{"id":10100,"date":"2015-11-11T08:00:37","date_gmt":"2015-11-11T07:00:37","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=10100"},"modified":"2015-11-11T07:47:06","modified_gmt":"2015-11-11T06:47:06","slug":"10100","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=10100","title":{"rendered":"Po\u017ear koji je zapalio javnost i smijenio premijera"},"content":{"rendered":"

Po\u017ear u bukure\u0161tanskom klubu koji je odnio desetke \u017eivota\u00a0razotkrio je brutalne posljedice tranzicijskih politika. Iako se odmah nakon tragedije pomnim radom opozicije postigao konsenzus o korupciji kao glavnom krivcu za nesre\u0107u, \u010ditav niz \u010dinjenica i dokaza koji su iza\u0161li na vidjelo nedvojbeno upu\u0107uju na to da se razlozi samog po\u017eara, kao i neadekvatnih reakcija koje su uslijedile, moraju tra\u017eiti u politikama \u0161tednje i pogodovanja kapitalu.<\/strong><\/p>\n

Tijekom rock koncerta u klubu Colective u Bukure\u0161tu, 31. oktobra ove godine, izbio je po\u017ear koji je uzeo \u017eivote 27 ljudi i uzrokovao ozljede njih 200. Tjedan dana od po\u017eara, broj preminulih popeo se na 45, a mnogi ozlije\u0111eni su i dalje u kriti\u010dnom stanju.<\/p>\n

Ovaj doga\u0111aj predstavlja najve\u0107u tragediju u novijoj povijesti Bukure\u0161ta, a njezine dru\u0161tvene posljedice i dalje \u0107e se zbrajati u bliskoj budu\u0107nosti. Ukratko, ova je dramati\u010dna nesre\u0107a zapalila iskru dru\u0161tveno-politi\u010dkih procesa koji se jo\u0161 odmotavaju i \u010diji je kona\u010dni ishod neizvjestan. U ovom \u0107u tekstu poku\u0161ati istaknuti odre\u0111ene dinamike koje su istovremeno uspjele i rasvijetliti i zamra\u010diti dru\u0161tvene procese, pri \u010demu poseban naglasak stavljam na njihovu integraciju u sasvim odre\u0111enu simboli\u010dku i diskurzivnu ravan.<\/p>\n

Prije nego \u0161to su razmjeri ove nesre\u0107e op\u0107e postali jasni, rumunjski predsjednik Klaus Iohannis u javnost je izi\u0161ao sa tezom koja je uskoro postala dominantni okvir unutar kojeg se smje\u0161talo razumijevanje ove tragedije, a ta je da “korupcija ubija”. Teza se zasniva na nekoliko premisa, npr. na \u010dinjenici da klub nije zadovoljavao zakonom propisane sigurnosne uvjete (u klubu se nalazio tek jedan po\u017earni izlaz, zabilje\u017een je manjak prskalica i protupo\u017earnih aparata, dekoracije su bile izra\u0111ene od visoko toksi\u010dne i zapaljive pjene, itd\u2026), te nije imao niti dozvole potrebne za organizaciju takvog doga\u0111aja. Sljede\u0107a pretpostavka je da su nadle\u017ene vlasti progledale vlasnicima kroz prste u zamjenu za adekvatnu “naknadu”, odnosno mito. Na temelju ovih premisa odgovornost za tragediju usmjerena je na korumpiranost lokalnih vlasti, ali na na\u010delnoj razini i prema politi\u010dkoj eliti. Ovo obja\u0161njenje dobro se uklopilo u ukorijenjeni narativ u Rumunjskoj: kad god stvari krenu po zlu, odgovornost se tra\u017ei u korupciji, pogotovo u progla\u0161avanju cijele politi\u010dke klase korumpiranom. Ovaj slu\u010daj samo je posljednji u nizu primjera.<\/p>\n

