu neutralne komunikacijske infrastrukture. Kao kod zemaljske telefonske mre\u017ee operateri trebaju ponuditi veze kojima svi imaju jednako pravo pristupa. No ako internetski operateri dobiju mogu\u0107nost da razlikuju usluge prema tipu sadr\u017eaja i njegovom po\u0161iljatelju ili primatelju, oni tehni\u010dkom ili cjenovnom diskriminacijom mogu utjecati na strukturu sadr\u017eaja, odnose na tr\u017ei\u0161tima internetskih usluga, tehnolo\u0161ku inovaciju, komercijalne modele i prava jednakog pristupa za razli\u010dite skupine korisnika. Internet bi u tom slu\u010daju postao sli\u010dniji mobilnoj telefoniji u kojoj operateri kontroliraju ne samo veze ve\u0107 i dobar dio usluga, aplikacija i sadr\u017eaja.<\/p>\n

Dru\u0161tvena cijena dokidanja neutralnosti<\/strong><\/p>\n

U tom razvoju doga\u0111aja namjesto na\u010dela javnog komunikacijskog prostora koje je internet u ranim danima u\u010dinilo faktorom demokratizacije javnog govora dalje bi ja\u010dale sile komercijalizacije internetske komunikacije. Primjer savr\u0161enog spoja starog svijeta zatvorene mobilne telefonije i novog svijeta diskriminiraju\u0107eg internetskog pristupa je inicijativa Internet.org<\/a> koju je pokrenuo Facebook ne bi li navodno u\u010dinio internet dostupnijim u zemljama u razvoju. U Indiji je u suradnji s Reliance Telecomom pretplatnicima ponudio besplatni pristup, ali samo mre\u017enim stranicama po vlastitom izboru. Tek nakon kritika zbog povrede na\u010dela neutralnosti interneta Facebook je odlu\u010dio ponuditi pristup svim mre\u017enim stranicama koje zadovoljavaju op\u0107e kriterije koje me\u0111utim i dalje postavlja Facebook. Internet na kojem nekim otvorenim mre\u017enim stranicama i servisima mogu\u0107e pristupiti uz nultu tarifu, a nekima samo uz naplatu, drasti\u010dno produbljuje procese kontrakcije javnog komunikacijskog prostora ve\u0107 uznapredovale usponom zatvorenih platformi kao \u0161to je uostalom Facebook. Novim zakonskim paketom takve prakse nisu zabranjene.<\/p>\n

Drugo, mogu\u0107nost da oblikuju razli\u010dite prioritete pristupa potaklo bi operatere da usmjere tehnolo\u0161ku inovaciju i izgradnju mre\u017ene infrastrukture kako bi maksimizirali prilike da napla\u0107uju \u010de\u0161\u0107e i vi\u0161e, a smanje ulaganja u rezervne kapacitete. Pored sada\u0161nje naplate pojasne \u0161irine pristupa, koli\u010dine podataka i eventualne fiksne adrese, oni bi internetskim servisima mogli po\u010deti razli\u010dito napla\u0107ivati prioritet prolaza podataka \u2013 na primjer, velikim gigantima bi uz dodatnu cijenu mogli ponuditi br\u017ei prolaz podataka u vremenima zagu\u0161enja, a start-upovima<\/em> ponuditi ni\u017ee cijene za ve\u0107i promet u vremenima niske aktivnosti. Dok bi to pove\u0107alo profitabilnost operatera, rezultiralo bi i time da oni internetski giganti koji raspola\u017eu s najvi\u0161e sredstava mogu ostvariti jo\u0161 ve\u0107u polaznu prednost pred onima koji tek \u017eele ponuditi konkurentnu uslugu.<\/p>\n

Tr\u017ei\u0161ta internetskih usluga prete\u017eito su monopolna tr\u017ei\u0161ta: Google dominira nad uslugom pretra\u017eivanja, online<\/em> ogla\u0161avanja, webmaila<\/em> i streaming<\/em> videa, Amazon internetskom trgovinom na malo i serverskom infrastrukturom za druge internetske servise, Facebook dru\u0161tvenim mre\u017eama, Nju\u0161kalo hrvatskim tr\u017ei\u0161tem malih oglasa, Moj-posao ogla\u0161avanjem radnih mjesta. Za svaku od tih kompanija od \u017eivotne je va\u017enosti sprije\u010diti da novi igra\u010di novim uslugama preusmjere korisnike drugdje. Zbog toga su itekako spremne iskoristiti svoju financijsku mo\u0107 da bi kontrolirale inovaciju i istisnule novu konkurenciju. Iako je za sada ta mogu\u0107nost kreiranja usluga koje diskriminiraju sadr\u017eaje i korisnike legislativnim paketom Evropske unije i odlukom ameri\u010dke Federalne komunikacijske komisije o neutralnosti interneta osuje\u0107ena, ona predstavlja trajni cilj lobisti\u010dkih napora telekomunikacijske industrije.<\/p>\n

