{"id":10218,"date":"2015-11-17T08:00:55","date_gmt":"2015-11-17T07:00:55","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=10218"},"modified":"2015-11-16T14:27:50","modified_gmt":"2015-11-16T13:27:50","slug":"bijeljinski-secerni-triler","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=10218","title":{"rendered":"Bijeljinski \u0161e\u0107erni triler"},"content":{"rendered":"

Okru\u017eni privredni sud u Bijeljini pokrenuo je postupak za utvr\u0111ivanje ste\u010daja nad bijeljinskom Tvornicom \u0161e\u0107era u Velikoj Obarskoj kod Bijeljine, objavljeno je na banjalu\u010dkoj burzi. Imenovani privremeni ste\u010dajni upravitelj<\/a> (Lazo \u0110ur\u0111evi\u0107, diplomirani ekonomist iz \u0160amca) ima 30 dana (odnosno do 10. decembra) za ispitivanje uvjeta otvaranja ste\u010daja zbog ukupnog duga tvornice od 10 milijuna eura. Najve\u0107i vjerovnici tvornice, uz poreznu upravu, radnici su koji ve\u0107 5 godina nisu primili pla\u0107e niti su im ispla\u0107eni doprinosi. Njima ne odgovara ste\u010daj s likvidacijom, ve\u0107 se zala\u017eu za preustroj pri \u010demu inzistiraju da se imovina \u0160e\u0107erane ne prodaje u dijelovima, nego u cijelosti kupcu koji \u017eeli nastaviti proizvodnju. Alternativa ovom prijedlogu je da se u slu\u010daju likvidacije tvornice radnici tretiraju ravnopravno s ostalim vjerovnicima<\/a>.<\/p>\n

Bijeljinska \u0161e\u0107erana jedina je tvornica za obradu \u0161e\u0107era u Bosni i Hercegovini, a njezina je nedavna povijest jo\u0161 jedna tipi\u010dna tranzicijska pri\u010da. Tvornica je privatizirana prije pet godina, a prije toga uop\u0107e nije radila prethodnih 18 godina, pi\u0161e Al Jazeera<\/a>. Zoran \u0106opi\u0107, biv\u0161i vlasnik banjalu\u010dke firme Agrocoop eksport import koja je kupila bijeljinsku \u0161e\u0107eranu, pravomo\u0107no je osu\u0111en radi pranja novaca. Njegova imovina je konfiscirana, pa je tako i \u0160e\u0107erana pro\u0161le godine zavr\u0161ila u vlasni\u0161tvu Vlade bh. Entiteta Republike Srpske. U sudskom procesu koji je rezultirao pravomo\u0107nom presudom, razja\u0161njena je shema pranja novca putem razli\u010ditih firmi istog vlasnika. Naime, “prljav” novac zara\u0111en na trgovini drogama, bh. “narko-bosa” Darka \u0160ari\u0107a, stizao je na ra\u010dune banjalu\u010dkog Agrocoopa, odakle je posredstvom off shore ra\u010duna u vlasni\u0161tvu bra\u0107e Darka i Du\u0161ka \u0160ari\u0107a prebacivan na ra\u010dune drugih firmi u Srbiji nakon \u010dega bi se mije\u0161ao sa \u010distim novcem i vra\u0107ao u privredne tokove u Republici Srpskoj, objasnio je u sudskom procesu specijalni tu\u017eilac Slobodan \u0106eli\u0107, pi\u0161e Capital.ba<\/a>.<\/p>\n

Ste\u010daj s preustrojem ili likvidacija
\n<\/strong><\/p>\n

Tako oprana sredstva ulagana su, pokazano je, i u \u0160e\u0107eranu. Gotovo je nevjerojatan podatak da banjalu\u010dki Agrocoop tu\u017ei \u0160e\u0107eranu za povrat izgubljenih ulaganja u iznosu od 8 milijuna konvertibilnih maraka. Agrocoop naime, tra\u017ei povrat sredstava ulo\u017eenih u sanaciju i revitalizaciju bijeljinske \u0161e\u0107erane iz 2010. i 2011. godine. Iz \u0161e\u0107erane osporavaju tu\u017ebu jer su ulaganja u tvornicu uop\u0107e bila preduvjet privatizacije, te su ona izvr\u0161ena na temelju pisma namjere i plana reorganizacije ste\u010dajnog du\u017enika. Dakle, sanacija \u0160e\u0107erane bila je obaveza Agrocoopa kao klju\u010dnog strate\u0161kog partnera.<\/p>\n