Protesti protiv premijera<\/strong><\/p>\n

Nakon jednog dana \u017ealovanja i tihih mar\u0161eva koji su se u sje\u0107anje na \u017ertve odr\u017eavali diljem zemlje, u ponedjeljak 2. novembra organizirani su masovni prosvjedi sa zahtjevom za ostavkom premijera Victora Ponte. Dakako, izravna poveznica izme\u0111u premijera i tragedije ne postoji, no kao premijer, Ponta je predstavljao utjelovljenje svega \u0161to ne valja s politi\u010dkom klasom, a posebno korupcije. Njegovu poziciju pritom nimalo nije olak\u0161ala nedavna optu\u017eba za plagiranje, ni \u010dinjenica da trenutno \u010deka su\u0111enje za korupciju<\/a> i zloupotrebu polo\u017eaja. No, Pontini su dani ustvari odbrojani od trenutka kada je, prije godinu dana, izgubio<\/a> predsjedni\u010dke izbore. Na tim je izborima Pontu pobijedio kandidat koji je naizgled do\u0161ao s margina trenutne politi\u010dke elite, a \u010dija je predizborna kampanja obilovala antikorupcijskom retorikom<\/a>. Tragedija koja se dogodila u popularnom klubu novom je predsjedniku predstavljala idealan trenutak za smjenu premijera, \u0161to je u\u010dinio brzopotezno pro\u0161iriv\u0161i diskurs kojim je dobio izbore, objasniv\u0161i njime uzroke tragedije.<\/p>\n

Reakcija na tragediju koja se u po\u010detku \u010dinila nepatvorenim spontanim izljevom bijesa, u stvari je od samog po\u010detka politi\u010dka akcija usmjeravana prema vrlo konkretnim politi\u010dkim ciljevima oko kojih se u Rumunjskoj posljednjih 12 mjeseci vodi borba izme\u0111u predsjednika i premijera. Tragediji u klubu prethodio je jo\u0161 jedan slu\u010daj koji je pod lupu javnosti stavio potpredsjednika vlade Gabriela Opreu. Njegova se ostavka tra\u017eila nakon \u0161to je jedan od policajaca u njegovoj pratnji poginuo u nesre\u0107i<\/a> koja se dogodila uslijed kr\u0161enja zakonskih propisa propisanih u takvim situacijama. Slabljenje Opreine uzrokovalo je i slabljenje Pontine pozicije jer je Ponta uspijevao zadr\u017eati vlast zahvaljuju\u0107i podr\u0161ci koju je dobivao od Opree i njegove parlamentarne frakcije. Tragedija u Colectivu omogu\u0107ila je njihovo micanje s polo\u017eaja te predsjedni\u010dko imenovanje novog premijera.<\/p>\n

Premda je razumijevanje tragedije postavljeno u parametrima narativa o korupciji priskrbilo sna\u017ean odaziv javnosti \u010dime se zadobila velika politi\u010dka te\u017eina i putem prosvjeda formirao politi\u010dki zahtjev dovoljno sna\u017ean da uspije smijeniti premijera, u danima nakon nesre\u0107e pa\u017enja javnosti usmjerena je na dodatne detalje koji su nadilazili narativ o korupciji, postavljali druga\u010diji set pitanja i zahtijevali \u0161ire dru\u0161tvene odgovore.<\/p>\n

Nepredvi\u0111eni ishodi<\/strong><\/p>\n

Tako se pokazalo da, zbog mjera \u0161tednje i otpu\u0161tanja u javnom sektoru, u Bukure\u0161tu vi\u0161e nema dovoljno protupo\u017earnih inspektora. Tako\u0111er se pokazalo da su s ciljem pobolj\u0161avanja “poduzetni\u010dke klime”, odnosno olak\u0161avanja poslovanja poduzetnicima, sigurnosne mjere u startu postavljene znatno ni\u017ee nego \u0161to bi trebale biti. \u0160tovi\u0161e, od po\u010detka krize, sigurnosne mjere su vi\u0161e puta “fleksibilizirane” u korist poduzetnika. Slu\u017ebena politika lokalne vlasti bila je pretvaranje centra Bukure\u0161ta u mjesto visoke potro\u0161nje i zabave \u0161to se ostvarivalo tako da su uvjeti za otvaranje poslovnih jedinica sni\u017eavani, te se posao mogao zapo\u010deti uz prakti\u010dki nikakav nadzor lokalnih vlasti te uz minimalna ulaganja u infrastrukturu. U danima nakon prosvjeda, ispostavilo se tako da je deregulacija, a ne korupcija, odgovorna za tragediju u klubu Colective.<\/p>\n

Nadalje, detalji o ljudima koji su izgubili \u017eivote u klubu dodatno su rasvijetlili stvar. Jedna od \u017ertava bila je i \u010dista\u010dica zadu\u017eena za odr\u017eavanje sanitarnih uvjeta. Maria Ion je bila besku\u0107nica i samohrana majka petero djece koja je ve\u0107 godinama \u010dekala rje\u0161enje svog stambenog pitanja koje joj je Grad bio obe\u0107ao. Njezina obitelj u kona\u010dnici je dobila krov nad glavom nakon njezine smrti tijekom televizijske emisije u kojoj je ne\u0161to \u0161to bi trebalo biti temeljno socijalno i ljudsko pravo (sigurnost doma) prikazano kao velikodu\u0161ni humanitarni \u010din. Maria Ion u klubu je bila zaposlena na crno, bez adekvatnih dokumenata, bez redovne pla\u0107e, bez doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Isto je vrijedilo za konobara i izbaciva\u010da koji su radili u klubu, obojica su imala oko 25 godina i obojica su izgubila \u017eivot u po\u017earu.<\/p>\n