Posljedice nove runde komodifikacije<\/strong><\/p>\n

Tre\u0107e, operaterima je u novom legislativnom paketu otvorena mogu\u0107nost da nude zajam\u010dene brze veze specijaliziranim servisima poput internetske televizije (IPTV), telekonferencijskih usluga ili medicinskih aplikacija, pod uvjetom da ne utje\u010du na kvalitetu osnovne internetske veze i da su “nu\u017ene”. Odre\u0111enje te nu\u017enosti prepu\u0161teno je nacionalnim regulatorima. Ovime je stvoren ekonomski poticaj da operateri intenzivnije nude specijalizirane usluge prometa brzim vezama, a da manje ula\u017eu pove\u0107ane prihode u razvoj osnovne internetske infrastrukture. Kako su operateri \u010desto sami ponu\u0111a\u010di usluga, kao \u0161to je recimo slu\u010daj s internetskom televizijom u slu\u010daju hrvatskog monopolista T-HT-a, nedostatna regulacija specijaliziranih servisa bi im mogla omogu\u0107iti da se bolje pozicioniraju i brane svoj polo\u017eaj na tr\u017ei\u0161tu. Naposljetku, razdvajanjem brzog i sporog prometa prema tipu podataka sva \u0161ifrirana komunikacija, kod koje sadr\u017eaje ostaje skriven u provjeri paketa, automatski odlazi u spori promet.<\/p>\n

Operateri na ovim prostorima odavno su u rukama stranih, uglavnom evropskih telekoma. Korisnici stoga dijele sudbinu ostalih korisnika u Evropskoj uniji. Ako namjera unutarnje konsolidacije EU tr\u017ei\u0161ta ne zapne u zamkama za\u0161tite tr\u017ei\u0161nog natjecanja, telekomi koji su uzdrmani zasi\u0107enim tr\u017ei\u0161tima, prethodnim ulaganjima u izgradnju mre\u017ee i krizom na neko \u0107e vrijeme racionalizacijom poslovanja mo\u017eda povratiti profitabilnost. No \u010dim taj ciklus propadne ili zavr\u0161i, do\u0107i \u0107e trenutak potrebe za novom rundom komodifikacije. U tom trenutku, ako ne i ranije, neutralnost interneta na\u0107i \u0107e se ponovno na dnevnom redu, a za nas \u2013 korisnike \u2013 otvorit \u0107e se tri pitanja: Ho\u0107e li opstati demokrati\u010dni komunikacijski prostor kojem svi imaju tehni\u010dku mogu\u0107nost pristupati pod jednakim uvjetima? Ho\u0107e li pravo jednakog pristupa, i sada nekima ekonomski nedosti\u017eno, postati raslojena sfera nejednakog pristupa temeljena na ekonomskoj mo\u0107i? Ho\u0107e li se protujavnosni karakter interneta utopiti u komunikacijskom kapitalizmu<\/a> kojim tehnolo\u0161ki i ekonomski dominira nekolicina megakorporacija?<\/p>\n

  1. Pojasna \u0161irina, \u0161irina frekvencijskog pojasa ili bandwidth<\/em> je termin koji ozna\u010dava koli\u010dinu podataka koja se u jednoj sekundi mo\u017ee poslati nekim komunikacijskim ure\u0111ajem[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    U aprilu 2014. Evropski parlament izglasao je zakonski paket “Povezani kontinent” koji bi trebao postaviti okvir za objedinjavanje telekomunikacijskih tr\u017ei\u0161ta zemalja \u010dlanica Evropske unije…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":10231,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[136,161],"theme":[458,455],"country":[],"articleformat":[450],"coauthors":[69],"class_list":["post-10225","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-infrastruktura","tag-ljudska-prava","theme-drustvo","theme-rad","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10225","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10225"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10225\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10253,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10225\/revisions\/10253"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10231"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10225"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10225"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10225"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=10225"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=10225"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=10225"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=10225"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}