Dva desetlje\u0107a zapostavljanja ovih resursa odradila su svoje. Od nekad zaposlenih 400 radnika, danas ih je ostalo 57. Oni smatraju da je ste\u010daj samo kupovanje vremena te da vladu zapravo interesira samo rasprodaja imovine, dok slu\u017ebeni organi vlasti tvrde kako tra\u017ee novog kupca. Ste\u010daj smatraju tek na\u010dinom da se rije\u0161e svih prethodnih dugova tvornice nakon \u010dega bi tvornica mogla po\u010deti s radom ispo\u010detka, bez dugovanja. No, ova se fabrika nalazi u dubokim problemima. Osim spomenute tu\u017ebe biv\u0161eg vlasnika, nad imovinom tvornice le\u017ei i hipoteka koju je podigla tamo\u0161nja porezna uprava, a ve\u0107 je po\u010delo i izno\u0161enje strojeva iz tvornice protiv volje radnika i upravlja\u010da firme, radi namirenja ostalih vjerovnika. Tako su iznesena dva stroja u tr\u017ei\u0161noj vrijednosti od 70.000-80.000 konvertibilnih maraka, koja su u ovom slu\u010daju procijenjena na 12.000 km, ali je namirenje duga koji je njima napla\u0107en iznosilo tek 4.500 km. Tako\u0111er je ve\u0107 po\u010delo i va\u0111enje dokumentacije iz zemlji\u0161nih knjiga kako bi se procijenilo to\u010dno imovinsko stanje firme i osiguralo namirenje vjerovnika. Poduzeti koraci opravdavaju strah radnika da vlada entiteta Republike Srpske ne o\u010dekuje da \u0107e prona\u0107i novog kupca ve\u0107 je mogu\u0107e da \u0107e se dugovi podmiriti likvidacijom imovine.<\/p>\n

Potencijal \u0161e\u0107erne industrije u BiH<\/strong><\/p>\n

\u010cak i da se realizira ste\u010daj s preustrojem, problemi koji posljednjih godina poga\u0111aju \u0161e\u0107ernu industriju odrazit \u0107e se i na bijeljinsku fabriku. U posljednjih pet godina u BiH nije zasa\u0111en nijedan hektar \u0161e\u0107erne repe. Kako navodi Al Jazeera, na poljima oko Bijeljine gdje je nekad bila zasijan slatki korijen \u0161e\u0107erne repe, danas se sade kukuruz ili p\u0161enica jer kupaca za repu nije bilo, usprkos tome \u0161to repa daje bolje prinose i mogla se prodati po ve\u0107oj cijeni od kukuruza i p\u0161enice. Tako se po jednom zasijanom hektaru \u0161e\u0107erne repe mogao sakupiti prinos od 60 tona, za otkupnu cijenu od 7 feninga po kilogramu, \u0161to je zna\u010dilo zaradu od 4000 km. Nasuprot tome, na p\u0161enici se po zasijanom hektaru uz cijenu od 5 tona mo\u017ee zaraditi tek 1500 km, pi\u0161e Faktor<\/a>.<\/p>\n

\u0160teta nepostojanja tvornice za obradu \u0161e\u0107era u Bosni i Hercegovini broji se u stotinama milijuna maraka. Kada bi se \u0161e\u0107erna repa proizvodila u BiH, na izvozu \u0161e\u0107era ova zemlja mogla bi godi\u0161nje zaraditi bar jo\u0161 stotinjak milijuna maraka, smatra dr. Sabahudin Bajramovi\u0107, profesor na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu. No, i globalne klimatske promjene koje se na na\u0161im prostorima odr\u017eavaju u obliku su\u0161a i poplava, uzele su danak, tako su usprkos zadovoljavaju\u0107im prinosima i oporavku ove industrije u susjednoj Hrvatskoj, slavonski seljaci razo\u010darani zbog ni\u017eeg postotka sladi prinosa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Okru\u017eni privredni sud u Bijeljini pokrenuo je postupak za utvr\u0111ivanje ste\u010daja nad bijeljinskom Tvornicom \u0161e\u0107era u Velikoj Obarskoj kod Bijeljine, objavljeno je na banjalu\u010dkoj burzi. Imenovani privremeni ste\u010dajni upravitelj (Lazo \u0110ur\u0111evi\u0107, diplomirani ekonomist iz \u0160amca) ima 30 dana (odnosno do 10. decembra) za ispitivanje uvjeta otvaranja ste\u010daja zbog ukupnog duga tvornice od 10 milijuna eura. […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":10221,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[70],"theme":[455],"country":[35],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-10218","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-poljoprivreda","theme-rad","country-bih","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10218","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10218"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10218\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10220,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10218\/revisions\/10220"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10221"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10218"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10218"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10218"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=10218"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=10218"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=10218"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=10218"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}