Kaos u zdravstvu<\/strong><\/p>\n

Velik broj ozlije\u0111enih ljudi ubrzo je napravio pritisak na gradske bolnice s kojim se one nisu mogle nositi. Kako su zbog mjera \u0161tednje smanjeni brojevi lije\u010dnika i medicinskih sestara na de\u017eurstvima, rezervni medicinari bii su hitno pozvani da prekinu sve \u0161to rade i jave se na radna mjesta gdje su onda morali raditi smjene znatno du\u017ee od propisanih kako bi se koliko-toliko nosili sa izvanrednom situacijom. Postalo je jasno da bolnice u Bukure\u0161tu nemaju dovoljan broj medicinskog osoblja te da su poprili\u010dno nepripremljene da se nose sa izvanrednim situacijama ve\u0107ih razmjera. Klinika za opekline u trenutku po\u017eara uop\u0107e nije ni radila. Opisana situacija ne bi zapravo nikoga trebala \u010duditi, ako se u obzir uzme broj lije\u010dnika i medicinskih sestara koji su napustili Rumunjsku uslijed krize i smije\u0161no niskih primanja. Zdravstveni sustav u ovoj zemlji je podfinanciran i prepu\u0161ten propasti posljednjih 25 godina, a ideja vodilja reforme svodi se na privatizaciju. Kao \u0161to su mnogi primijetili, o tome kakvi bi ishodi bili da se ovakva tragedija dogodila u kakvom malom provincijskom gradi\u0107u, bolje je niti ne razmi\u0161ljati.<\/p>\n

U tom kontekstu treba promatrati i zahtjeve obitelji stradalih u po\u017earu koji su tra\u017eili lije\u010denje u inozemstvu. U nekim je slu\u010dajevima ovo mo\u017eda bila tek emocionalna reakcija, a i nemogu\u0107 zahtjev, s obzirom na stanje \u017ertava, no zahtjev je odraz popularno ukorijenjenog uvjerenja da se lokalnom zdravstvenom sustavu ne treba vjerovati. Tome su doprinijeli premijer, predsjednik i brojni drugi visoki du\u017enosnici koji su ranijih godina lije\u010dni\u010dku pomo\u0107 tra\u017eili van zemlje, potvrdiv\u0161i tim \u010dinom da se u rumunjski zdravstveni sustav ne mo\u017ee pouzdati. U danima nakon nesre\u0107e tako\u0111er se pokazalo kako veliki broj ozlije\u0111enih, uglavnom pripadnici studentske populacije i mladih, nemaju \u010dak ni osnovno zdravstveno osiguranje. Time je pak javno razotkriven jo\u0161 jedan tiho vrebaju\u0107i dru\u0161tveni problem, a to je da ve\u0107ina nezaposlenih i podzaposlenih mladih Rumunja \u017eivi u uvjetima takve nesigurnosti i ranjivosti da ne mogu zadovoljiti niti osnovne potrebe.<\/p>\n

Nesigurne \u0161kole<\/strong><\/p>\n

Neposredno nakon nesre\u0107e, u uobi\u010dajenim automatiziranim reakcijama na sli\u010dne situacije, javio se niz javnih slu\u017ebi koje su dodatno tmurno obojale rumunjsku realnost. Tako se pokazalo da vi\u0161e od 95 posto \u0161kola u Rumunjskoj ne zadovoljava protupo\u017earne sigurnosne mjere \u010dak ni prema ovako dereguliranim propisima, te bi trebale biti zatvorene zbog sigurnosti djece. Osim toga, preko dvjesto zgrada s javnom funkcijom \u2013 poput kina, klubova, restorana i trgovina nalazi se u naprednom stupnju raspadanja te bi ih odmah trebalo zatvoriti zbog ugro\u017eavanja javne sigurnosti. Umjesto toga, sve su i dalje u upotrebi. Kao da ovo sve nije dovoljno, pokazalo se i da vi\u0161e desetaka blokova zgrada prijeti opasnost od uru\u0161avanja u slu\u010daju potresa. To\u010dan broj takvih ugro\u017eenih objekata me\u0111utim nije javno objavljen.<\/p>\n

Premda je politi\u010dki unosno odgovornost za \u017ertve stradale u po\u017earu kuba Colective pronalaziti u korupciji, otre\u017enjuju\u0107a je \u010dinjenica da su svi oni zapravo \u017ertve trenutnog stanja duboke podrazvijenosti rumunjskog dru\u0161tva. Faktor korupcije nije mogu\u0107e u potpunosti odbaciti kao irelevantan, ali se uzrok i razmjeri ove tragedije ne mogu njome objasniti. Umjesto toga, tragedija je tek jedna posljedica istih mehanizma koji su doveli do dru\u0161tvene podrazvijenosti: deregulacije, neoliberalnih politika reduciranja dr\u017eave na nu\u017eni minimum, privatizacije javnih dobara, fleksibilizacije radnih odnosa i uni\u0161tavanja kolektivnog pregovaranja, napada na socijalne slu\u017ebe, demonizacije javnog sektora primjerice diskursom o “uhljebima”, tr\u017ei\u0161nog fundamentalizma, feti\u0161izma individualnosti te diskursa o profitu i uspjehu. Ukratko, konsenzus po pitanju tranzicijskih nu\u017enosti koji je na snazi posljednjih 25 godina u\u010dinio je ovakvu tragediju neizbje\u017enom.<\/p>\n

Paradoks Pontine smjene
\n<\/strong><\/p>\n

U situacijama poja\u010dane dru\u0161tvene osjetljivosti na odre\u0111ena pitanja emocije ponekad prevladavaju, a realne i nerealne usporedbe lete poput \u0161rapnela. Ipak, opseg tragedije koja se dogodila u klubu Colective ne bi nas trebao u\u010diniti slijepima na \u010dinjenicu da se ovdje ne radi o izoliranom slu\u010daju, premda je broj \u017ertava ovog po\u017eara zastra\u0161uju\u0107. Svega nekoliko dana nakon bukure\u0161tanske tragedije, izbio je po\u017ear u tvornici kruha u Bra\u0219ovu. Poginuo je jedan radnik, a ostali su te\u0161ko ozlije\u0111eni. Istraga je pokazala da je ve\u0107i dio radnika ostao zarobljen u tvornici jer nakon \u0161to je nestalo struje magnetske kartice nisu radile te se vrata nisu mogla otvoriti. Radni i \u017eivotni uvjeti u Rumunjskoj su takvi da ve\u0107inu ljudi ostavljaju izlo\u017eenima i ranjivima ali istovremeno oni do razine pitanja \u017eivota i smrti stoje na raspolaganju profitnom i akumulacijskom imperativu.<\/p>\n

S obzirom na sve kazano, ostaje za primijetiti kako se u zahtjevu prosvjednika za smjenom premijera krije duboka ironija. Kao politi\u010dar, Ponta je bio nesklon ili nesposoban zaista dokinuti neoliberalni konsenzus kao jednu od glavnih to\u010daka svog politi\u010dkog programa (fiskalna politika, itd.) kojom je pogodovao poduzetnicima i globalnim tokovima kapitala, \u0161to je potpuno u skladu s dana\u0161njim socijaldemokratskim principima u ostatku Europe. No, Ponta je istovremeno uspio prekinuti mjere \u0161tednje prethodne konzervativne vlade te radni\u0161tvu i zaposlenicima javih slu\u017ebi osigurati odre\u0111eni predah u borbi s kapitalom. Tako\u0111er je bio sklon provedbi ne\u0161to kejnzijanskijih mjera koje uklju\u010duju i sna\u017eniju dr\u017eavnu regulaciju. Zahtjevom za smjenom Victora Ponte kao premijera, prosvjednici koji su tra\u017eili odgovornost za \u017ertve iz kluba Colective otvorili su put uvo\u0111enju novih neoliberalnih mjera i nove \u0161tednje \u2013 politikama upravo odgovornima za tragediju.<\/p>\n

S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tijekom rok koncerta u podzemnom klubu Colective u Bukure\u0161tu, 31. oktobra ove godine, izbio je po\u017ear koji je uzeo \u017eivote 27 ljudi i uzrokovao ozljede njih 200. Tjedan dana od po\u017eara, broj preminulih popeo se na 45, a mnogi ozlije\u0111eni su i dalje u kriti\u010dnom stanju…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":10102,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[110,64,34],"theme":[456,455],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-10100","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-drzava","tag-kriza","tag-tranzicija","theme-politika","theme-rad","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10100","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10100"}],"version-history":[{"count":21,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10100\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10126,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10100\/revisions\/10126"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10102"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10100"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10100"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10100"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=10100"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=10100"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=10100"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=10100"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}